Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

 SUD MACHIEGNI gi NYASAYE

‘Iseelogi ne Nyithindo Matindo’

‘Iseelogi ne Nyithindo Matindo’

Be diher ng’eyo adiera e wi Nyasaye​​—⁠ni en ng’a, ohero kata osin gi ang’o, kendo ni dwarone en ang’o? Ei Wachne, ma en Muma, Jehova Nyasaye leronwa weche duto kuome. To ok ji te masomo Muma mafwenyo adiera e wi Nyasaye. Nikech ang’o? Nikech ng’eyo adiera e wi Nyasaye en mich makende ma ji duto ok yudi. We wane ane gima Yesu ne owacho e wi wachni.​—⁠Som Mathayo 11:25.

Ndikono chako gi wechegi: “Ndalono Yesu nowacho ni.” Nyalo bedo ni Yesu ne dwaro wuoyo kuom gima ne oa timore. Gie sano, ne oa siemo joma otamore bedo jolupne e gwenge adek mag Galili ma ne otimoe honni madongo. (Mathayo 11:⁠20-​24) Inyalo penjori niya, ‘Ere kaka ng’ato ne nyalo neno honni ma Yesu notimo to pod otamre luwo puonj mage mi obed jalupne? ’ Ne gitamore winjo nikech chunygi ne tek.​​—⁠Mathayo 13:⁠10-​15.

Yesu nong’eyo ni mondo jogo ong’e adiera mayudore e Muma e wi Nyasaye, nitie gik moko ariyo madwarore: Kony mowuok kuom Nyasaye koda chuny marwako wach. Yesu nolero kama: “Agoyoni erokamano, A Wuora, Ruodh polo gi piny, nikech nipando wechegi ni jo mariek kod jo mong’eyo, to nielogi ni nyithindo matindo.” Be ineno gimomiyo inyalo wach ni ng’eyo adiera mag Muma en mich? Jehova, “Ruodh polo gi piny,” nyalo yiero fwenyo adiera ne ng’ato kata pandone kaluwore gi dwache. Kata obedo ni en kamano, Nyasaye miyo ji duto thuolo mar ng’eyo adiera; ok odew wang’ ji. En ang’o momiyo ofwenyo ne jomoko adiera mayudore e Muma to jomoko to opandonegi?

Jehova ohero joma obolore, to ok josunga. (Jakobo 4:6) Opando adierago ne “jorieko” kod “jong’eyo,” matiende ni joma sungore kendo genore ka gineno ni onge gima Nyasaye nyalo konyogigo nikech giriek e yore piny kendo gisomo. (1 Jo Korintho 1:​19-​21) Kar mano, oelo adiera ne “nyithindo matindo,” matiende ni joma biro ire gi chuny maler ka gibolore kaka nyithindo matindo. (Mathayo 18:​1-4; 1 Jo Korintho 1:​26-​28) Yesu Wuod Nyasaye ne neno joma chalo kamano pile. Jotend din ma ne gin josunga kendo joma osomo ne ok winj tiend gik ma ne Yesu puonjo, to jolupo mobolore ne winjo. (Mathayo 4:​18-​22; 23:​1-5; Tich Joote 4:​13) Gie kindeno, jomwandu moko ma ne gin joma osomo to ne obolore gadier nobedo jolup Yesu.​​—⁠Luka 19:⁠1, 2, 8; Tich Joote 22:​1-3.

We wadog ane e penjo ma ne openj e chak sulani: Be diher ng’eyo adiera e wi Nyasaye? Ka en kamano, inyalo mor ng’eyo ni Nyasaye ok ohero jogo makawore ni gin gi rieko mar piny. Mopogore gi mano, ohero joma obolore kata obedo ni jorieko mag piny ochayogi. Ka ipuonjori Wach Nyasaye ka in gi chuny koda paro mobolore, inyalo bedo achiel kuom jogo ma Jehova miyo mich makende mar ng’eyo adiera e wiye. Ng’eyo adierago biro miyo ibed gi ngima maber sani kendo nyalo miyo iyud “ngima maradier”​—ngima maonge giko e piny manyien mokayo machiegni ma Nyasaye osingo kendo mopong’ gi tim makare. *​—1 Timotheo 6:12, 19; 2 Petro 3:13.

Ndiko mochan mondo osom e dwe mar Januar

Mathayo 1-21

^ par. 7 Joneno mag Jehova biro mor ahinya konyi puonjori adiera e wi Nyasaye kod dwarone. Gitimo gi ji puonjruok mar Muma ka gitiyo gi buk miluongo ni Ang’o ma Muma Puonjo Kuom Adier?