Samuel mar Ariyo 2:1-32

  • Daudi bedo ruodh Juda (1-7)

  • Ishbosheth bedo ruodh Israel (8-11)

  • Lweny e kind od Daudi gi od Saulo (12-32)

2  Bang’ kinde, Daudi nopenjo Jehova+ kama: “Be anyalo dhi e achiel kuom mier mag Juda?” Jehova nodwoke ni, “Dhiyo.” Kae to Daudi nopenje niya: “Adhi kanye?” Nodwoke ni, “Dhi Hebron.”+  Omiyo, Daudi nodhi kuno gi monde ariyo ma ne gin Ahinoam+ nya Jezreel kod Abigail+ ma ne chi Nabal Ja-Karmel.  Daudi nodhi gi chwo ma ne ni kode+ kendo ng’ato ka ng’ato kuomgi nodhi gi joode, mi ne gidak e mier ma ne olworo Hebron.  Eka Jo-Juda nobiro mi giwiro Daudi mondo obed ruoth e wi dhood Juda.+ Kae to ne ginyiso Daudi niya: “Jo-Jabesh-gilead e ma noyiko Saulo.”  Omiyo, Daudi nooro joote ir Jo-Jabesh-gilead mowachnegi kama: “Jehova mondo oguedhu nikech ng’wono ma ne unyiso Saulo kuom yike.+  Mad Jehova nyisu hera kinde duto. An bende abiro nyisou ng’wono nikech gima usetimo.+  Koro beduru motegno kendo ma jochir nimar Saulo ruodhu koro osetho to dhood Juda oseketa ruodhgi.”  Kata kamano, Abner+ wuod Ner, jatend jolwenj Saulo noyudo osekawo Ishbosheth+ wuod Saulo mi odhi kode nyaka Mahanaim+  kendo nokete ruodh Gilead,+ gi Jo-Asher, gi Jezreel,+ gi Efraim,+ gi Benjamin, kod Israel duto. 10  Ishbosheth wuod Saulo ne en ja higni 40 ka nobedo ruodh Israel kendo nolocho kuom higni ariyo. Kata kamano, dhood Juda to ne ni kor Daudi.+ 11  Daudi nolocho e wi dhood Juda kuom higni abiriyo gi dweche auchiel ka en Hebron.+ 12  Bang’ kinde, Abner wuod Ner kaachiel gi jotij Ishbosheth ma wuod Saulo nowuok Mahanaim+ mi gidhi nyaka Gibeon.+ 13  To Joab+ wuod Zeruya+ kaachiel gi jo Daudi bende nodhi morado kodgi e yawo man Gibeon. Grup achiel nobet e bath yawo konchiel, to grup machielo nobet e bath yawo komachielo. 14  Gikone, Abner nonyiso Joab kama: “We mondo yawuoyi obi oked* e nyimwa.” Joab nodwoke niya: “Ee, we mondo gibi.” 15  Omiyo, yawuoyi 12 nowuok kor Jo-Benjamin kod Ishbosheth wuod Saulo, to 12 nowuok kor jo Daudi. 16  Ng’ato ka ng’ato nomako nyawadgi gi yie wiye mi ochuoyo ng’etne gi ligangla kendo ne githo riat. Omiyo, kanyo ne oluong ni Helkath-hazurim kendo en e Gibeon. 17  Bang’ mano, lweny mager nomuoch e odiechieng’no kendo gikone jotij Daudi noloyo Abner gi Jo-Israel duto. 18  Koro, yawuot Zeruya+ adek duto ne ni kanyo. Ne gin Joab,+ Abishai,+ kod Asahel.+ To Asahel ne tiende yot ka mwanda.* 19  Asahel nolawo Abner matek kendo ne ok obar korachwich kata koracham. 20  Ka ne Abner ong’iyo chien, nopenjo ni, “Asahel mano in?” to en nodwoke ni, “Ee, en an.” 21  Eka Abner nonyise kama: “Bar korachwich kata koracham imak achiel kuom yawuoyi kendo ikaw gimoro amora miyudo kuome.” Kata kamano, Asahel ne ok dwar we lawe. 22  Omiyo, Abner nonyiso Asahel kendo niya: “We lawa. Ang’o momiyo idwaro ni anegi? Ere kaka dachung’ e nyim Joab owadu kasetimo gima kamano?” 23  To en notamore weyo lawe, omiyo Abner nochuoyo bund iye gi pier tong’+ mi tong’ nowuok ka ng’eye kendo nogore piny motho kanyo gi kanyo. Ji duto ma ne kadho ka ma Asahel ne othoe ne chung’ kanyo ka bwok. 24  Eka Joab gi Abishai nolawo Abner matek. Ka ne chieng’ podho, ne gichopo e got Ama momanyore gi Gia man e yo mochomo thim mar Gibeon. 25  Kanyo, Jo-Benjamin nochokore kaachiel bang’ Abner mi giduto ne gichung’ e wi got moro. 26  Eka Abner nokok ne Joab niya: “Wabiro dhi nyime negore gi ligangla nyaka karang’o? Donge ing’eyo ni sigu e ma biro betie? Ibiro rito nyaka karang’o ka pok ikwero jogi mondo owe lawo owetegi?” 27  Gikanyono, Joab nowacho niya: “Akuong’ora gi nying Nyasaye ni ka dine ok iwuoyo, jogi dolawo owetegi nyaka kiny okinyi.” 28  Eka Joab nogoyo tung’ mi joge noweyo lawo Jo-Israel, kendo lweny norumo. 29  Abner gi jo ma ne ni kode nowuotho e Araba+ otieno mangima mi ging’ado Aora Jordan kendo giluwo hoho* nyaka ne gichopo Mahanaim.+ 30  Ka ne Joab oseweyo lawo Abner, nochoko jolwenje duto. Jo Daudi ma notho ne gin ji 19 moriwo nyaka Asahel. 31  To jotij Daudi noloyo Jo-Benjamin gi jo ma ne luwo Abner kendo ji 360 kuomgi notho. 32  Ne gikawo Asahel+ kendo ne giyike e liend wuon-gi Bethlehem.+ Eka Joab gi joge ne owuotho otieno mangima nyaka ne gichopo Hebron+ ka piny yawore.

Weche Moler Piny

Kata, “opiem.”
Tiende ni, ne oringoga matek.
Kata nyalo bedo, “ne giwuotho e Bithron duto.”