Skip to content

Skip to table of contents

Elias Hutter mo e Tau Tohi Tapu Heperu Ofoofogia Haana

Elias Hutter mo e Tau Tohi Tapu Heperu Ofoofogia Haana

MAEKE nakai a koe ke totou e Tohi Tapu Heperu? Liga nakai maeke. Po ke nakaila kitia foki e koe e Tohi Tapu Heperu. Ka e liga loto fakaaue lahi a koe ma e lagaki haau he Tohi Tapu, he fakaako hagaao ke he pulotu ko Elias Hutter he senetenari ke 16 aki mo e ua e fufuta Tohi Tapu Heperu ne taute e ia.

Ko Elias Hutter ne fanau he 1553 i Görlitz, ko e taone tote ne tata ke he katofia ha Sihamani mogonei mo Poland mo e Czech Republic. Fakaako a Hutter ke he tau vagahau Asia he Lutheran University i Jena. He 24 laia e tau haana he moui, ne kotofa a ia ko e porofesa he vagahau Heperu i Leipzig. Ha kua eketaha a ia ke fakaohooho e fakaakoaga, ne fakatū e ia he magaaho fakamui e aoga i Nuremberg ne maeke e tau tagata fakaako ke ako e vagahau Heperu, Heleni, Latini, mo e Sihamani ke he fā e tau. Ko e tuaga ne nakai maeke ke taute he ha aoga po ke univesitī he magahala ia.

“MUA E MITAKI HE FUFUTA NEI”

Lau mataulu he Tohi Tapu Heperu ha Hutter he 1587

He 1587, ne taute e Hutter e fufuta Heperu ne iloa lahi ko e Maveheaga Tuai. Ko e fufuta nei ne mataulu Derekh ha-Kodesh, ne moua mai he Isaia 35:8 ti kakano “ko e puhala tapu.” Ko e tau matatohi fuluola ne moua mai e talahauaga ne “fakakite e tau mena oti kua mua e mitaki he fufuta nei.” Ka ko e puhala ne uho pauaki e Tohi Tapu nei ke he tau tagata fakaako ha kua maeke ke fakaaoga ai ko e puhala lauia mitaki ke iloa e vagahau Heperu.

Ke maama e kakano ati aoga lahi e Tohi Tapu Heperu ha Hutter, manamanatu ke he ua e paleko ne fehagai mo e tagata ne lali ke totou e Tohi Tapu Heperu. Fakamua, kua kehe mo e nakai fa mahani e alafapete, mo e uaaki, ne uka ke kitia e matapatu kupu ha kua lafi e tau kupu he kamataaga (prefix) mo e matahiku (suffix). Ma e fakatai, manamanatu ke he kupu Heperu נפשׁ (fakaliliu ne’phesh), kakano “tagata.” Ia Esekielu 18:4, ne kamata aki e kupu ה (ha) ti tuku fakalataha ke moua mai e kupu הנפשׁ (han·ne’phesh). Ke he tagata ne nakai iloa, ko e הנפשׁ (han·ne’phesh) kua tuga ko e kupu ne kehe mamao mai he נפשׁ (ne’phesh).

Ke lagomatai e tau tagata fakaako ha Hutter, ne fakaaoga e ia e puhala pulotu ke lolomi​—ko e tau matatohi Heperu ne puni lahi mo e ta aki e tau laini. Ko e tau matapatu kupu ne fakaaoga e tau matatohi puni lahi. Ma e tau kupu he kamataaga mo e matahiku, ne fakaaoga e ia e tau laini ti nakai puni lahi. Ne mukamuka e puhala nei ke kitia he tau tagata fakaako e matapatu kupu Heperu, ti lagomatai ki a lautolu ne lali ke fakaako e vagahau. Ko e New World Translation of the Holy Scriptures​—With References ne pihia foki e puhala ma e tau matahui tala. * Ko e matapatu kupu ne matatohi puni lahi, mo e tau kupu ne lafi ke he kamataaga mo e matahiku ko e tau matatohi fa mahani. He tau vala ne fakamailoga he fakataiaga, kua fakakite e tau matatohi ne fakaaoga he Tohi Tapu Heperu ha Hutter ia Esekielu 18:4 mo e puhala ne fakaaoga he Reference Bible he matahui tala ma e kupu ia foki.

FUFUTA FAKA-HEPERU HE “MAVEHEAGA FOU”

Ne lomi foki e Hutter e Maveheaga Fou ke he 12 e vagahau. Taute e fufuta nei i Nuremberg he 1599 ti fa hagaao ki ai ko e Nuremberg Polyglot. Manako a Hutter ke lafi foki e fakaliliuaga Heperu he Tau Tohiaga Tapu Heleni Kerisiano. Ka e pehē a ia pete ka “makai a ia ke totogi e tupe lahi mahaki” ma e fakaliliuaga Heperu pihia, to nakai aoga e kumikumiaga ia. * Ti fifili a ia ke fakaliliu ni e ia e Maveheaga Fou mai he faka-Heleni ke he faka-Heperu. Ne toka e Hutter e tau gahua oti haana mo e taute e fakaliliuaga katoa nei ti oti ni he taha e tau!

Mitaki fēfē e fakaliliuaga Heperu ha Hutter he Tau Tohiaga Tapu Heleni Kerisiano? Mailoga e mena ne tohi he pulotu Heperu ko Franz Delitzsch he senetenari ke 19 aki hagaao ki a Hutter: “Fakakite mai he fakaliliuaga Heperu e maama haana he vagahau ne lavea e tau Kerisiano ke iloa ti aoga agaia ke fakaaoga, ha kua kitia tumau ne maeke a ia ke hako e tau kupu ne fakaaoga.”

KO E LAUIAAGA TUMAU

Nakai loga e tau tupe ha Hutter ne moua he gahua fakaliliu haana; maaliali ai kua nakai tokologa ne fakatau e tau tohi ia haana. Pete ia, ko e gahua haana kua aoga mo e lauia mitaki tumau. Ma e fakatai, ko e fakaliliuaga Heperu haana he Maveheaga Fou ne liu hakahaka mo e liu lomi e William Robertson he 1661, ti liu a Richard Caddick taute pihia foki he 1798. He fakaliliu mai a Hutter he vagahau Heleni fakamua, ne fakaliliu fakahako e ia e tau mataulu Kyʹri·os (Iki) mo e The·osʹ (Atua) ko “Iehova” (יהוה, JHVH) ka fatiaki mai e tau kupu he tau Tohiaga Tapu Heperu po ke he tau mena ne manatu a ia kua hagaao ki a Iehova. Kua aoga lahi e mena nei ha kua pete ne loga e tau fakaliliuaga he Maveheaga Fou ne nakai fakaaoga e higoa he Atua, ko e fakaliliuaga ha Hutter ne omoomoi e fakamooliaga mo e manako ke liuaki e higoa he Atua ke he Tau Tohiaga Tapu Heleni Kerisiano.

Ka liu foki a koe ke kitia e higoa he Atua ko Iehova i loto he Tau Tohiaga Tapu Heleni Kerisiano, po ke onoono ke he matahui tala he Reference Bible, manatu e gahua ha Elias Hutter mo e haana tau Tohi Tapu Heperu ofoofogia.

^ para. 7 Kikite e matahui tala ke uaaki he Esekielu 18:4 mo e Appendix 3B he Reference Bible.

^ para. 9 Maaliali ai, ne fitā e tau tagata pulotu he taute e tau fakaliliuaga Heperu he Maveheaga Fou. Taha ko Simon Atoumanos he kavi 1360. Taha foki ko Oswald Schreckenfuchs, ko e pulotu Sihamani he kavi 1565. Ka e nakai lolomi e tau fakaliliuaga nei ti kua galo mogonei.