Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Ongahelipi to dulu okuyandja outekuduliko kovana voye?

Ongahelipi to dulu okuyandja outekuduliko kovana voye?

GEORGE okwa ti: “Onda kala handi pwilikine nda handuka kelinyengo lohauto keshe tai piti po. Eshi oshikando oshititatu Jordan a tauluka omhango i na sha nefimbo olo twe mu lombwela a kale ha fiki meumbo. Onda li handi lipula kutya, ‘Mbela oku li peni? Okwa hangwa koupyakadi washa? Ota diladila ngoo kutya otwa limbililwa?’ Eshi a ka fika, onda li nda handuka nai.”

NICOLE okwa ti: “Okamonakadona kange oka kuwa, naasho osha li sha halukifa nge. Eshi nda piluka oka li ke likwete momutwe taka kwena, ka dengwa kokamwainamati komido nhee.”

STEPHEN okwa ti, “Okamonakadona ketu komido 6 kedina Natalie oka ti, olinga ame inandi i vaka, onde i toola. Okwa li ka mana mo omesho a ko mambulau noka li taka monika ka fa kehe na ondjo. Eshi ka kala take likale lwoikando oshe tu yahameka neenghono notwa li twa lila. Otwa li tu shii kutya otaka popi oipupulu.”

NGEENGE ou li omudali, mbela naave osho ho kala u udite ngaashi ovo va tongwa metetekelo loshitukulwa eshi? Ngeenge owe lihange meenghalo da fa odo, mbela oto ke lipula kutya ongahelipi u na okuyandja outekuduliko kokaana koye ile nokuli ngeenge ou na ngoo oku shi ninga? Mbela osha puka okupa ounona voye outekuduliko?

OUTEKUDULIKO OSHIKE?

MOmbibeli, oshitya “outekuduliko” itashi ulike ashike kokuyandja ehandukilo. Outekuduliko otau ulike unene tuu kokuyandja omayele, okuhonga nokupukulula. Kau na ekwatafano lasha nokuhepeka ile okuungaunga nonyanya. — Omayeletumbulo 4:1, 2.

Outekuduliko wovadali otau dulu okuyelekanifwa nokulonga moshikunino. Omulongi womoshikunino oha longekida edu, ha tekele nokupalula oshimeno nohe shi amene koupuka nokoimbodi. Eshi oshimeno tashi kulu, otashi dulika a pumbwa oku shi totola opo e shi kwafele shi kule sha yukilila nawa. Omulongi womoshikunino oha kala e shii kutya okulongifa eenghedi di lili noku lili otaku ke mu kwafela a kale e na oshimeno shi na oukolele. Sha faafana, ovadali ohava file oshisho meenghedi dihapu. Ashike omafimbo amwe ova pumbwa oku va pa outekuduliko, oo tau ka kwafela ounona va efe po oikala ii fimbo vanini nova kule monghedi ya yuka ngaashi oshimeno sha totolwa. Ashike okutotola oku na okuningwa noukeka, ngeenge hasho, oto yahameke oshimeno. Sha faafana, outekuduliko wovadali ou na okuyandjwa pahole.

Kalunga oo a popiwa mOmbibeli, Jehova, okwa tulila po ovadali oshihopaenenwa shiwa moshinima osho. Outekuduliko oo ha pe ovalongeli vaye ovaduliki vokombada yedu ohau pondola neenghono nou hokwifa naasho oshe va ningifa va kale ve ‘hole outekuduliko.’ (Omayeletumbulo 12:1) Ohave ‘likwatelele outekuduliko’ noihave “u xutwifa.” (Omayeletumbulo 4:13) Oto dulu okukwafela ounona voye va tambule ko outekuduliko mokuhopaenena filufilu oinima itatu ya fimana i na sha nanghee Kalunga ha yandje outekuduliko: (1) pahole (2) pandjele nosho yo (3) itau tengauka.

OUTEKUDULIKO WOPAHOLE

Outekuduliko oo Kalunga ha yandje ohau kala wa kanghamena kohole noyo hai mu linyengifa e u yandje. Ombibeli oya ti: “Ou Omwene e mu hole Ye ote mu hanyene, heeno, ngaashi xe ta hanyene omona waye e mu hole.” (Omayeletumbulo 3:12) Shimwe vali, Jehova ‘omunefilonghenda, omunanghenda nomunanheni.’ (Exodus 34:6) Onghee hano, ke na fiku a kale omuhepeki ile omukwanyanya. Ihe livondo nokuli okupopya omalaka mai, iha kembaula nokuula vamwe nai, molwaashi osho otashi dulu oku va yahameka “ngaashi eongamukonda.” — Omayeletumbulo 12:18.

PWILIKINA

Ashike, ovadali itava dulu okuhopaenena filufilu oshihopaenenwa shaKalunga sha wanenena shi na sha nelipangelo. Omafimbo amwe, otashi dulika u kale u udite kutya ito dulu vali okulididimika, ndele pomafimbo madjuu opo unene u na okudimbuluka alushe kutya, okuyandja ehandukilo molwaashi wa handuka luhapu ohashi ningwa nonyanya, monghedi ya pitilila noihashi etifa oidjemo iwa. Kakele kaasho, ehandukilo olo to yandje to linyengifwa kehandu kali fi nandenande outekuduliko. Kungaho, owa kanifa ashike elipangelo.

Ashike ngeenge owa yandje outekuduliko pahole nonelipangelo, oshi na oupu u ka mone oidjemo iwa. Diladila kunghee George naNicole, ovadali vavali ovo va tumbulwa kehovelo loshitukulwa eshi va li va ungaunga noinima.

ILIKANA

George okwa ti: “Eshi Jordan a fika meumbo, fye nomukulukadi wange otwa li twa handuka neenghono, ashike otwa kala tu na elipangelo eshi hatu pwilikine eshi ta yelifa kutya okwa li peni. Molwaashi okwa li kwa toka neenghono, otwa li twa tokola tu kundafane oshinima osho efiku la landula ko ongula. Otwa li twa ilikana pamwe ndele hatu ka nangala. Mefiku la landula ko, otwa li hatu dulu okukundafana oshinima osho twa ngungila notwa li twa dula okuhanga omutima womonamati wetu. Okwa li a dimina omangabeko oo twe mu tulila po nokwa tambula ko oilanduliko yeenghatu daye. Otwa pandula eshi twa didilika kutya okukatuka eenghatu meendelelo omolwehandu ihaku etifa oidjemo iwa. Ngeenge twa pwilikine tete, oinima luhapu ohai ende nawa.”

POPYA

Nicole okwa ti: “Onda li nda handuka eshi nda mona nghee okamonamati kange ka yahameka okamwainakadona. Ponhele yokukatuka eenghatu meendelelo, onda lombwela okamonamati kange kaye monduda molwaashi kanda li handi dulu okuninga etokolo la diladilwa nawa omolwehandu. Lwanima eshi nda lotela, onda li nde ka yelifila nawa kutya elongifo leenghono kaliwa noku ka ulikila nghee ka yahameka okamwainakadona. Okuungaunga nako monghedi ya tya ngaho osha li sha kwafela. Oka li ka yandja ombili kokamwainakadona noku ka papatela.”

Outekuduliko muwa, nokuli nonande owa kwatela mo ehandukilo, omunhu ohe u yandje alushe te linyengifwa kohole.

OUTEKUDULIKO U LI PANDJELE

Outekuduliko waJehova alushe ohau yandjwa “nondjele.” (Jeremia 30:11; 46:28) Oha kaleke momadiladilo eenghalo adishe, nokuli naado dihe li koluhaela. Ongahelipi ovadali tava dulu oku mu hopaenena? Stephen oo a tumbulwa metetekelo, okwa ti: “Nonande otwa li twa uda nai neenghono nokatwa li tu udite ko kutya omolwashike Natalie te likale lwoikando shi na sha nolinga, otwa li twa kaleka momadiladilo omido daye nosho yo kutya okwa pyokoka shi fike peni.”

Omushamane waNicole, Robert, naye okwa li yo

ha kendabala okukonakona eenghalo adishe. Ngeenge okaana oke lihumbata nai, ohe lipula lwoikando ta ti: ‘Mbela eshi osho oshikando shotete taka ningi ngaha ile oke shi ikilila? Oka loloka ile ka ke udite nawa? Mbela otake lihumbata ngaha omolwoupyakadi wonhumba?’

Ovadali ove na yo okukaleka momadiladilo kutya ounona kave fi ovakulunhu ve litonya. Omukriste omuyapostoli Paulus okwa koleka oushili oo eshi a ti: “Eshi nda li okaana, onda tonga ngaashi okaana, . . . nonda diladila ngaashi okaana.” (1 Ovakorinto 13:11) Robert okwa ti: “Oshinima shimwe osho hashi kwafele nge ndi kale ndi na etaleko liwa nondi ha tetwe ko kehandu, okulidimbulukifa osho nda li handi ningi fimbo nda li okamatyona.”

Osha fimanenena okukala u na ondjele shi na sha naasho wa teelela okaana ka ninge, ashike pefimbo opo tuu opo, ino yukipalifa ile u lipwililikile elihumbato ile oikala ii. Ngeenge owa kaleke momadiladilo okudula kwokaana, omangabeko ako neenghalo dimwe vali, oto ka dula okuyandja outekuduliko u li pandjele.

OUTEKUDULIKO IHAU TENGAUKA

Malakia 3:6 ota ti: “Ame Omwene ihandi lunduluka.” Ovapiya vaKalunga ove lineekela oushili weendjovo odo, nomolwaasho, ove udite va amenwa. Ounona navo ova pumbwa eameno olo hali di mokupewa outekuduliko ihau tengauka. Ngeenge oho lundulula outekuduliko she likolelela kunghee u udite, oto ngwangwaneke nokukenyeneka okaana.

Dimbuluka kutya Jesus okwa ti: “Eendjovo deni nadi tye: Heeno, heeno, ile: ahowe, ahowe.” Eendjovo odo otadi longo filufilu kwaavo tava tekula ounona. (Mateus 5:37) Diladila nawa fimbo ino popya oinima ove mboli ito i ningi shili. Pashihopaenenwa, ngeenge owa londwela okaana kutya ngeenge oke lihumbata nai oto ka pe outekuduliko wongadi, osho u ninga.

Opo mu dule okuyandja outekuduliko nopehe na okutengauka, osha fimana okukala hamu udafana. Robert okwa ti: “Ngeenge ounona vange ova ningifa nge ndi dimine va ninge oshinima shonhumba osho omukulukadi wange e va lombwela vaha ninge ndele ame kanda li ndi shi shii, ohandi ningulula etokolo lange opo ndi yambidide omukulukadi wange.” Ngeenge ovadali itava tu kumwe shi na sha nanghee ve na okuungaunga nonghalo yonhumba, oshiwa okupongolola po okuhaudafana oko ve li ovo aveke nokuninga etokolo lopamuhanga.

OUTEKUDULIKO OWA FIMANA

Ngeenge owa hopaenene onghedi yaJehova yokuyandja outekuduliko pahole, pandjele noihau tengauka, oto dulu okukala noushili kutya eenghendabala doye otadi ka etela ounona voye ouwa. Ewiliko loye lopahole otali ka kwafela ounona voye va kale va nyika onghulunhu, nova ka kale ovakulunhu ve shii okulineekelwa nove na ondjele. Ombibeli oya ti: “Omona woye omumati, mu ikifa ondjila yaye ya yuka, opo nee ita ka yapuka muyo, eshi a kula.” — Omayeletumbulo 22:6.