Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Ne Gichiwore Giwegi Maonge Achune e Piny Ecuador

Ne Gichiwore Giwegi Maonge Achune e Piny Ecuador

Ne Gichiwore Giwegi Maonge Achune e Piny Ecuador

BRUNO, ma en owadwa moro ma rawera e piny Italy ne dwarore otim yiero moro matek kendo mochuno. Noyudo osetieko skul mar sekondar kendo nokalo maber ahinya, to koro wedene koda osiepene ne jiwe mondo omany somo mamalo. Kata kamano, higini moko mokalo, noyudo osechiwore ne Jehova kendo singore ni obiro keto tij Nyasaye obed mokwongo e ngimane. Notimo yiero mane? Owacho kama: “Nanyiso Jehova e lamo ni abiro timo kaka ne asesingorane kendo kete obed mokwongo e ngimana. Kendo namedo nyise ni ok nadwar dak e ngima maonge gi mor, to mana ngima mopong’ gi tijene mopogore opogore.”

Bang’ higini moko matin, Bruno ne odhi e piny Ecuador, South America. Owacho niya: “Jehova nodwoko kwayona moloyo kaka ne aparo.” Gima ne owuoro ahinya, en ni kane ochopo Ecuador, noromo gi rowere mamoko ma bende ne odhi e pinyno mondo giti ne Jehova e okang’ momedore.

ROWERE ‘MATEMO JEHOVA’

Mana kaka rowere mamoko e piny mangima, Bruno bende noyie tiyo gi wach ma Jehova nowacho niya: “Temauru, . . . une ka ok nayawnu dirishini mag polo, kendo olonu gweth.” (Mal. 3:​10) Nikech hera margi ne Nyasaye, ne giyiero mar ‘temo Jehova’ kuom chiwore tiyo gi thuologi, tekogi koda mwandugi e riwo lwedo tijene e pinje ma jolendo mag Pinyruoth dwarore ahinya.

Mapiyo bang’ ka roweregi ochopo e migawogi manyien, gifwenyo ni “keyo duong’ adier, to jotich ema nok.” (Math. 9:​37) Kuom ranyisi, Jaqueline, mawuok e piny Jerman, nondiko gi ilo ne ofis mar Ecuador kama: “Asebedo ka atiyo tij lendo e piny Ecuador kuom higini mokalo ariyo, to chop sani an gi jopuonjre 13, to 4 kuomgi biroga e chokruoge. Donge mano en gima kelo mor? ” Chantal, mowuok e piny Canada, to wacho kama: “E higa 2008, nadhi e gweng’ moro machiegni gi dho nam e piny Ecuador, kama ne nitie mana kanyakla achiel kende. Koro sani nitie kanyakla adek, kod jopainia mokalo 30 e gweng’no. Onge gima ber moloyo neno kaka jopuonjre manyien timo dongruok! ” Omedo wacho ni: “Yande adar madhi e taon moro ma en fut 9,000 kata mita 2,743 malo e wi Gode mag Andes. Taondno nigi ji mokalo 75,000 to ne nitie mana kanyakla achiel kende. En alwora ma nigi nyak mang’eny ndi! Pod adhi nyime lendo e alworani.”

PEK MAG LENDO E ALWORAGO

En adier ni lendo e piny mawendo ok yot. Rowere moko noromo gi pek moko kata kane pok gidhi e migepego. Kayla, mawuok Amerka, wacho niya: “Gik ma owete moko ne wacho kata timo ka giparo ni gikonya, ne nyoso chunya ahinya. Paro mar ni ne adwaro dhi e piny machielo bedo painia, ok ne donjnegi. Mano ne miyo seche moko apenjora niya, ‘Be gima ayiero timoni nikare?’” Kata obedo kamano, Kayla nong’ado mar timo kaka noseyiero. Olero kama: “Kwayo Jehova gi kinda e lamo, kendo wuoyo gi owete gi nyimine motegno e yie, nokonya neno ni Jehova gwedho ng’at ma nigi chuny mar chiwruok.”

Puonjruok dhok mawendo bende nyalo bedo gima tek ne ji mathoth. Siobhan, mawuok e piny Ireland, wacho niya: “Nawinjo marach ahinya bedo ni ok nanyal wuoyo e dhok mawendo. Ne nyaka ahora mos, apuonjra dhokno gi kinda, kendo nyiero sama awacho gimoro e yo maok kare.” Anna, mawuok Estonia, medo wacho kama: “Puonjruok dho-Spania ne tekna moloyo pek mamoko kaka liet mar piny, wuotho e buru kata dak maonge pi maliet. Ne achiegni jok gi migawono. Ne chuno ni nyaka aket pacha kuom dongruok ma ne atimo, to ok kuom gik ma ne ok atimie maber.”

Gimoro machielo makelo pek ne ji en gombo pacho. Jonathan, mawuok Amerka, wacho niya: “Bang’ chopo e migawo, chunya nochako nyosore nikech ne an mabor gi osiepe koda wedena. Kata kamano, ne aloyo pekgo kuom keto pacha duto e timo puonjruok mar Muma koda e tij lendo. Mapiyo nono, nyak ma nayudo e tij lendo koda osiepe manyien ma nayudo e kanyakla nokonya mabedo mamor kendo.”

Gimachielo kendo makelo pek en kaka ji odak. En adier ni ji odak e ngima mopogore opogore, kendo ngimagi ok bi chalore gi ngima ma ne ing’iyogo e pinyu. Beau, mawuok Canada, wacho kama: “Sama idak e pinyu, inyalo kawo gik machalo kaka sitima kata pi freji kaka gik mapile. To kama antie sani, gigo ok gen nikech gibiro kendo gilal sa asaya.” Dak kod jo modhier, joma kia somo gi ndiko, kendo dak kuonde ma mtokni koda yore mamoko mag wuoth richoe, gin gik ma thoro bedoe e pinje mapod eka dongore. Ines, mawuok e piny Austria, nyagore gi pekgo kuom keto pache e kido mabeyo ma joma odak e alworano nigo. Owacho niya: “Jogi ohero welo, gi ng’won, gikonyo ji, kendo ginyiso bolruok. To moloyo duto, gin gi gombo maduong’ ahinya mar ng’eyo mathoth e wi Nyasaye.”

‘OSEOLNEGI GWETH’ MAOK RUM

Kata obedo ni roweregi duto matiyo ne Nyasaye e piny Ecuador osechiwore, giyudo ni Jehova miyogi ‘duto ma gikwayo’ moloyo kaka ne giparo. (Efe. 3:​20) Kuom adier, gineno ni ‘oseolnegi gweth’ mang’eny maonge kata kama di giketie. (Mal. 3:​10) Magi e weche ma giwacho kaluwore gi tijgi mar lendo:

Bruno: “Nachako tij lendo e piny Ecuador kae, e gweng’ majaber mar Amazon. Bang’e, nakonyo e medo gero ofis ma Ecuador. Sani koro an e Bethel. Kane an Italy, natimo yiero maber mar keto dwaro mar Jehova obed mokwongo, kendo adier ochopo gombona mar tiyone e migepe mopogore opogore e yo ma mora ahinya.”

Beau: “Asemedo bedo machiegni ahinya gi Jehova nikech e piny Ecuador, atiyo gi thuolona duto e tije mag Nyasaye. Sama atimo mago, ayudo thuolo mamoko momedore mar dhi kuonde mopogore opogore ma mora, ma en gima asegombo ahinya timo.”

Anna: “Ok napar ni an kaka nyako mapok okendi, nanyalo bedo gi ngima machalo mar jamisonari. Kata kamano sani ang’eyo ni mano nyalore. Adwoko erokamano ne Jehova kuom gwethgo, nimar sani amor ahinya timo jopuonjre, konyo gero Ute Romo, kendo loso osiepe manyien.”

Elke: “E piny monyuolae mar Austria, kinde mang’eny ne ajakwayo Jehova okonya ayudie kata japuonjre achiel mar Muma. To koro kae, an kodgi 15! Neno mor ma jopuonjre bedogo seche ma gitimo dongruok e wach Nyasaye miyo awinjo maber ahinya e chunya.”

Joel: “En mor mogundho dhi e piny mawendo mondo iti ne Jehova. Puonjruok geno kuome chutho, kendo neno gweth mage kuom kinda mitimo en gima ber miwuoro! E hika mokwongo bang’ wuok Amerka, grubwa mane nigi jolendo 6 nodongore mochopo jolendo 21. Ji 110 nochopo e Rapar.”

TO NADE IN?

Owete gi nyiminewa ma rowere, be unyalo tiyo ne Nyasaye kama jolendo mag Pinyruoth dwarore ahinya? En adier ni timo yiero mapek kamano, biro dwaro ni ng’ato otim chenro adimba. E wi mago duto, hero Jehova koda dhano, en gima dwarore mondo ng’ato odonj e chenro ma kamano. Ka in gi hera ma kamano, kendo iwinjori dhi lendo e piny machielo, ketne Jehova wachno e lamo. E wi mano, wuo gi jonyuolni ma Jokristo kaachiel gi jodong-kanyakla kuom gombo ma in-gono. Bed gadier ni in bende inyalo yudo mor mar tiyo ne Nyasaye e piny machielo.

[Blab manie ite mar 3]

“Kwayo Jehova gi kinda e lamo, kendo wuoyo gi owete gi nyimine motegno e yie nokonya neno ni Jehova gwedho ng’at ma nigi chuny mar chiwruok.”​—⁠Kayla mawuok Amerka

[Sanduk/​Picha manie ite mar 6]

Kaka ng’ato nyalo ikore tiyo ne Nyasaye e piny mawendo

• Bed gi chenro maber mar timo puonjruok ma mari iwuon

• Non kendo Tijwa mar Pinyruoth mar Agost 2011 e, ite mag 4-6

• Wuo gi jomoko mosebedo katiyo ne Nyasaye e piny mawendo

• Non kit timbe ji kod histori mar piny midwaro dhiyoeno

• Puonjri dhok miwacho e pinyno

[Sanduk/​Picha manie ite mar 6]

Jomoko matiyo ne Nyasaye e piny machielo, yudo pesa ma gikonyorego kuom . . .

• tiyo kuom dweche matin higa ka higa e pinygi

• weyo ne ng’ato odi, kata ohandi kuom ndalo matin to ochuli

• tiyo tije andika kokalo e intanet

[Picha manie ite mag 4, 5]

1 Jaqueline mawuok Jerman

2 Bruno mawuok Italy

3 Beau mawuok Canada

4 Siobhan mawuok Ireland

5 Joel mawuok Amerka

6 Jonathan mawuok Amerka

7 Anna mawuok Estonia

8 Elke mawuok Austria

9 Chantal mawuok Canada

10 Ines mawuok Austria