Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

?Olsem Wanem Sipos Papa Mama Oli No Letem Mi Mi Yusum Sosol Media?

?Olsem Wanem Sipos Papa Mama Oli No Letem Mi Mi Yusum Sosol Media?

 Maet yu harem olsem se evri fren blong yu oli stap yusum sosol media, oli stap tokbaot oltaem, mo oli stap jikim yu from yu no gat wan akaon. ?Wanem sam samting we i gud blong yu save? ?Mo yu save mekem wanem?

Samting we yu mas save

 I no yu wan nomo. I gat plante perens we oli no letem ol pikinini blong olgeta blong yusum sosol media. Ating hemia from we oli luksave ol trabol we oli save kamaot, olsem:

  •   dipresen mo ol narafala sik long tingting.

  •   fasin blong lukluk ponografi, sanem ol doti pija o mesej, mo narafala i save spolem olgeta.

  •   ol problem bitwin ol fren.

 Plante yangfala oli jus blong no moa yusum sosol media. Olgeta wan oli luksave se sosol media i stap spolem olgeta. Traem luk tingting blong ol yangfala ya:

  •   Priscilla i luksave se sosol media i stap kakae taem we hem i save yusum blong mekem ol samting we oli moa impoten.

  •   Jeremy i no glad from we hem i no save kontrolem ol nogud samting we oli stap kamaot long sosol media.

  •   Bethany i luksave se sosol media i mekem hem i tingbaot tumas ol samting we ol narafala oli stap mekem.

 “Mi disaed blong dilitimaot app blong sosol media we mi bin yusum, mo mi glad tumas se mi mekem. Mi no rigret, mo mi glad se naoia mi gat moa taem blong mekem ol samting we oli moa impoten.”—Sierra.

 “Bifo, mi no glad from we mi stap spenem tumas taem long sosol media mo mi wari tumas long tingting we ol narafala oli gat long ol samting we mi postem. I no isi blong mi dilitim akaon blong mi, be taem mi mekem, mi harem gud tumas. Naoia mi gat pis long tingting blong mi.”—Kate.

Samting we yu save mekem

 Obei long ol rul we papa mama i putum. Yu soemaot se yu bigman long tingting taem yu folem ol rul blong tufala we yu no kros o komplen.

 Advaes blong Baebol: “Man we i no gat hed, hem i save soemaot long fes blong ol man we hem i kros, be man we i gat hed, tingting blong hem i longfala, mo hem i save holem kros blong hem.”—Ol Proveb 29:11, Baebol Long Bislama.

 Maet samfala oli talem long yu blong mekem wan sikret akaon blong sosol media mo haedem long papa mama blong yu. !Be hemia i no waes nating! Sipos yu haedem, bambae tingting blong yu i stikim yu mo yu wari. Mo sipos papa mama i faenemaot, bambae tufala i kros long yu mo oli no moa trastem yu.

 Advaes blong Baebol: “Mifala i wantem tumas we oltaem mifala i stap mekem i stret nomo long olgeta samting.”—Hibru 13:18.

 Mekem prapa desisen blong yu. Olsem ol yangfala we yumi tokbaot olgeta antap, ating yu tu yu tingbaot plante risen blong no yusum sosol media. Sipos yu luksave se sosol media i stap spolem yu, i gud yu mekem prapa desisen blong yu blong no yusum, i no jes from we papa mama i talem. Olsem nao, sipos ol fren blong yu oli askem from wanem yu no yusum sosol media, bambae yu no sem blong ansa, mo ating bambae oli no moa jikim yu.

 Stamba poen: Obei long ol rul blong papa mama mo traehad blong kasemsave long tingting blong tufala, blong yu wan yu save mekem desisen blong no yusum sosol media. Blong talem stret, yu no rili nidim sosol media.