Bai na kontenido

Bai na kontenido

IMITÁ NAN FE | DÉBORA

“Mi A Lanta Komo un Mama pa Israel”

“Mi A Lanta Komo un Mama pa Israel”

MAINTA trempan ora solo a sali, Débora tabata para riba Seru Tabor i tabata wak e sòldánan i nan lider Barak. Nan fe i kurashi a impreshoná Débora. Aunke nan tabata 10.000 sòldá, e dia ei algu lo a bai pasa ku lo a pone nan fe i kurashi na prueba. Nan lo mester a bringa kontra un enemigu kruel ku tabatin hopi mas arma i sòldá ku nan. Pero danki na e animashon ku Débora a duna nan, nan tabata kla pa bringa.

Imaginá bo kon Débora i Barak tabata pará riba Seru Tabor ta wak e bunita paisahe, miéntras ku bientu tabata supla i waya Débora su bistí. E seru ei ta mas o ménos 400 meter haltu i su tòp ta plat. For di ei riba bo ta mira e Vaye di Esdrelon ku ta ekstendé te na e parti zùitwèst. Bo ta mira tambe Riu Kison ku ta kore dor di e sabana ei bai te na Laman Grandi banda di Seru Karmelo. Nan por a mira algu ta bria den e riu pero no tabata awa pasobra e mainta ei e riu tabata seku. Pero ta kiko tabata bria anto? Wèl, tabata e kuchúnan di heru na as di e wilnan di e 900 garoshinan di guera di Sísara su ehérsito ku tabata yega serka. Sísara su intenshon tabata pa kaba ku e israelitanan na un manera lihé i kruel.

Débora tabata sa ku Barak i su sòldánan tabata warda riba dje p’e bisa nan kiko pa hasi. Akaso e tabata e úniko hende muhé einan? Ku un responsabilidat asina grandi riba su skouder, kon lo el a sinti su mes? Òf kisas e tabata puntra su mes ta pakiko e ta einan? Sigur ku nò, pasobra ta Yehova, su Dios, mes a bis’é pa kuminsá ku e guera ei. Ademas, Yehova a bisa ku lo e usa un hende muhé pa pone fin na e guera. (Huesnan 4:9) Kiko Débora i e sòldánan yen di kurashi ei por siña nos tokante fe?

“MARCHA BAI SERU TABOR”

E promé biaha ku Beibel ta papia di Débora, e ta referí na dje komo “un profeta.” Maske no tabata komun pa hende muhé ta profeta, Débora no tabata e úniko. * Pero e tabatin un responsabilidat mas: E tabata fungi komo un hues i tabata resolvé desakuerdonan ku por a surgi ku yudansa di Yehova su kontestanan.—Huesnan 4:4, 5.

Débora tabata biba na Efraim, un region yen di seru. E region akí ta keda entre dos stat, esta, Bèt-èl i Rama. Einan e tabata sinta bou di un palma i ku e guia di Yehova e tabata yuda e pueblo. Ta bèrdat ku su asignashon no tabata fásil, pero Débora no a laga esei intimid’é. Su trabou tabata hopi importante. Na dado momento, bou di inspirashon di Dios, el a komponé un kantika ku tabatin e siguiente komentario tokante e israelitanan infiel: “Ki ora ku nan a skohe diosnan nobo, tabatin guera den e siudatnan.” (Huesnan 5:8BPK) Komo ku nan a sirbi otro diosnan, Yehova a permití nan kai den man di nan enemigunan. E Rei kananeo Jabin a usa e general poderoso Sísara pa oprimí nan.

Asina ku e israelitanan a tende e nòmber Sísara, nan tabata drenta pániko. E religion i kultura di e kananeonan tabata kruel. De echo, nan tabata sakrifiká mucha i prostituí den tèmpel. Kon bida tabata bou di dominio di un general kananeo i su ehérsito? E kantika di Débora ta mustra ku tabata masha difísil pa biaha den e region ei, i kasi no tabatin hende ta biba den e kunukunan mas. (Huesnan 5:6, 7) Kisas nos por imaginá nos mes kon hende tabata skonde den mondi i serunan, i kon nan tabatin miedu di traha den kunuku òf biba den pueblitonan ku no tabata kompletamente rondoná pa muraya. Probablemente nan no tabata ke biaha riba kaminda grandi pa e kananeonan no ataká nan, sekuestrá nan yunan ni violá nan esposanan. *

E israelitanan a biba den e ambiente di teror akí pa 20 aña largu te ora ku Yehova a mira ku su pueblo kabesura tabata kla pa kambia òf te ora ku Débora “a lanta komo un mama pa Israel” manera e kantika di Débora i Barak ta bisa. (Huesnan 5:7, NW) Nos no sa si Débora, e esposa di un hòmber ku yama Lapidot, tabata un mama den sentido literal. Loke sí nos sa ta ku e ekspreshon akí ta figurativo, ya ku Yehova a duna Débora e responsabilidat pa protehá e nashon manera un mama ta protehá su yunan. El a enkargá Débora pa buska un hòmber fuerte yen di fe i bis’é pa bai bringa kontra Sísara. Ken e hòmber ei tabata? Hues Barak.—Huesnan 4:3, 6, 7.

Débora a animá Barak pa sali na defensa di Dios su pueblo

Mediante Débora, Yehova a bisa Barak: “Marcha bai Seru Tabor.” Barak mester a skohe 10.000 hòmber for di dos tribu di Israel. Débora a bis’é ku Dios a primintí ku nan lo gana e bataya kontra e ehérsito poderoso di Sísara ku su 900 garoshinan di guera. Sin duda, e promesa ei a sorprendé Barak pasobra nan no tabatin masha arma ni sòldá. Tòg Barak a bai di akuerdo pa bringa, basta Débora bai Seru Tabor ku nan.—Huesnan 4:6-8; 5:6-8.

Tin hende ta pensa ku e echo ku Barak tabata ke pa Débora bai kuné ta mustra ku e no tabatin fe, pero esei no ta bèrdat pasobra e no a pidi Dios pa mas arma. Mas bien, komo un hòmber di fe, Barak a mira e balor di tin un representante di Yehova einan pa fortalesé tantu e mes komo su sòldánan. (Hebreonan 11:32, 33) Yehova a bai di akuerdo i a laga Débora bai ku Barak. Sinembargo, Yehova a laga Débora profetisá ku no ta un hòmber sino un hende muhé lo haña e onor pa mata Sísara.—Huesnan 4:9.

Den e mundu akí hende muhé ta eksperensiá hopi inhustisia, maltrato i abusu. Masha poko nan ta haña e rèspèt ku Dios ke pa hende duna nan. Pero Dios sí ta duna tantu hende muhé komo hende hòmber e mesun balor, i tur dos por haña su aprobashon. (Romanonan 2:11; Galationan 3:28) E ehèmpel di Débora ta kòrda nos ku Dios ta bendishoná hende muhé na vários manera. E ta duna nan privilegio, e ta konfia nan i nan por haña su aprobashon. Ta masha importante pa nos nunka imitá e aktitut di diskriminá hende muhé ku ta asina komun den e mundu djawe.

TERA A SAGUDÍ I AWA A KAI

Barak a bai buska 10.000 hòmber ku tabatin kurashi pa bringa kontra Sísara su ehérsito. Barak a keda kontentu ku “Débora tambe a bai” huntu kuné i su ehérsito ora nan a subi Seru Tabor. (Huesnan 4:10) Djis imaginá kuantu ánimo e sòldánan ei a haña ora nan a mira ku un hende muhé yen di kurashi tabata dispuesto pa riska su bida huntu ku nan debí na su fe den Yehova Dios.

Ora Sísara a haña sa ku Israel a tribi di forma un ehérsito pa bringa kontra dje, el a reakshoná mesora. Vários rei kananeo a uni forsa ku Rei Jabin, ku kisas tabata esun di mas poderoso entre nan. E batayon di garoshi di guera di Sísara a pone tera sagudí ora nan tabata pasa den e vaye. E ehérsito kananeo tabata sigur ku nan lo derotá e ehérsito israelita fásilmente.—Huesnan 4:12, 13; 5:19.

Kiko Barak i Débora lo a hasi ora nan mira ku nan enemigunan ta yega serka? Nan lo tabatin un bentaha si nan a keda na barika di Seru Tabor, pasobra e kananeonan tabatin mester di un superfisie plat pa nan usa nan garoshinan pa bringa na un manera efektivo. Pero Barak tabata ke sigui Yehova su direkshon, i p’esei el a warda riba instrukshon di Débora. Por fin e momento a yega. Débora a bisa: “Lanta! Pasobra esaki ta e dia ku SEÑOR a entregá Sísara den bo man; mira, SEÑOR a bai bo dilanti.” Na e momento ei, “Barak a baha for di Seru Tabor ku dies mil hòmber su tras.”—Huesnan 4:14. *

E ehérsito di Israel a baha for di e seru pa bai topa ku e ehérsito poderoso di Sísara i su batayon di garoshi di guera ku tabata den e vaye. Akaso Yehova tabata ku nan manera Débora a primintí? No a dura muchu pa nan haña kontesta. Beibel ta bisa ku tera a sagudí i awa a kai. Yehova a konfundí Sísara i su ehérsito orguyoso, i awa a kuminsá kai. El a kai asina duru ku e riu a yena masha lihé. I nan garoshinan di heru pisá a keda pegá den lodo. Pues en bes di yuda nan, e garoshinan a stroba nan.—Huesnan 4:14, 15; 5:4BPK.

Barak i su sòldánan tabata sa dikon awa ta yobe, p’esei nan no tabata preokupá. Nan a bai stret den direkshon di e ehérsito kananeo, i Dios a usa nan pa kaba ku henter e ehérsito di Sísara. Riu Kison a yena asina tantu ku e awa a lastra e kadavernan hiba Laman Grandi.—Huesnan 4:16; 5:21.

Yehova a bringa pa su pueblo i a derota e ehérsito di Sísara nèt manera Débora a profetisá

Awe Yehova no ta manda su sirbidónan bai guera. Pero loke sí e ta pidi su sirbidónan ta pa nan partisipá den un guera spiritual. (Mateo 26:52; 2 Korintionan 10:4) Si nos hasi nos bèst pa obedesé Dios, nos lo mustra na ken su banda nos ta. Nos mester di kurashi pa obedesé Dios pasobra nos lo por enfrentá oposishon severo. Pero Yehova no a kambia. Te awe Dios ta defendé tur esnan ku tin fe i konfiansa den dje, meskos ku Débora, Barak i e sòldánan yen di kurashi di Israel.

“ESUN DI MAS BENDISHONÁ DI E MUHÉNAN”

Sísara, ku tabata e enemigu kananeo di mas grandi di e pueblo di Dios, a hui na pia for di e kampo di bataya. Figura bo! El a gewon bai laga su sòldánan pegá den lodo. El a logra pasa meimei di e sòldánan di Israel i bai buska refugio serka un di su aliadonan den serkania. Komo ku no tabatin kaminda pa e skonde, e tabatin miedu ku e sòldánan israelita lo a wak e, p’esei el a kore duru den direkshon di e tènt di Heber. Heber tabata un keneo ku a separá for di su tribu ku tabata muda di un lugá pa otro. El a bai direkshon zùit i a sera un akuerdo ku Rei Jabin.— Huesnan 4:11, 17.

El a yega e tènt di Heber morto kansá. Heber no tabata na kas, pero su esposa Jael sí tabata einan. Probablemente Sísara a pensa ku Jael lo a respetá e akuerdo ku su esposo a sera ku Rei Jabin, i ku lo ta imposibel pa un hende muhé hasi algu òf pensa na un manera diferente di su kasá. Pero Sísara no tabata konosé Jael. Jael tabata sa ku e kananeonan tabata oprimí e israelitanan. Probablemente Jael a mira ku e por a skohe sea pa yuda e hòmber malbado akí òf apoyá Yehova i mata e enemigu di Dios su pueblo. Pero kiko Jael por a hasi? Kon un hende muhé por a mata un general ku tin asina tantu eksperensia?

Jael no tabatin tempu pa pèrdè. El a ofresé Sísara un kaminda di keda. Sísara a bisa Jael ku e no tin mag di laga niun hende sa ku e ta einan si nan puntra p’e. Ora Sísara a drumi, Jael a tap’é ku un deken. I ora el a pidi Jael awa pa bebe, Jael a dun’é lechi. Despues di un ratu Sísara tabata morto na soño. E ora ei Jael a kue un staka di tènt i un martin di palu. Hende muhé ku tabata biba den tènt tabata sa kon pa usa e dos hèrmèntnan ei bon i tabata usa nan frekuentemente. El a bai bèk kaminda Sísara tabata drumí i a sak abou banda di su kabes. I awor e mester a hasi algu ku a tuma hopi kurashi, esta, e mester a kaba ku e enemigu akí di Yehova. Si el a duda djis un tiki, esei lo por tabata desastroso. Akaso el a pensa riba Dios su pueblo i kon e hòmber akí a oprimí nan pa dékadanan largu? Òf el a pensa riba e privilegio ku e tabatin pa demostrá ku e ta na banda di Yehova? Nos no sa. Loke sí nos sa ta ku el a mata Sísara.—Huesnan 4:18-21; 5:24-27.

Despues, ora Barak a bin buska su enemigu Sísara, Jael a mustra Barak e kurpa di Sísara ku e staka di tènt pasá dor di su sintí. Asina Barak a mira ku e profesia di Débora a kumpli, esta, ku un hende muhé lo a mata e guerero poderoso Sísara. Algun komentarista bíbliko ta papia hopi malu di Jael. Pero Barak i Débora sí a elogiá Jael den nan kantika bisando ku e ta “esun di mas bendishoná di e muhénan” pa e kurashi ku el a demostrá. (Huesnan 4:22; 5:24) Ta bisto ku Débora no tabata egoista pasobra e no a envidiá Jael; mas bien, e tabata kontentu ku Yehova su palabra a kumpli.

Rei Jabin no tabata forma un peliger mas pa Israel pasobra Sísara tabata morto. Por fin e israelitanan a libra di e opreshon di e kananeonan, i pa 40 aña largu tabatin pas na Israel. (Huesnan 4:24; 5:31) Yehova Dios a bendishoná Débora, Barak i Jael pasobra nan a pone fe den dje. Yehova lo bendishoná nos si nos imitá e fe di Débora, demostrá ku nos ta na su banda i animá otro hende pa hasi meskos. Lo e yuda nos gana e bataya spiritual ku nos ta aden, i nos lo tin pas awor i pa semper.

^ par. 7 Miriam, Hulda i e kasá di Isaías tambe tabata profeta.—Éksodo 15:20; 2 Reinan 22:14; Isaías 8:3.

^ par. 9 E kantika di Débora ta mustra tambe ku Sísara tabatin e kustumber di bini bèk ku mucha muhénan komo botin di su akshonnan militar. Tin biaha mas ku un mucha muhé pa kada sòldá. (Huesnan 5:30) E palabra ku nan a usa den e idioma original pa “mucha muhé” den e versíkulo ei ta nifiká literalmente “matris.” Esei ta yuda nos komprondé ku loke prinsipalmente tabata hasi e hende muhénan ei balioso tabata nan órganonan reproduktivo. E tempu ei violashon tabata algu komun.

^ par. 17 Beibel ta deskribí e bataya ei dos biaha: den e relato di Huesnan kapítulo 4 i den e kantika di Débora i Barak na kapítulo 5. E dos relatonan ei ta komplementá otro pasobra kada un ta menshoná sierto detaye ku e otro no tin.