Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Be Ing’eyo?

Be Ing’eyo?

Be gik mokuny siro adiera mag weche manie Muma?

Ruoth Asuria miluongo ni Sargon mar ariyo, e Isaiah 20:1

Sula moro e buk miluongo ni Biblical Archaeology Review nowacho ni gik mokuny nyiso ni “chiegni ji 50” ma owuo kuomgi e Ndiko mag Dho-Hibrania (Muma Machon) ne gin ji ma nodak e pinyni adier. Moko kuomgi ne gin ruodhi 14 mag Juda gi Israel, moriwo nyaka joma ne ong’ere kaka David kod Hezekia, kod ma ne ok ong’ere ahinya kaka Menahem kod Peka. Nyinge mamoko gin mag ruodhi 5 mag Misri kod ruodhi 19 mag Asuria, Babilon, Moab, Persia, kod Siria. Kata kamano, Muma kaachiel gi gik mosekuny ok oting’o mana nyinge mag ruodhi kende. Bende, giting’o nyinge joma ne onge huma kaka jodolo madongo, jondiko, kod jotelo mamoko.

Bugno bende nolero ni “josomo mang’eny oyiere” ni jogo ne gin joma ne nitie adier. E wi mano, Ndiko mag Dho-Grik (Muma Manyien) wuoyo kuom jomoko mang’eny ma nodak chon, kendo gik mosekuny nyiso ni jogo ne nitie adier. Moko kuomgi gin Herode, Pontio Pilato, Tiberio, Kaiafa, kod Sajio Paulas.

En karang’o ma sibuoche nolal nono e pinje miwuoyo kuomgi e Muma?

Kit sibuor mogor e ohinga

Kata obedo ni e ndalogi onge sibuoche e piny Israel, nitie kuonde 150 e Muma ma nyiso ni joma ne ndiko Muma ne ong’eyo sibuor. Muma wuoyo nyading’eny kuom sibuor e yor ranyisi, kata kamano moko kuom jondik Muma nondiko kuom joma noromo gi sibuoche wang’ gi wang’. Kuom ranyisi, Samson, Daudi, kod Benaia, gin chwo ma nonego sibuoche. (Jobura 14:5, 6; 1 ­Samuel 17:34, 35; 2 Samuel 23:20) Nitie jomoko ma bende sibuoche nonego.1 Ruodhi 13:24; 2 Ruodhi 17:25.

E ndalo machon, sibuor mong’ere kaka Panthera leo persica ne yudore e pinje mag Asia Matin, Grik, Palestina, Siria, Mesopotamia, kod India. Le ma ji oluorono kendo ma ji omiyo duong’, kinde mang’eny ne yudore e gik mogor e pinje moko mag Asia. Kido mag sibuoche mopa kata mogor kendo mowir range maber e ma ne obidhgo ndara moro maduong’ e piny Babulon machon.

Wachore ni Jokristo ma ne kedo gi Jo-Islam e piny Palestina ne onego sibuoche mang’eny higni 800 kama mosekalo. Higni mia achiel bang’e ne onge sibuoche e pinyno. Kata kamano, chiegni higni mia ariyo mosekalo sibuoche moko pod ne nitie e pinje mag Mesopotamia kod Siria. Kendo e piny Iran kod Iraq, sibuoche ne yudore nyaka higni mia achiel kama mosekalo.