U narednim mjesecima Hitoshi je izgubio nadu da će pronaći novi posao. Naprimjer, kad je tijekom jednog razgovora za posao spomenuo da ne želi sudjelovati ni u kakvoj vrsti prijevare, čovjek koji je razgovarao s njim odvratio mu je: “Vi stvarno imate čudne stavove!” Obitelj i prijatelji bodrili su Hitoshija da ustraje u svojoj odluci da bude pošten, no u njemu su se počele buditi sumnje. Primjerice, počeo se pitati je li pametno drugima otvoreno govoriti da zbog svojih vjerskih uvjerenja ne želi postupati nepošteno.

Hitoshijevo iskustvo podsjeća nas na žalosnu činjenicu da živimo u svijetu u kojem mnogi ne drže do poštenja. Zapravo, neki čak smatraju da im poštenje samo komplicira život, naročito u poslovnim odnosima. “Okružena sam ljudima koji su nepošteni i ponekad osjećam snažan pritisak da postupam poput njih”, rekla je jedna zaposlena žena iz Južnoafričke Republike.

Posebno raširen oblik nepoštenja svakako je laganje. Psiholog Robert Feldman sa Sveučilišta Massachusetts u Amherstu proveo je prije nekoliko godina istraživanje koje je pokazalo da 60 posto odraslih osoba izgovori barem jednu laž tijekom desetominutnog razgovora. “Rezultati istraživanja jako su nas iznenadili”, kaže Feldman. “Nismo očekivali da je laganje toliko rašireno u svakodnevnom životu.” Nije li neobično da je laganje toliko uobičajeno kad je većini ljudi mrska i sama pomisao na to da im netko laže?

Zašto su laganje, krađa i drugi oblici nepoštenja toliko česti u današnjem svijetu? Kako nepoštenje utječe na društvo u cjelini? I, što je još važnije, kako se možemo oduprijeti pritisku da i sami postupamo nepošteno?