Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Ole Shafan kɛ Eweku Lɛ?

Ani Ole Shafan kɛ Eweku Lɛ?

Ani Ole Shafan kɛ Eweku Lɛ?

BENI okaneɔ o-Biblia lɛ, ani okadi Shafan kɛ eweku lɛ mli bii komɛi ni ehe gbɛi ni atsĩ amɛ tã lɛ pɛŋ? Namɛi ni? Mɛni amɛfee? Mɛɛ nikasemɔi wɔbaanyɛ wɔkase kɛjɛ amɛdɛŋ?

Biblia lɛ tsĩɔ “Shafan ni ji Azalia bi Meshulam bi” lɛ tã etsɔɔ wɔ yɛ nɔ ni kɔɔ anɔkwa jamɔ ni Yosia saa eto shishi yɛ aaafee afi 642 D.Ŋ.B. lɛ he lɛ mli. (2 Maŋtsɛmɛi 22:3) Yɛ afii 36 ni nyiɛ sɛɛ lɛ amli, kɛyashi akpata Yerusalem hiɛ yɛ afi 607 D.Ŋ.B. lɛ, atsɔɔ wɔ ebihii ejwɛ ni ji Ahikam, Elasa, Gemaria, kɛ Yaazania, kɛ enabii enyɔ ni ji Mikaia kɛ Gedalia. (Kwɛmɔ tao lɛ.) Encyclopaedia Judaica lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Shafan weku lɛ kudɔɔ nitsumɔ gbɛjianɔtoo ni yɔɔ [Yuda maŋtsɛyeli lɛ mli] lɛ, ni amɛhiɛ hegbɛ ni ji maŋtsɛ lɛ woloŋmalɔ lɛ mli kɛjɛ Yosia beaŋ kɛyashi Nomŋɔɔ lɛ mli.” Nɔ ni Biblia lɛ wie yɛ Shafan kɛ eweku lɛ he lɛ mli ni wɔɔti lɛ baaye abua wɔ koni wɔnu bɔ ni amɛfi gbalɔ Yeremia kɛ Yehowa anɔkwa jamɔ sɛɛ amɛha lɛ shishi.

Shafan Fiɔ Anɔkwa Jamɔ Sɛɛ

Yɛ afi 642 D.Ŋ.B., beni Maŋtsɛ Yosia eye aaafee afii 25 lɛ, wɔna Shafan ni miisɔmɔ akɛ maŋtsɛ lɛ woloŋmalɔ. (Yeremia 36:10) Mɛni no tsɔɔ? Wolo ni atsĩ tã yɛ yiteŋgbɛ lɛ kɛɛ akɛ odehe ko woloŋmalɔ ji maŋtsɛ lɛ ŋaawolɔ ni bɛŋkɛ lɛ kpaakpa, ni kwɛɔ shika saji anɔ, ni yɔɔ ŋaalee yɛ maŋ saji amli, ni eyɛ nilee yɛ maŋsɛɛ saji, majimaji ateŋ mla, kɛ jarayeli mli gbeekpamɔi amli. No hewɔ lɛ, ákɛ odehe woloŋmalɔ lɛ, Shafan ji mɔ ko ni abuɔ lɛ waa yɛ maŋtsɛyeli lɛ mli.

Yɛ afii nyɔŋma ni etsɔ hiɛ lɛ amli lɛ, no mli lɛ oblanyo Yosia “ebɔi etsɛ David Nyɔŋmɔ lɛ sɛɛgbɛ taomɔ.” Eka shi faŋŋ akɛ Shafan ye Yosia onukpa kwraa ni no hewɔ lɛ ebaanyɛ ekɛ ŋaawoo ni hi ni kɔɔ jamɔ he aha lɛ, ni ebaanyɛ efee Yosia sɛɛfilɔ yɛ eklɛŋklɛŋ tafãa akɛ ekɛ anɔkwa jamɔ baama shi ekoŋŋ lɛ mli. *2 Kronika 34:1-8.

Ayana “mla wolo lɛ” beni sɔlemɔ lɛ saamɔ nitsumɔ lɛ yaa nɔ lɛ, ni Shafan “kane yɛ maŋtsɛ lɛ hiɛ.” Efee Yosia naakpɛɛ beni enu emli saji lɛ, ni etsu najiaŋdamɔlɔi ni ji hii ni akɛ he fɔ̃ɔ amɛnɔ kɛtee Hulda ni ji gbalɔ yoo lɛ ŋɔɔ koni ebi Yehowa nii yɛ nɔ ni kɔɔ wolo lɛ he lɛ he. Maŋtsɛ lɛ jie hekɛnɔfɔɔ ni eyɔɔ yɛ Shafan kɛ ebinuu Ahikam mli lɛ kpo kɛtsɔ najiaŋdamɔlɔi lɛ ahe ni ekɛ amɛ fata lɛ nɔ.—2 Maŋtsɛmɛi 22:8-14; 2 Kronika 34:14-22.

Ŋmalɛ lɛ mli biɛ pɛ ji he ni atsĩ nɔ ni Shafan diɛŋtsɛ fee lɛ tã yɛ. Yɛ Biblia lɛ kukuji krokomɛi amli lɛ, atsɛ eyisɛɛ yɛ jɛmɛ akɛ tsɛ loo nii. Shafan shwiei lɛ kɛ gbalɔ Yeremia ná sharamɔ ni bɛŋkɛ kpaakpa.

Ahikam kɛ Gedalia

Taakɛ wɔtsɔ hiɛ wɔna lɛ, atsĩ Shafan binuu Ahikam tã klɛŋklɛŋ yɛ sane ni kɔɔ najiaŋdamɔlɔi ni atsu kɛtee gbalɔ yoo Hulda ŋɔɔ lɛ mli. Wolo ko wie akɛ: “Eyɛ mli akɛ awieee hegbɛ ni Ahikam hiɛ lɛ he yɛ Hebri Biblia lɛ mli moŋ, shi eyɛ faŋŋ akɛ ehiɛ gbɛhe ni nɔ kwɔ.”

Aaafee afii 15 yɛ nakai nifeemɔ lɛ sɛɛ lɛ, Yeremia wala yaje oshara mli. Beni ebɔ gbɔmɛi lɛ kɔkɔ yɛ Yehowa susumɔ akɛ ebaakpata Yerusalem hiɛ lɛ he lɛ, “osɔfoi lɛ kɛ gbalɔi lɛ kɛ maŋ muu lɛ fɛɛ mɔ lɛ amɛkɛɛ: Ja ogbo!” Mɛni jɛ mli kɛba? Sane lɛ yaa nɔ akɛ: “Ahikam, Shafan bi lɛ, nine kã Yeremia he, koni akatu lɛ awo maŋ lɛ dɛŋ ní agbe lɛ.” (Yeremia 26:1-24) Mɛni enɛ tsɔɔ? The Anchor Bible Dictionary lɛ kɛɛ akɛ: “Jeee akɛ nifeemɔ nɛɛ miiye hewalɛ ni Ahikam yɔɔ ní ekɛtsu nii lɛ he odase kɛkɛ, shi moŋ etsɔɔ hu akɛ, taakɛ Shafan weku lɛ mli bii krokomɛi ji lɛ, lɛ hu ejɛ mlihilɛ mli ejie jwɛŋmɔ kpakpa kpo yɛ Yeremia he.”

Aaafee afii 20 sɛɛ beni Babilonbii lɛ ekpata Yerusalem hiɛ yɛ afi 607 D.Ŋ.B., ni amɛŋɔ gbɔmɛi lɛ ateŋ mɛi pii kɛtee nomŋɔɔ mli lɛ, awó Shafan nabi Gedalia, ni ji Ahikam binuu lɛ amralo yɛ Yudafoi ni eshwɛ lɛ anɔ. Ani esusu Yeremia he taakɛ Shafan weku lɛ mli bii krokomɛi lɛ fee lɛ? Biblia mli sane ni aŋma afɔ̃ shi lɛ kaneɔ akɛ: “Ni Yeremia ba Gedalia, Ahikam bi lɛ, ŋɔɔ yɛ Mizpa ni ekɛlɛ hi shi.” Yɛ nyɔji fioo komɛi amli lɛ, agbe Gedalia, ni Yudafoi ni eshwɛ lɛ ŋɔ Yeremia amɛfata amɛhe beni amɛshi kɛtee Mizraim lɛ.—Yeremia 40:5-7; 41:1, 2; 43:4-7.

Gemaria kɛ Mikaia

Shafan binuu Gemaria kɛ enabi Mikaia tsu gbɛfaŋnɔ wulu ko he nii yɛ saji ni atsɔɔ mli yɛ Yeremia yitso 36 lɛ mli. Be lɛ ji aaafee afi 624 D.Ŋ.B., yɛ Maŋtsɛ Yehoiakim nɔyeli afi ni ji enumɔ lɛ mli. Baruk ni ji Yeremia woloŋmalɔ lɛ kane Yeremia wiemɔi ní yɔɔ wolo lɛ mli lɛ waa yɛ Yehowa we lɛ, “yɛ Shafan bi Gemaria lɛ pia lɛ mli.” No hewɔ lɛ, “Mikaia, Shafan bi Gemaria lɛ bi lɛ, nu Yehowa wiemɔi fɛɛ ní yɔɔ wolo lɛ mli lɛ.”—Yeremia 36:9-11.

Mikaia ha etsɛ kɛ lumɛi krokomɛi lɛ le wolokpo lɛ he sane, ni amɛ fɛɛ amɛmiisumɔ koni amɛnu nɔ ni wolo lɛ kɛɛ lɛ. Te amɛfee amɛnii amɛha tɛŋŋ? “Ni eba mli akɛ, beni amɛnu wiemɔi lɛ fɛɛ lɛ, amɛkɛ gbeyeishemɔ kwɛkwɛɛ amɛhiɛaŋ, ni amɛkɛɛ Baruk akɛ: Ja wɔyagba wiemɔi nɛɛ fɛɛ wɔtsɔɔ maŋtsɛ lɛ!” Shi kɛlɛ, dani amɛkɛ maŋtsɛ lɛ baawie lɛ, amɛwo Baruk ŋaa akɛ: “Yaa ní oyatee ohe, bo kɛ Yeremia fɛɛ, koni mɔ ko mɔ ko akale he ni nyɛyɔɔ!”—Yeremia 36:12-19.

Taakɛ akpaa gbɛ lɛ, maŋtsɛ lɛ kpoo shɛɛ sane ni yɔɔ wolokpo lɛ mli lɛ ni eshã lɛ bluublu. Lumɛi komɛi, ní Shafan binuu Gemaria fata he lɛ, “kpa maŋtsɛ lɛ fai akɛ ekashã wolokpo lɛ, shi ebooo amɛ toi.” (Yeremia 36:21-25) Wolo ni ji Jeremiah—An Archaeological Companion lɛ mu sane naa akɛ: “Gemaria ji Yeremia yelikɛbualɔ ni he wa yɛ Maŋtsɛ Yehoiakim kpo lɛ nɔ.”

Elasa kɛ Yaazania

Yɛ afi 617 D.Ŋ.B. lɛ, Babilon baŋɔ Yuda maŋtsɛyeli lɛ. Aŋɔ Yudafoi akpekpei abɔ, “lumɛi lɛ fɛɛ kɛ abladei lɛ fɛɛ . . . kɛ ŋaalɔi kɛ sɔlɔi lɛ fɛɛ hu” kɛtee nomŋɔɔ mli, ni gbalɔ Ezekiel fata he. Matania, mɔ ni Babilonbii lɛ tsake egbɛi amɛfee lɛ Zedekia lɛ batsɔ maŋtsɛ hee ni sɔmɔɔ lɛ. (2 Maŋtsɛyeli 24:12-17) Sɛɛ mli lɛ Zedekia tsu najiaŋdamɔlɔi kɛtee Babilon, ní mɔ ni fata he ji Shafan binuu Elasa. Yeremia kɛ wolo ko ni hiɛ shɛɛ sane ni he hiaa ni jɛ Yehowa ŋɔɔ kɛha Yudafoi nomii lɛ wo Elasa dɛŋ.—Yeremia 29:1-3.

No hewɔ lɛ Biblia mli sane ni aŋma lɛ tsɔɔ akɛ Shafan, ebihii lɛ ateŋ mɛi etɛ, kɛ enabii enyɔ lɛ kɛ gbɛhei ni nɔ kwɔlɔ ni amɛyɔɔ mli lɛ tsu nii koni amɛkɛfi anɔkwa jamɔ kɛ gbalɔ anɔkwafo Yeremia sɛɛ. Ni Shafan binuu ni ji Yaazania hu? Eka shi faŋŋ akɛ, ákɛ mɔ ni tamɔɔɔ Shafan weku lɛ mli bii krokomɛi lɛ, ekɛ ehe wo wɔŋjamɔ mli. Yɛ Ezekiel nomŋɔɔ yɛ Babilon yɛ afi ni ji ekpaa lɛ, loo aaafee afi 612 D.Ŋ.B lɛ, gbalɔ lɛ na ninaa ko ni hii 70 yashãa tsofa-kɛ-ŋma amɛhaa amagai yɛ Yerusalem sɔlemɔwe lɛ. Mɔ ni fata amɛhe ji Yaazania, mɔ pɛ ni atsĩ egbɛi atã lɛ. Ekolɛ enɛ tsɔɔ akɛ eji kuu nɛɛ mlinyo ko ni he hiaa waa. (Ezekiel 8:1, 9-12) Yaazania nɔkwɛmɔnɔ lɛ tsɔɔ akɛ ákɛ aaatsɔse mɔ ko yɛ weku ko ni sheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei mli lɛ kɛ nɔmimaa haaa akɛ mɔ lɛ baatsɔ Yehowa jálɔ anɔkwafo. Mɔ fɛɛ mɔ baabu lɛ diɛŋtsɛ enifeemɔ gbɛ lɛ he akɔntaa.—2 Korintobii 5:10.

Yinɔsane ni Kɔɔ Shafan kɛ Eweku lɛ He

Beni Shafan kɛ eweku lɛ ná saji ni ba yɛ Yerusalem lɛ amli gbɛfaŋnɔ lɛ, no mli lɛ naasɔomɔ nii kɛ nitsumɔ ebafee nɔ ni egbɛ eshwã Yuda. Akɛ naasɔomɔ nii lɛ tsuɔ nii kɛyeɔ odase loo akɛtsuɔ nii kɛji akɛ waonaa gbɛi miiwo woji ashishi, ni akɛ tɛi ni jara wa, dade, shuɔ wu, loo glase fee. Bei pii lɛ akpɛ́ɔ naasɔomɔ nɔ lɛ nɔtsɛ lɛ gbɛi, etsɛ gbɛi, kɛ yɛ bei komɛi amli lɛ hegbɛ ni nɔtsɛ lɛ hiɛ lɛ yɛ nɔ.

Ána Hebri naasɔomɔ okadii ohai abɔ ni akɛ sũ fee. Nilelɔ Nahman Avigad, ni ji woloŋlelɔ yɛ Hebri niŋmaai ni akpɛ́ lɛ he nikasemɔ mli, ni ji blema niŋmaai ni akpɛ́ lɛ ahe nikasemɔ lɛ, kɛɛ akɛ: “Niŋmaai okadii ni yɔɔ naasɔomɔnɔ lɛ nɔ lɛ ji Hebri niŋmaai ni akpɛ́ lɛ he nikasemɔ jɛɛhe pɛ ni tsĩ gbɔmɛi ni ale amɛ yɛ Biblia lɛ mli lɛ atã.” Ani ayana naasɔomɔnɔ nɔ niŋmaai ni kɔɔ Shafan loo eweku lɛ mli bii lɛ ahe? Hɛɛ, gbɛi ni ji Shafan kɛ ebinuu Gemaria lɛ jeɔ kpo yɛ naasɔomɔnɔ ni yɔɔ baafai 19 lɛ kɛ 21 lɛ nɔ.

Woloŋlelɔi hu kɛɔ akɛ ekolɛ awie weku lɛ mli bii ejwɛ krokomɛi ahe yɛ naasɔomɔnɔ okadii anɔ—Azalia ni ji Shafan tsɛ lɛ; Ahikam Shafan binuu lɛ; Gemaria Shafan binuu lɛ; kɛ Gedalia mɔ ni eyɛ faŋŋ akɛ awie ehe yɛ naasɔomɔnɔ ko nɔ okadi nɔ akɛ “eeye Shia lɛ nɔ” lɛ. Asusuɔ akɛ naasɔomɔ nii nɛɛ ateŋ nɔ ni ji ejwɛ lɛ ji Gedalia Shafan nabi lɛ nɔ̃, eyɛ mli akɛ atsĩii etsɛ Ahikam tã. Esabala ni yɔɔ naasomɔnɔ lɛ nɔ okadi lɛ nɔ lɛ tsɔɔ akɛ eji maŋ onukpai ni nɔ kwɔlɔ lɛ ateŋ mɔ kome.

Mɛni Wɔbaanyɛ Wɔkase?

Mɛɛ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa Shafan kɛ eweku lɛ fee amɛfɔ shi yɛ amɛhegbɛ ni nɔ kwɔlɔ lɛ ni amɛkɛtsu nii kɛfĩ anɔkwa jamɔ kɛ anɔkwafo Yeremia fɛɛ sɛɛ nɛkɛ! Wɔ hu wɔbaanyɛ wɔkɛ nibii ni wɔyɔɔ kɛ hewalɛ ni wɔnáa yɛ mɛi anɔ lɛ atsu nii kɛfĩ Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ kɛ wɔnanemɛi jálɔi lɛ asɛɛ.

Eji nɔ ni wóɔ mɔ kɛ ehemɔkɛyeli hewalɛ nɔ kɛha wɔ, akɛ jeee akɛ wɔbaakane Biblia lɛ daa kɛkɛ, shi moŋ wɔbaapɛi mli jogbaŋŋ koni wɔle blema Yehowa odasefoi tamɔ Shafan kɛ eweku lɛ mli bii lɛ. Amɛhu amɛfata “odasefoi babaoo” ni wɔbaanyɛ wɔkase amɛnɔkwɛmɔ nii lɛ ahe.—Hebribii 12:1.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 6 Shafan ji mɔ ko ni ye Yosia onukpa kwraa, ejaakɛ Shafan binuu Ahikam ji nuu ni eda beni Yosia eye aaafee afii 25 lɛ.—2 Maŋtsɛmɛi 22:1-3, 11-14.

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 22]

Hulda—Gbalɔ Yoo ni Ehe Gbɛi

Beni Maŋtsɛ Yosia nu ni aakane “mla wolo” lɛ ni ayana yɛ sɔlemɔwe lɛ, efã Shafan kɛ mɛi krokomɛi ejwɛ ni yɔɔ hegbɛ babaoo koni ‘amɛyabi Yehowa nii’ yɛ wolo lɛ he. (2 Maŋtsɛmɛi 22:8-20) Nɛgbɛ ji he ni najiaŋdamɔlɔi lɛ baaná hetoo lɛ yɛ? Ekolɛ Yeremia, Nahum, Zefania, kɛ gbalɔi kɛ Biblia ŋmalalɔi lɛ fɛɛ yɛ Yuda yɛ nakai beaŋ. Shi kɛlɛ, najiaŋdamɔlɔi lɛ tee Hulda gbalɔ yoo lɛ ŋɔɔ.

Wolo ni ji Jerusalem—An Archaeological Biography lɛ kɛɛ akɛ: “Nɔ ni sa kadimɔ waa yɛ nɛkɛ sane nɛɛ he ji akɛ atsĩii fã ni kɔɔ nuu kɛ yoo he lɛ tã yɛ sane lɛ mli. Mɔ ko mɔ ko susuuu he akɛ eji nɔ ni esaaa akɛ ajinafoi akuu ni ji hii sɔŋŋ lɛ kɛ Mla Wolokpo lɛ tee yoo ŋɔɔ koni eha ale nɔ ni eji. Beni ejaje akɛ eji Nuŋtsɔ lɛ wiemɔ lɛ, mɔ ko biii lɛ hegbɛ ni eyɔɔ ni ekɛaatsɔɔ sane lɛ mli lɛ he sane. Bei pii lɛ woloŋlelɔi kuɔ amɛhiɛ amɛfɔɔ sane nɛɛ nɔ kɛji amɛmiipɛi gbɛfaŋnɔ ni yei ni yɔɔ blema Israel lɛ ná lɛ mli lɛ.” Eji anɔkwale akɛ, shɛɛ sane ni nine shɛ nɔ lɛ jɛ Yehowa ŋɔɔ.

[Nitɛŋmɔ ni akɛmiitsɔɔ nɔ ko mli/Mfoniri ni yɔɔ baafa 21]

(Kɛ́ ootao ona bɔ ni saji nɛɛ ji diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo lɛ mli)

Shafan Wekukpaa Lɛ

The Family Tree of Shaphan

Meshulam

Azalia

Shafan

↓ ↓ ↓ ↓

Ahikam Elasa Gemaria Yaazania

↓ ↓

Gedalia Mikaia

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 20]

Gemaria kɛ mɛi krokomɛi kpa Yehoiakim fai akɛ ekashã wolokpo ni jɛ Yeremia ŋɔɔ lɛ

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 22]

Eyɛ mli akɛ Yaazania ji Shafan weku lɛ mlinyo moŋ, shi ana lɛ yɛ ninaa ko mli ni eejá amagai

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 19 lɛ Jɛ]

Courtesy Israel Antiquities Authority

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 21 lɛ Jɛ]

Courtesy Israel Antiquities Authority