Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Sam Nius Blong Wol

Sam Nius Blong Wol

Artik

Wan saentis long Yunivesiti blong Cambridge long Inglan, nem blong hem Peter Wadhams, i stadi long solwota, nao hem i talem se: “Long hot taem, i no moa gat plante aes long Artik. Toti yia bifo, aes i kavremap ples ya, i fo taem moa long aes we i stap naoia.” From we i no moa gat plante aes, long yia 2012, samwe long 50 sip oli folem rod we i pas long Artik. Aes ya i lus from we wol i stap kam hot moa.

Wol

Long ol dei afta we woman i bonem pikinini, i gat bitim 700 defren kaen gudfala bebet long melek blong mama ya. Ol man blong hae save oli no ting se i gat plante olsem. Oli stap stadi yet blong faenemaot wok blong ol gudfala bebet ya, we i mekem se bel blong pikinini i wok gud mo bodi i save faetem ol sik.

Inglan

Ol saentis long Inglan oli mekem wan stadi long ol man blong draevem trak. Oli faenemaot se sipos man blong draevem trak i sik smol we nus blong hem i ron, bambae tingting blong hem i no wok kwik blong pulum hem blong tekem aksen. Hem i slo moa i winim man we i dring tumas.

Demokratik Ripablik Blong Kongo

Long Afrika, ol man oli sutum plante taosen elefen evri yia blong kasem tut blong olgeta. Samfala oli talem se “naoia fasin ya i kam antap bitim olgeta yia bifo.” Sam elefen, ol man ya oli sutum olgeta long top blong hed blong olgeta. I luk olsem se ol man ya oli stap long helikopta taem oli mekem samting ya.

Ostrelia

Long 27 yia we i pas, klosap stret haf blong korel long bigfala rif ya we i blokem Kwinslan, i lus. Ol saentis oli talem se ol hariken mo wan stafis tu we i luk olsem ol grasnil [Acanthaster planci], oli stap kilim korel ya. Mo tu, solwota i stap kam hot moa, nao i mekem se korel i lusum kala blong hem.