Cit atir i jami ma tye

Pingo Kineko Lujudaya Mapol i Kare me Loc pa Nazi? Pingo Lubanga Oye ni Otimme?

Pingo Kineko Lujudaya Mapol i Kare me Loc pa Nazi? Pingo Lubanga Oye ni Otimme?

 Jo mapol ma gipenyo lapeny magi giwinyo malit adada pi rwenyo danogi me amara i to dok pe gimito nongo lagamme keken ento bene gimito kwecwiny. Jo mukene gitamo ni neko Lujudaya ma otimme i kare pa Nazi tye i kin jami maraco loyo ma dano dong gutimo. Pi meno, ginongo ni tek me ye i kom Lubanga.

Tam mogo ma pe tye kakare madok i kom Lubanga ki dong neko Lujudaya i kare me loc pa Nazi

  Tam ma pe tye kakare: Pe porre me penyo pingo Lubanga oye ni kinek Lujudaya i kare me loc pa Nazi.

 Lok ada: Jo ma onongo gitye ki niye matek gupenyo pingo Lubanga ye ni tim maraco omedde. Me labolle, lanebi Kabakuk openyo Lubanga ni: “Pingo imiyo aneno tim maraco kun wanga neno tim aranyi? To-piny ki bwami guruma woko dyere, lweny ki daa ocakke i kabedo ducu.” (Kabakuk 1:3) Ma ka juko Kabakuk, Lubanga oweko kicoyo lapenye piny i Baibul wek wan weng wakwan.

  Tam ma pe tye kakare: Lubanga pe paro can pa dano.

 Lok ada: Lubanga dag tim maraco kacel ki deno can ma bino macalo adwogine. (Carolok 6:16-19) I kare pa Nua, Lubanga ‘cwinye ocwer matek’ pi tim gero ma onongo onya i lobo. (Acakki 6:5, 6) Labongo akalakala mo, Lubanga bene cwinye ocwer matek i kare ma kineko Lujudaya mapol i kare me loc pa Nazi.—Malaki 3:6.

  Tam ma pe tye kakare: Lubanga omiyo pwod bot Lujudaya ki nekogi i kare me loc pa Nazi.

 Lok ada: Lubanga oye ni Luroma gujwer Jerucalem i mwaka 70 K.M. (Matayo 23:37–24:2) Ento, nicakke i kare meno, Lubanga dong pe miyo mot nyo pwod bot kaka mo acel keken. I wang Lubanga, ‘apokapoka mo pe i kin Lujudaya ki Lurok.’—Jo Roma 10:12.

  Tam ma pe tye kakare: Ka Lubanga ma lamar dok matek loyo ducu tye, ci onongo en pe biye ni kinek Lujudaya.

 Lok ada: Kadi bed Lubanga pe kelo can, ento i kare mukene en ye ni otimme.—Yakobo 1:13; 5:11.

Pingo Lubanga oye ni kinek Lujudaya mapol i kare me loc pa Nazi?

 Lubanga oye ni meno otimme pi tyen lok acel mumiyo en bene oye ni dano ducu oden can: me gamo lapeny mogo ma pigi tego. Baibul nyuto ka maleng ni Larac-ci, ento pe Lubanga, aye tye ka doro lobo i kare man. (Luka 4:1, 2, 6; Jon 12:31) Lok aryo ma pigi tego ma kicoyo i Baibul tito tyen lok mumiyo Lubanga oye ni kinek Lujudaya mapol i kare me loc pa Nazi.

  1.   Lubanga ocweyo dano ki kero me moko tamgi pigi kengi. Lubanga omiyo cik bot luot mukwongo, Adam ki Kawa, ento en pe odiyogi me lubone. Gin gumoko tamgi me yero gin maber ki marac, dok tam marac man ma gumoko-ni—kacel ki tam maraco ma jo mukene gubedo ka mokone nicakke wacon—okelo pekki mapol adada i lobo. (Acakki 2:17; 3:6; Jo Roma 5:12) Ma lubbe ki man, buk mo ma wiye tye ni Statement of Principles of Conservative Judaism wacci: “Pol pa pekki ma watye ka denone i lobo obedo pien ni dano ginywaro twero ma kimigi me moko tamgi pigi kengi.” Ma ka kwanyo twero ma en ominiwa me moko tamwa piwa kenwa, Lubanga omiyo kare bot dano me temo lone kengi.

  2.   Lubanga twero yubo pekki ducu ma obino macalo adwogi me neko Lujudaya, dok en bitimo meno. Lubanga ocikke me cero dano milion mapol ata ma guto, kadi wa Lujudaya ma kinekogi i kare me loc pa Nazi. En bene bijwayo arem ma Lujudaya ma gubwot giwinyo ka gutamo i kom jami maraco mutimme. (Icaya 65:17; Tic pa Lukwena 24:15) Mar ma Lubanga tye kwede pi dano miyo wabedo labongo akalakala mo keken ni en bicobo cikke magi.—Jon 3:16.

 Lujudaya mapol ma gubwot gucung matek i niyegi dok gubedo ki kwo ma tyene tye pien guniang pingo Lubanga ye ni jami maraco otimme, dok ni en bigiko pekki ducu.