VEĆINA ljudi rekla bi da je neodoljivo sladak. No ima i onih koji bi rekli da je pomalo neobičan stvor. Ima tanke nožice, meko krzno i velike sjajne oči. Dugačak je oko 15 centimetara, a težak je tek nešto više od 100 grama. Ta čudnovata životinjica ima jednako tako čudnovato ime — avetnjak!

Upoznajmo malo bolje jedno od tih zanimljivih stvorenja, filipinskog avetnjaka. Njegove oči, uši, rep te prednje i stražnje noge izgledaju prevelike u odnosu na maleno tijelo. No ako pažljivije istražite to dražesno šumsko biće, vidjet ćete da neobična građa njegova tijela itekako ima smisla.

SLUH: Avetnjak ima tanašne uši koje može zavrnuti unatrag i okrenuti kamo god poželi. To mu omogućava da čuje čak i najtiše šumove iz svoje okoline. Izvrstan sluh pomaže mu ne samo da umakne svojim prirodnim neprijateljima, primjerice divljim mačkama, nego da i sam pronađe plijen. Nakon što padne mrak, avetnjak naćuli uši ne bi li čuo glasanje zrikavaca, termita, kornjaša, ptica i žaba. Kad osluhne neki šum, okrene glavu prema izvoru zvuka, širom otvori svoje krupne oči i upravi pogled prema plijenu.

PRSTI I REP: Zahvaljujući građi svojih prednjih šapa avetnjak se vješto hvata čak i za tanke grane drveća. Na vrškovima prstiju ima jastučiće prošarane sitnim brazdama. One izgledaju poput šara na automobilskim gumama koje omogućavaju dobro prianjanje uz podlogu i sprečavaju proklizavanje. Čak i dok spava, avetnjak se čvrsto drži za drvo. Brazde na donjoj strani njegovog dugačkog repa pomažu mu da ostane priljubljen uz granu sve dok se ne probudi.

 VID: Nijedan drugi sisavac nema tako velike oči u odnosu na tijelo. Ustvari, u avetnjaka je svako oko veće i teže od mozga. Avetnjak ne može okretati oči, pa uvijek gleda prema naprijed. Stvara li mu to kakve probleme? Ne bi se moglo reći. Avetnjak ima vrat koji mu omogućava da okrene glavu ulijevo i udesno za 180 stupnjeva.

KRETANJE: Avetnjakove duge noge omogućavaju mu da skoči u dalj i do šest metara! To je 40 puta više od njegove duljine. Kad noću ide u lov, taj mali grabežljivac skače raširenih prstiju kojima nevjerojatno precizno hvata plijen.

Avetnjaci rijetko kad uspiju preživjeti u zatočeništvu. Jedan od razloga je to što jako vole jesti žive kukce te ih tamane u velikim količinama. Problem je i u tome što ne podnose da ih ljudi diraju i uzimaju u ruke. Unatoč tome stanovnici Filipina jako vole ta neobična šumska stvorenja. A kako i ne bi kad su tako dražesna!