Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Atsake Biblia Lɛ Hiɛ?

Ani Atsake Biblia Lɛ Hiɛ?

 Dabi. Eyɛ mli akɛ afii akpei komɛi ni eho nɛɛ lɛ akwɛ Biblia lɛ nɔ akɔpe ekomɛi shii abɔ yɛ nibii ni etsɛɛɛ fitemɔ lɛ anɔ moŋ, shi kɛ́ akwɛ blema wolokpoi ni akɛ niji ŋmala lɛ amli jogbaŋŋ, ni akɛ eko to eko he lɛ, abaanyɛ akɛɛ akɛ atsakeko Biblia lɛ hiɛ.

Ani enɛ tsɔɔ akɛ be ni akwɛɔ nɔ aŋmalaa ekomɛi lɛ, atɔ̃ɔɔ kwraa?

 Ana blema Bibliai ni akɛ niji ŋmala lɛ akpei babaoo. Be ni akɛ ekomɛi to ekrokomɛi ahe lɛ, ana srɔtoi komɛi yɛ mli, ni no tsɔɔ akɛ be ni akwɛɔ nɔ akɔpeɔ lɛ, atɔ̃ yɛ hei komɛi. Srɔtofeemɔi nɛɛ babaoo jeee nɔ ko tsɔ, ni amɛtsakeee shishinumɔ ni yɔɔ sane lɛ mli lɛ. Kɛ̃lɛ, ana srɔtoi fioo komɛi ni yɔɔ hiɛdɔɔ yɛ mli, ni amɛteŋ ekomɛi lɛ, etamɔ nɔ ni ajegbɛ afee kɛjɛ jeeŋmɔ koni akɛtsake sane ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ hiɛ. Susumɔ amɛteŋ enyɔ ahe okwɛ:

  1.   Blema Biblia shishitsɔɔmɔi komɛi tsɔɔ 1 Yohane 5:7 lɛ shishi akɛ: “Mɛi etɛ ji mɛi ni yeɔ odase [yɛ ŋwɛi: Tsɛ lɛ, wiemɔ lɛ, kɛ Mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ, ni mɛi etɛ nɛɛ ekomeŋ.” Kɛ̃lɛ, blema wolokpoi komɛi ni ana ni abaanyɛ akɛ he afɔ̃ nɔ lɛ hãa anaa faŋŋ akɛ sane nɛɛ bɛ blema Biblia lɛ mli. Akɛwo mli sɛɛ mli. a No hewɔ lɛ, Biblia shishitsɔɔmɔi komɛi ni afee nyɛsɛɛ nɛɛ, ni anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ nɔ lɛ ejie sane nɛɛ kɛje mli.

  2.   Nyɔŋmɔ gbɛ́i lɛ je kpo shii akpei abɔ yɛ blema Biblia wolokpoi ni akɛ niji ŋmala lɛ amli. Kɛ̃lɛ, Biblia shishitsɔɔmɔi babaoo kɛ gbɛnaa gbɛ́i ni ji “Nuŋtsɔ” loo “Nyɔŋmɔ” eto najiaŋ.

Mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa akɛ tɔ̃mɔi tsɔ̃ ko bɛ Biblia lɛ mli dɔŋŋ lɛ?

 Amrɔ nɛɛ, ana blema wolokpoi pii, no hewɔ lɛ, kɛ́ tɔ̃mɔ ko yɛ Biblia lɛ mli lɛ ebaafee mlɛo akɛ abaana fe bei fɛɛ ni eho. b Ŋmɛnɛ lɛ, mɛni blema wolokpoi ni akɛ niji ŋmala lɛ amli ni akwɛ jogbaŋŋ, ni akɛ eko to eko he lɛ, ehã ana yɛ bɔ ni Biblia lɛ ja lɛ he?

  •   Be ni woloŋlelɔ ko ni atsɛɔ William H. Green lɛ wieɔ Hebri Ŋmalɛ (ni mɛi fɔɔ lɛ tsɛmɔ akɛ “Kpaŋmɔ Momo”) lɛ he lɛ, ekɛɛ akɛ: “Abaanyɛ awie kɛ nɔmimaa akɛ blema wolo ko kwraa bɛ ni abaa yi jogbaŋŋ tamɔ no.”

  •   Be ni Biblia he woloŋlelɔ ko ni atsɛɔ lɛ F. F. Bruce lɛ wieɔ Kristofoi A-Greek Ŋmalɛ loo nɔ ni ale lɛ akɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ he lɛ, eŋma akɛ: “Wɔyɛ odaseyelii babaoo yɛ wɔ-Kpaŋmɔ Hee lɛ mli woji lɛ ahe kwraa fe odaseyelii ni ayɔɔ yɛ woji ni blema niŋmalɔi ni abuɔ amɛ waa lɛ ŋmala lɛ ahe, ni ji woji ni mɛi buɔ akɛ eja bɔ ni anyɛŋ aje he ŋwane lɛ.”

  •   Sir Frederic Kenyon, ni ale lɛ akɛ ele blema Biblia wolokpoi ahe saji jogbaŋŋ lɛ wie akɛ, mɔ ko “baanyɛ ahiɛ Biblia muu lɛ fɛɛ yɛ edɛŋ ni ewie kɛ nɔmimaa diɛŋtsɛ akɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ diɛŋtsɛ ehiɛ lɛ, ni yɛ yinɔi srɔtoi amli kɛbashi amrɔ nɛɛ lɛ ajieko nɔ ko yɛ mli ni baatsake Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ hiɛ.”

Mɛɛ odaseyelii krokomɛi yɔɔ ni hãa wɔnáa nɔmimaa akɛ Biblia lɛ ja?

  •   Yudafoi kɛ Kristofoi woloŋmalɔi lɛ ejieee saji ni kɔɔ tɔ̃mɔi ni yɔɔ hiɛdɔɔ ni Nyɔŋmɔ webii lɛ tɔ̃ lɛ ahe lɛ yɛ Biblia lɛ mli. c (4 Mose 20:12; 2 Samuel 11:2-4; Galatiabii 2:11-14) Agbɛnɛ hu, amɛjieee saji ni tsɔɔ bɔ ni awie ashi nibii ni Yudafoi lɛ fee kɛgbo Nyɔŋmɔ nɔ toi kɛ tsɔɔmɔi ni ji gbɔmɛi anɔ lɛ yɛ mli. (Hosea 4:2; Maleaki 2:8, 9; Mateo 23:8, 9; 1 Yohane 5:21) Saji nɛɛ ni woloŋmalɔi lɛ ŋmala lɛ pɛpɛɛpɛ lɛ tsɔɔ akɛ amɛji mɛi ni anyɛɔ amuɔ afɔ̃ɔ amɛnɔ, ni yɔɔ bulɛ ni mli kwɔ kɛhã Nyɔŋmɔ Wiemɔ krɔŋkrɔŋ lɛ.

  •   Ani nilee bɛ mli akɛ Nyɔŋmɔ, mɔ ni kɛ emumɔ lɛ tsirɛ mɛi ni amɛŋma Biblia lɛ baakwɛ koni abaa emli anɔkwa saji lɛ ayi? d (Yesaia 40:8; 1 Petro 1:24, 25) Ejaakɛ ehã aŋma koni mɛi ni hi shi yɛ blema lɛ kɛ mɛi ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ fɛɛ aná he sɛɛ. (1 Korintobii 10:11) Anɔkwa, Biblia lɛ kɛɛ, “nibii fɛɛ ni aŋma ato momo lɛ, aŋma koni etsɔɔ wɔ nii, koni kɛtsɔ wɔshifimɔ kɛ agbɛnɛ hu, kɛtsɔ Ŋmalɛ lɛ mli miishɛjemɔ lɛ nɔ lɛ, wɔná hiɛnɔkamɔ.”—Romabii 15:4.

  •   Yesu kɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ tsɛ wiemɔi ayisɛɛ kɛjɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ amli ni amɛyiŋ efeee amɛ enyɔnyɔɔnyɔ akɛ nakai blema saji lɛ ja loo ejaaa.—Luka 4:16-21; Bɔfoi 17:1-3.

a Sane nɛɛ bɛ Codex Sinaiticus, Codex Alexandrinus, Vatican Manuscript 1209, Latin Vulgate lɛ ni afee klɛŋklɛŋ lɛ, Philoxenian-Harclean Syriac Version, loo Syriac Peshitta lɛ mli.

b Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ana Greek wolokpoi ni fa fe 5,000 ni akwɛ nɔ aŋmala nɔ ni mɛi tsɛɔ lɛ Kpaŋmɔ Hee lɛ loo Kristofoi A-Greek Ŋmalɛ lɛ.

c Biblia lɛ hãaa wɔna mɛi ni Nyɔŋmɔ kɛtsu nii lɛ akɛ amɛyeɔ emuu loo tɔ̃mɔ ko bɛ amɛhe. Ekɛɔ yɛ faŋŋ mli akɛ: “Mɔ ko mɔ ko bɛ ni efeee esha.”—1 Maŋtsɛmɛi 8:46.

d Biblia lɛ tsɔɔ akɛ eyɛ mli akɛ jeee wiemɔi ni yɔɔ mli lɛ fɛɛ ni Nyɔŋmɔ wie lɛ tɛ̃ɛ koni aŋmala moŋ, shi ekudɔ mɛi ni ŋmala lɛ asusumɔi.—2 Timoteo 3:16, 17; 2 Petro 1:21.