Skip to content

Skip to table of contents

Iloa Nakai e Koe?

Iloa Nakai e Koe?

Fēfē e moui ma e tau tupa he tau Roma?

Kahoa he tupa Roma

He Pule Atu Motu Roma, tokologa ne eke mo tau tupa ha ko e fofō po ke kaihā pulenoa he tau kautau. Ko e tau tagata ia ne moua ne fakafua atu ai ti nakai liu kitia e tau kaina po ke tau magafaoa ha lautolu.

Tokologa e tau tupa ne gahua ke mamate he tau keliaga kolu, ka e laukauka e tau tupa ne gahua he tau faama mo e tau kaina. Ne fekau e tupa ke tau e kahoa lapatoa ne tu ai e tau matatohi po ke fakamailoga ne mavehe to fai palepale ka hola a ia ti moua mo e liuaki ke he leveki haana. Ko lautolu ne lagaloga e lali ke fehola ne liga fakapite ke he matalē ha lautolu e matatohi F ma e fugitivus (tagata hola fano).

Ne talahau he tohi ha Filemoni he Tohi Tapu hagaao ke he aposetolo ko Paulo ne fekau a Onesemo ko e tupa ne hola ke liu ke he leveki haana ko Filemoni. Pete kua tonuhia matafakatufono a Filemoni ke fakahala mamahi a Onesemo, ne ole a Paulo ki a Filemoni ke talia fiafia a ia, ne fakavē ke he fakaalofa mo e kapitiga.​​—⁠Filemoni 10, 11, 15-18.

Ko e ha ne talahaua a Foinike i tuai ma e fakahū kula uhi?

Ko Foinike ne teitei tatai mo Lepanona he vahā nei, ne talahaua ha ko e vai fakahū lanu kula uhi Turo, ne moua mai he higoa he maaga ko Turo. Ne fakamanaia he Patuiki ko Solomona i Isaraela i tuai e faituga haana aki e “ie kula uhi” ne taute he tagata talaga koloa mai i Turo.​​—​2 Nofoaga he Tau Patuiki 2:​13, 14.

Ne mua atu e uho he vai fakahū kula uhi Turo he magahala ia, kakano ha kua lahi e gahua ke moua aki. Fakamua, ne oko he tau tagata ō tahi ke loga e tau fua murex. * Kua kavi ke he 12,000 e fua ne fakaaoga ke moua e vai fakahū ma e taha e tapulu. Ka oti ia, ko e tau fua hihi tahi nei ne utakehe mai he tau gati ke taaki mai e vala lanu kula uhi. Ne fio aki mogoia e lautolu e matima ti tavaki he mena agiagi mo e laā ke tolu e aho. Ti tuku ai e vala ia he pā ne uufi ti tunu fakatekiteki ai i loto he vai tahi ke fai aho.

Ke he loga e tau tau, ha ko e tau pisinisi mo e puke tagata he tau Foinike, ne maeke ia lautolu ke fakafua e vai kula uhi Turo mo e malolō foki a lautolu ke talaga ai. Ko e tau koloa ne fakaaoga e lautolu ke talaga aki e vai kula uhi nei ne kua moua ai he takatakai he Tahi Metiteraneani ti hoko foki ke he faahi lalo ha Cádiz, i Sepania.

^ para. 8 Ko e tau gati kua vahāloto he 5-8 e senetimita he loloa.