Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

!Yu Save Faet Agensem Setan Mo Winim Hem!

!Yu Save Faet Agensem Setan Mo Winim Hem!

“Yufala i mas stanap strong long bilif blong yufala, blong blokem [Setan].” 1 PITA 5:9.

1. (1) ?From wanem i impoten we yumi agensem Setan? (2) ?Yumi save olsem wanem se bambae yumi winim Setan?

SETAN i stap agensem strong ol tabu Kristin we oli stap yet long wol mo ol “narafala sipsip.” (Jon 10:16) Hem i gat smol taem nomo blong hem i stap yet, taswe hem i traehad bigwan blong spolem bilif blong ol man blong Jehova. (Ridim Revelesen 12:9, 12.) Be yumi save agensem Setan mo winim hem. Baebol i talem se: “Yufala i mas blokem Setan, nao hem bambae i ronwe long yufala.”—Jemes 4:7.

2, 3. (1) ?From wanem Setan i wantem we ol man oli bilif se hem i no stap? (2) ?Olsem wanem yu save se Setan i rili stap?

2 Plante man oli no bilif se Setan i rili stap. Oli ting se hem mo ol rabis enjel blong hem, oli ol spirit man nomo we ol buk, ol muvi, mo ol video gem oli soemaot, blong mekem ol man oli fraet. Ol man ya oli ting se man we i gat save, bambae i no bilif se i gat ol rabis enjel oli stap. ?Yu ting se Setan i kros from we ol man oli no bilif se hem mo ol rabis enjel oli laef i stap? Nogat. I isi nomo blong Setan i trikim ol man olsem. (2 Korin 4:4) Yes, wan long ol rod we Setan i yusum blong lidim ol man oli go krangke, hemia blong mekem oli bilif se i no gat ol rabis enjel.

3 Be Setan i no save lidim ol man blong Jehova oli go krangke. Yumi save se Setan i rili stap. ?From wanem? Baebol i talem se Setan i yusum wan snek blong toktok long Iv. (Jenesis 3:1-5) Setan i stap toktok long Jehova long saed blong tingting we i pusum Job blong mekem wok blong Jehova. (Job 1:9-12) Setan i traem Jisas. (Matiu 4:1-10) Mo afta we Jisas i kam King long 1914, Setan i stat blong “faet” agensem ol tabu Kristin we oli stap yet long wol. (Revelesen 12:17) Faet ya i stap gohed yet. Setan i stap traehad blong spolem bilif blong ol tabu Kristin mo ol narafala sipsip. Taswe blong winim Setan, yumi mas strong blong agensem Setan mo yumi mas mekem bilif blong yumi i strong. Stadi ya i tokbaot 3 fasin we yumi mas sakemaot blong yumi save winim Setan.

YUMI NO MAS PRAOD

4. ?Setan i mekem wanem blong soemaot se hem i praod?

4 Setan i praod bitim mak. Fasin ya i pulum hem blong agensem raet we Jehova i gat blong rulum ol man. Setan i traem pulum ol man blong oli wosipim hem i bitim we oli wosipim Jehova. Yes, Setan i soemaot klia se hem i flas mo i praod. Taswe, yumi mas sakemaot fasin blong praod, mo yumi mas gat tingting daon, blong yumi save agensem Setan. (Ridim 1 Pita 5:5.) ?Be man we i praod i olsem wanem? ?I tru se evri fasin blong praod i nogud?

5, 6. (1) ?Evri fasin blong praod i nogud? Yu eksplenem. (2) ?Wanem kaen fasin blong praod we i nogud, mo wanem sam eksampol long Baebol we i soemaot samting ya?

5 Wan diksonari i talem se man we i praod, hem i trastem mo i tinghae long hem wan. Mo tu, hem i “harem gud from we hem no famle blong hem, i mekem wan gudfala samting no i gat wan gudfala samting.” I no rong blong gat tingting olsem. Aposol Pol i talem long ol Kristin long Tesalonaeka se: “Mifala i stap tok flas from yufala long fes blong ol memba blong [kongregesen] blong God long evri ples. From we ol man afsaed oli stap ronem yufala, mo oltaem yufala i stap kasem plante trabol, be yufala i stap stanap strong, yufala i stap bilif strong yet.” (2 Tesalonaeka 1:4, Nyutesteman wetem Ol Sam Long Bislama) Yes, i no rong blong harem gud from ol wok blong narafala, mo blong praod from ol samting we yumi mekem. Samting ya i save mekem i gud long yumi. Yumi no sem from famle blong yumi, kalja, mo ples we yumi gruap long hem.—Ol Wok 21:39.

6 Be i gat wan kaen fasin blong praod we i save mekem se yumi no moa fren gud wetem ol narafala mo wetem Jehova. Man we i praod olsem, hem i kam kros, mo i sakemaot advaes we narafala i givim long hem, i bitim we hem i gat tingting daon mo i akseptem advaes. (Ol Sam 141:5) Man we i gat fasin ya, hem i tinghae tumas long hem wan, mo i “flas from we hem i ting se hem i gud moa long narafala man.” Jehova i no laekem nating man we i gat fasin olsem. (Esikel 33:28; Amos 6:8) Be Setan i glad tumas taem man i tinghae long hem wan. !Setan i mas harem gud tumas taem Nimrod, Fero, mo Absalom, oli flas mo oli tinghae long olgeta! (Jenesis 10:8, 9; Eksodas 5:1, 2; 2 Samuel 15:4-6) Ken i no moa fren gud wetem Jehova from we hem i flas. Jehova i toktok long hem blong givhan long hem, be from we Ken i praod hem i no wantem lesin. Hem i mekem stronghed, i no wantem lesin long woning blong Jehova, mo i no fraet blong mekem sin agensem Jehova.—Jenesis 4:6-8.

7, 8. (1) ?Man we i flas from kala blong skin, hem i mekem wanem, mo fasin ya i joen olsem wanem wetem fasin blong praod? (2) Yu eksplenem olsem wanem fasin blong praod i save spolem pis long kongregesen.

7 Tede, i gat plante nogud samting we man i mekem we i soemaot se hem i praod. Samtaem, fasin blong praod i joen wetem fasin blong flas from kala blong skin. Wan diksonari i talem se man we i flas from kala blong skin blong hem, hem i agensem ol man blong narafala kantri. Mo man olsem i “ting se ol man blong narafala kantri oli gat defren fasin mo save, mo se sam kantri oli gud moa long narafala kantri.” Fasin ya we man i flas from kala blong skin i mekem ol man oli faet, ol kantri oli faet agensem olgeta, mo oli kilim plante man i ded.

Praod i save spolem pis long kongregesen

8 Yumi no mas gat fasin olsem insaed long kongregesen. Be samtaem, flas tingting nao i mekem se wan Kristin i rao wetem wan narafala Kristin, nao raorao ya i save kam wan bigfala problem. Samting ya i bin hapen long sam Kristin bifo. Hemia nao from wanem Jemes i askem strong long olgeta se: “?Wanem nao i stamba blong ol faet mo ol rao blong yufala?” (Jemes 4:1) Sipos yumi no laekem nating ol narafala, no sipos yumi harem se yumi gud moa long olgeta, bambae i isi nomo blong yumi talem no yumi mekem wan samting we i save spolem olgeta. (Ol Proveb 12:18) I klia nomo se fasin blong praod i save spolem pis insaed long kongregesen.

9. ?Baebol i givhan long yumi olsem wanem blong no flas from kala blong skin, mo sakemaot enikaen fasin blong flas? (Yu luk pija long stat blong stadi.)

9 Sipos yumi harem se yumi gud moa long narafala, yumi mas tingbaot se Jehova i no laekem nating “ol man we oli stap flas.” (Ol Proveb 16:5) Yumi mas jekem gud tingting we yumi gat long ol man blong narafala kantri, kala blong skin, mo kalja. Sipos yumi flas mo yumi harem se yumi gud moa long olgeta, hemia i soemaot se yumi fogetem we Jehova i “mekem wan man nomo, nao olgeta man long wol oli kamaot long man ya.” (Ol Wok 17:26) Vas ya i soemaot klia se yumi evriwan i kamaot long wan man nomo, hemia Adam. Taswe i krangke nomo blong ting se God i mekem sam man oli gud moa i bitim ol narafala man. Tingting olsem i wan trik we Setan i yusum blong spolem lav mo pis we yumi gat wetem ol narafala Kristin brata mo sista. (Jon 13:35) Sipos yumi wantem winim Setan, yumi mas sakemaot enikaen fasin blong flas.—Ol Proveb 16:18.

YUMI NO MAS WANTEM PLANTE SAMTING MO LAEKEM FASIN BLONG WOL

10, 11. (1) ?From wanem i isi nomo blong laekem fasin blong wol? (2) ?Wanem frut i kamaot from we Demas i laekem tumas ol samting blong wol?

10 Setan i “stap rulum wol ya,” mo wol ya i stap long paoa blong hem. (Jon 12:31; 1 Jon 5:19) From samting ya, plante samting we ol man oli mekem, oli go agensem ol rul blong Baebol. I tru se i no evri samting long wol we oli nogud. Be yumi sua se Setan bambae i yusum ol samting long wol ya blong pulum yumi blong mekem sin. Mo hem i save pulum tingting blong yumi blong laekem ol samting blong wol, nao yumi no moa tinghevi long wosip we yumi mekem long Jehova.—Ridim 1 Jon 2:15, 16.

11 Long taem blong ol fas Kristin, i gat samfala we oli laekem ol samting blong wol ya. Pol i talem se: “Demas i laekem tumas ol samting blong laef long wol ya, nao from samting ya, hem i girap, i ronwe long mi.” (2 Timoti 4:10) Baebol i no talem wanem samting stret we Demas i laekem, we i mekem se hem i ronwe long Pol. Maet Demas i stat blong laekem moa ol samting long wol ya, i bitim wok we hem i mekem blong Jehova. ?Olsem wanem? ?Demas i kasem wan gudfala samting from? Nogat. Mo sipos i tru se Demas i laekem moa ol samting blong wol, hem i mestem sam nambawan janis blong mekem moa long wok blong Jehova. Wan long ol janis ya, hemia blong givhan long Pol. !Yes, i no gat wan samting long wol ya we i gud moa i bitim blesing we Jehova i save givim long hem!—Ol Proveb 10:22.

Yumi no mas letem mane i kam impoten i bitim we yumi fren wetem Jehova

12. ?Setan i save pulum yumi olsem wanem blong yumi “wantem tumas blong kam rijman”?

12 Sem samting i save hapen long yumi. From we yumi Kristin, yumi wantem givim ol samting we yumi mo ol famle blong yumi i nidim. (1 Timoti 5:8) Jehova i wantem we yumi harem gud long laef. Yumi save samting ya from we hem i bin givim wan naesfala paradaes long Adam mo Iv, blong tufala i laef long hem. (Jenesis 2:9) Be Setan i wantem pulum yumi blong yumi “wantem tumas blong kam rijman.” (Matiu 13:22) Plante man oli ting se sipos oli gat plante mane mo plante samting, bambae oli save harem gud mo oli win long laef blong olgeta. Be sipos yumi gat tingting olsem, bambae yumi lusum sas samting we yumi gat, hemia blong fren gud wetem Jehova. Jisas i givim woning ya se: “I no gat man we i save wok blong tu masta wantaem. Sipos man i mekem olsem, bambae hem i laekem wan, be i no laekem narawan, i agens long hem. No bambae hem i save ona long wan masta, be i stap lukluk nogud long narawan. Yufala i no save mekem we God i bos blong yufala, be long semtaem nomo, mane tu i bos blong yufala.” (Matiu 6:24) Sipos yumi kam slef blong ol samting blong wol ya, bambae yumi no moa mekem wok blong Jehova. Hemia nao samting we Setan i wantem. Taswe yumi no mas letem mane mo ol samting we mane i save pem, oli kam impoten moa i bitim we yumi fren gud wetem Jehova. Sipos yumi wantem faet agensem Setan mo win, yumi mas gat stret tingting long ol samting blong wol ya.—Ridim 1 Timoti 6:6-10.

YUMI SAKEMAOT NOGUD FASIN

13. ?Ol man blong wol oli gat wanem rong tingting long mared mo long seks?

13 Wan narafala trik we Setan i yusum, hemia nogud fasin blong seks. Plante man oli ting se fasin ya we man mo woman tufala i stap tru long tufala mo tufala i holem promes blong mared, i wan fasin blong bifo nomo, mo i blokem man mo woman long plante samting. Wan woman blong aktem muvi i talem se man i no naf blong stap tru long narafala man. Hem i talem tu se: “Mi mi no save eniman we i stap tru long wan narafala man, no we i wantem blong mekem olsem.” Wan narafala man blong aktem muvi i talem se: “Mi no sua sipos God i mekem yumi wetem fasin ya blong stap wetem wan narafala man long ful laef.” Setan i mas harem gud tumas taem ol man olsem, oli tok daonem mared we i wan presen we God i givim. Setan i no intres nating long plan blong mared we Jehova i putumap, mo hem i no wantem se man mo woman we i mared, tufala i stap gud blong olwe. Taswe, sipos yumi wantem faet agensem Setan mo win, yumi mas gat tingting blong God long mared.

14, 15. Sipos yu harem se bambae yu foldaon long trap ya blong mekem nogud fasin blong seks, ?yu save mekem wanem?

14 Nating se yumi mared no yumi no mared, yumi mas wok had blong faet agensem ol nogud fasin blong seks. I no isi blong mekem olsem. Eksampol, sipos yu yu wan yangfala, maet yu harem ol fren blong yu long skul oli tok flas se oli slip wetem wan narafala, no oli stap sanem ol rabis mesej mo pija long ol mobaelfon blong olgeta. Hemia wan fasin we long sam kantri, hem i sem mak nomo long fasin blong sanem rabis pija blong wan pikinini we wan man i mekem seks wetem hem. Baebol i talem se: “Man we i stap mekem nogud fasin long saed blong seks, hem i stap mekem sin agens long bodi blong hem nomo.” (1 Korin 6:18, NW) Plante man oli safa mo oli ded from oli kasem ol sik we oli kamaot from nogud fasin blong seks. Mo plante yangfala we oli mekem nogud fasin blong seks bifo we oli mared, oli talem se oli harem nogud we oli bin mekem fasin ya. Ol muvi oli soemaot ol samting we i mekem yumi ting se bambae yumi no kasem trabol sipos yumi brekem ol loa blong God. Sipos yumi bilif long ol giaman toktok ya, paoa blong “sin” i save pulum yumi blong mekem samting we i no stret.—Hibrus 3:13.

15 Sipos yu harem se bambae yu foldaon long trap ya blong mekem nogud fasin blong seks, ?yu save mekem wanem? Yu mas luksave se yu gat wan slak fasin. (Rom 7:22, 23) Yu mas prea long God blong i givim paoa long yu. (Filipae 4:6, 7, 13) Yu mas stap longwe long ol samting we oli save pulum yu blong mekem nogud fasin blong seks. (Ol Proveb 22:3) Mo sipos wan man i traem pulum yu blong yu mekem nogud fasin blong seks, yu mas ronwe kwiktaem.—Jenesis 39:12.

16. ?Jisas i talem wanem taem Setan i traem hem, mo yumi lanem wanem long stori ya?

16 Jisas i soemaot nambawan eksampol long yumi, blong stanap strong taem wan samting i traem yumi. Hem i no letem Setan i trikim hem wetem ol promes blong hem, mo hem i no wantem tingbaot ol promes ya. Be hem i kwik blong talem long Setan se: “Baebol i talem se.” (Ridim Matiu 4:4-10.) Jisas i savegud Tok blong God, taswe taem Setan i traem hem, hem i kwik blong yusum ol vas blong Baebol. Sipos yumi wantem faet agensem Setan mo win, yumi no mas letem Setan i pulum yumi blong mekem nogud fasin blong seks.—1 Korin 6:9, 10.

TAEM YUMI STANAP STRONG, YUMI SAVE WIN

17, 18. (1) ?Wanem narafala trap blong Setan, mo from wanem yumi save se bambae hem i yusum ol trap ya? (2) ?Wanem bambae i hapen long Setan, mo hemia i givhan long yumi olsem wanem blong stanap strong?

17 Yumi tokbaot finis 3 trap we Setan i stap yusum olsem, fasin blong praod, wantem plante samting, mo nogud fasin blong seks. Be i gat plante moa. Eksampol, sam Kristin, famle blong olgeta i agensem olgeta, mo samfala, ol fren blong olgeta long skul oli jikim olgeta. Sam narafala oli laef long ol kantri we gavman i putum tabu long wok blong prij. Yumi save se yumi mas fesem ol trabol olsem. Jisas i talem finis se: “Bambae olgeta man oli no laekem yufala nating, oli agens long yufala, from we yufala i holem nem blong mi. Be man we i stanap strong gogo kasem en blong hem, bambae God i sevem hem.”—Matiu 10:22.

Setan bambae i lus blong olwe (Yu luk haf 18)

18 ?Olsem wanem yumi save faet agensem Setan mo winim hem? Jisas i talem se: “Bambae yufala i save sevem laef blong yufala, from we yufala i stap stanap strong.” (Luk 21:19) Ol nogud samting we ol man oli mekem long yumi, oli no save stap longtaem. I no gat wan man i save stopem yumi blong fren gud wetem God. Yumi nomo i save letem samting ya i hapen. (Rom 8:38, 39) Nating se i gat sam man blong Jehova we oli ded, be hemia i no min se Setan i win. Jehova bambae i mekem olgeta ya oli laef bakegen. (Jon 5:28, 29) Be Setan bambae i lus blong olwe. Afta we God i spolem rabis wol ya, bambae oli sakem Setan i go long bigfala hol ya we i godaon we i godaon, blong i kalabus blong 1,000 yia. (Revelesen 20:1-3) Long en blong 1,000 yia, Setan bambae i “kamaot long kalabus” blong smoltaem, blong traem pulum ol man we oli stret gud olgeta, blong lidim olgeta oli gorong. Afta long taem ya, bambae hem i lus blong olwe. (Revelesen 20:7-10) !Yumi glad se yumi gat wan gudfala fiuja! Taswe yu mas gohed blong faet agensem Setan, mo yu mas mekem bilif blong yu i strong oltaem. !Yes, yu save faet agensem Setan mo winim hem!