Go long ol haf insaed long hem

ADVAES LONG FAMLE | MARED

?Olsem Wanem Blong Blokem Fasin Jalus Insaed Long Mared?

?Olsem Wanem Blong Blokem Fasin Jalus Insaed Long Mared?

 Mared i no save hapi sipos tufala i no trastem tufala. ?Olsem wanem blong blokem fasin ya blong jalus blong nating nomo?

Long atikol ya

 ?Wanem ya fasin jalus?

 Tok ya “jalus” i save minim plante samting. Long atikol ya, jalus i minim nogud filing we yumi kasem taem yumi ting se hasban o waef blong yumi i gat filing blong lav long narafala, o narafala i gat filing blong lav long hasban o waef blong yumi. Maet yumi fraet se mared blong yumi i save brokdaon from. Sipos samting ya i tru, i stret nomo se yumi jalus, from we i no gat lav we i strong moa i bitim lav we hasban mo waef i gat, taswe tufala i mas mekem evri samting we tufala i save mekem blong protektem mared blong tufala.

 Advaes blong Baebol: “Tufala i no moa tu, be wan bodi nomo. . . . Samting we God i joenem, man i no mas seraotem.”—Matiu 19:6.

 “Jalus i save wok olsem wan alam we i stap singaot taem i gat faea. Sipos mared blong yu i stap long denja, jalus i save givim woning mo pulum yu blong tekem aksen.”—Benjamin.

 Be taem yumi jalus blong nating nomo, hemia i defren, from we i no gat risen blong jalus, be yumi jalus from we yumi fraet o yumi no trastem hasban o waef blong yumi. Sipos yumi rili lavem hasban o waef blong yumi, bambae yumi blokem nogud fasin jalus ya. (1 Korin 13:4, 7) Wan dokta we i stadi long ol sik long tingting blong man, nem blong hem Robert L. Leahy, i talem se: “Maet yumi wantem protektem mared blong yumi, be taem yumi jalus blong nating nomo, yumi save spolem mared ya.” a

 ?Wanem i save mekem se yu jalus blong nating nomo?

 Maet yu jalus from we yu yu mared bifo, be mared ya i finis taem man o woman we yu mared long hem i no stap tru long yu. O maet mared blong papa mo mama blong yu i brokdaon from we tufala i no stap tru long tufala, mo yu fraet se sem samting bambae i hapen long yu.

 “Mi faenem i had blong trastem ol narafala, from we taem mi mi smol, papa blong mi i no stap tru long mama blong mi. Samting ya i spolem filing blong mi bitim mak, mekem se samtaem i had blong mi mi trastem hasban blong mi.”—Melissa.

 Wan narafala samting se, maet yu no gat strong tingting mo yu fraet, ale yu kwik blong ting se ol narafala oli stap traem blong spolem mared blong yu. Mo maet yu gat tingting ya se hasban o waef blong yu i save lego yu blong stap wetem narafala.

 “Wan fren blong hasban blong mi i askem long hem blong i saen long mared blong hem, mekem se hasban blong mi i mas stanap wetem wan narafala woman long taem blong seremoni blong mared. Mi mi no wantem samting ya. Fasin blong mi i mekem se hasban blong mi i mas talem ‘no’ long fren blong hem.”—Naomi.

 I gat ol defdefren kastom blong mared long ol defren kantri, mo ol Kristin oli mas folem ol advaes blong Baebol long saed ya. ?Yu ting se filing blong jalus we Naomi i gat i stret? Taem hem i tingting bak, hem i luksave se hem i jalus blong nating nomo. Hem i talem se: “Long taem ya mi fraet, mi ting se hasban blong mi i stap skelem mi wetem ol narafala woman, be tingting ya i no stret.”

 Nomata wanem samting i mekem se yu jalus blong nating nomo, be filing ya i save pulum yu blong ting se hasban o waef blong yu bambae i no stap tru long yu, mo maet yu talem olsem long hem. Hemia i save mekem trabol long mared mo long helt blong yu tu.

 Advaes blong Baebol: “Fasin jalus i olsem kansa.”—Ol Proveb 14:30, Easy-to-Read Version.

 ?Olsem wanem blong kontrolem fasin jalus?

 Traehad blong trastem moa hasban o waef blong yu. Tingbaot ol samting we hem i mekem finis blong yu, we oli givim gudfala risen long yu blong trastem hem, i bitim we yu traem faenem wan samting blong soem se hem i no stap tru long yu.

 “Mi tingbaot ol gudfala fasin blong hasban blong mi. Taem hem i soemaot intres long narafala, hemia from we hem i rili kea, be i no from wan nogud tingting we hem i gat. I tru se mared blong papa mo mama blong mi i no hapi, be hemia i no min se mared blong mi bambae i no hapi.”—Melissa.

 Advaes blong Baebol: “Man we i gat lav . . . i bilif long olgeta samting.”—1 Korin 13:4, 7.

 Tingbaot sipos tingting we yu gat blong no trastem hasban o waef blong yu, i stret. Dokta Leahy, we yumi tokbaot finis, i talem se: “Samtaem yumi save gat wan tingting, mo yumi bilivim se i tru. From we yumi sua, yumi ting se hemia i pruvum se tingting ya i tru. Be sipos yumi bilif se wan samting i tru, hemia i no mekem se i rili tru, mo ol filing blong yumi tu oli no pruvum se i tru.” b

 “Sipos yumi luk wan situesen nao yumi ting se hasban o waef blong yumi i stap mekem samting we i no stret, maet yumi mekem wan problem i kamaot blong nating nomo.”—Nadine.

 Advaes blong Baebol: “Yufala i mas soemaot long olgeta man se yufala i no stap mekem i strong tumas long ol narafala.”—Filipae 4:5.

 Tokbaot ol wari blong yu. Nomata wanem samting i mekem se yu jalus, be i gud yu tokbaot wetem hasban o waef blong yu. Olsem nao, yutufala i save agri long aksen we yutufala i mas tekem, blong narawan i no harem nogud.

 “Taem yutufala i storian long saed ya, yu no mas gat tingting se hasban o waef blong yu i wantem spolem yu, be traem kasemsave se hem tu i stap traem blong mekem ol gudfala desisen. Yu mas gat tingting se hem i wantem mekem i stret. Maet yu yu ekspektem tumas long hem, o maet yu gat fasin we i isi nomo blong wan samting i stikim yu. Maet hem i no luksave se hem i nidim blong spenem moa taem wetem yu, mo soemaot moa se hem i kea long yu.”—Ciara.

 Advaes blong Baebol: “I nogud man i stap lukaot rod we i save givhan long hem nomo. Hem i mas lukaot rod blong givhan long ol narafala man.”—1 Korin 10:24.

a b I kamaot long buk ya The Jealousy Cure.