Bai na kontenido

IMITÁ NAN FE | JONATAN

“Nan A Bira Bon Amigu di Otro”

“Nan A Bira Bon Amigu di Otro”

 Despues ku e bataya a terminá, a reina un silensio den e vaye di Ela. Miéntras ku e bientu di atardi tabata supla suavemente entre e tèntnan di e kampamentu, Rei Saul a tene un reunion ku algun di su hòmbernan. Su yu mayó Jonatan tabata entre nan, i tambe un hóben wardadó di karné, ku tabata konta su eksperensia ku masha entusiasmo. E hóben yen di zelo ei tabata David. Ku masha atenshon Saul tabata skucha kada palabra ku a sali for di boka di David. Pero kon Jonatan, yu di Saul, a sinti? Atraves di e añanan ku el a sirbi den e ehérsito di Yehova, el a gana hopi viktoria. Pero e viktoria di awe sí, no tabata den su man. Ta David tabata esun ku a mata e gigante Goliat! Akaso Jonatan a sinti envidia pa motibu di tur e gloria i elogio ku David tabata haña?

 Kisas e manera ku Jonatan a reakshoná ta sorprendé nos. Nos ta lesa: “Awor a sosodé ku despues ku David a kaba di papia ku Saul, alma di Jonatan a keda uní ku alma di David, i Jonatan tabata stima David manera su mes.” Jonatan a duna David tur su ekipo di guera, inkluso su flecha, ku tabata un regalo balioso pasobra Jonatan tabata un tiradó di flecha renombrá. Ademas, Jonatan i David a sera un pakto, un akuerdo solèm, ku a hasi nan bon amigu ku lo a yuda otro.​—1 Samuel 18:​1-5.

 Asina un di e mihó amistatnan deskribí den Beibel a kuminsá. Pa un hende di fe, amistat ta algu importante. Si nos skohe bon amigu i bira un amigu fiel ku ta duna bon apoyo, nos por fortalesé nos fe durante e tempunan difísil i sin amor akí. (Proverbionan 27:17) Pues laga nos wak kiko nos por siña for di Jonatan tokante amistat.

E Base di Amistat

 Kon nan por a sera un bon amistat asina lihé? Wèl, esei tabata posibel mirando loke a sirbi komo base pa e amistat ei. Laga nos konsiderá parti di nan background. Jonatan tabata pasando den un temporada hopi difísil. Su tata, rei Saul, a kambia i a bira pió atraves di e añanan. Saul ku un tempu tabata un persona humilde, obedesidu i un hòmber di fe, a para bira un hende arogante i desobediente.​—1 Samuel 15:17-​19, 26.

 E kambio den e karakter di Saul lo a molestiá Jonatan profundamente, ya ku e tabata hopi será ku su tata. (1 Samuel 20:2) Probablemente, Jonatan a puntra su mes ki mal influensia e aktitut di Saul lo por tabatin riba e pueblo skohí di Yehova. E desobedensia di e rei por a pone su pueblo desviá i pèrdè e aprobashon di Yehova? Esei sin duda tabata un tempu difísil pa un hòmber di fe manera Jonatan.

 Ku e background ei na mente, nos por purba di komprondé kiko a atraé Jonatan na e hóben David. Jonatan a mira e fe fuerte ku David tabatin. Kòrda ku, kontrali na e sòldánan di e ehérsito di Saul, David sí no a spanta pa e kurpa grandi di Goliat. El a rasoná ku si e bai guera den nòmber di Yehova, esei lo a hasié mas fuerte ku Goliat ku tur su armanan.​—1 Samuel 17:45-​47.

 Añanan promé, Jonatan a rasoná meskos. E tabata sigur ku nan dos, e ku su kargadó di arma, por a ataká i kaba ku henter un guarnishon, òf pòst militar, di sòldánan armá. Dikon el a pensa asina? Pasobra segun Jonatan: “Nada no por stroba SEÑOR di salba.” (1 Samuel 14:6) Pues Jonatan i David tabatin vários kos en komun, manera fe fuerte den Yehova i amor profundo p’e. Esei tabata e base ideal pa un amistat entre e dos hòmbernan ei. Apesar ku Jonatan tabata un prens poderoso di kasi 50 aña di edat, i David tabata un wardadó di karné humilde di mas o ménos 20 aña di edat, e diferensia ei no a stroba nan. a

 E akuerdo ku nan a sera tabata un protekshon pa nan amistat. Kon asina? Wèl, David tabata sa kiko Yehova tabatin na mente p’e. E lo a bira e siguiente rei di Israel! El a tene esaki sekreto pa Jonatan? Niun ora so! Nan tabatin un bon amistat ku komunikashon habrí, sin sekreto òf mentira. Kon Jonatan lo a sintié ora el a haña sa ku David lo a bira rei? Kiko si Jonatan un tempu a sinti e deseo di bira rei i korigí e kosnan malu ku su tata a hasi? Beibel no ta bisa ku Jonatan tabatin niun problema ku esei. E ta konta nos sí loke ta realmente importante, esta, Jonatan su lealtat i su fe. El a mira bon kla ku e spiritu di Yehova tabata ku David. (1 Samuel 16:​1, 11-​13) Pues, Jonatan a kumpli ku su voto i a sigui konsiderá David komo su amigu i no komo un rival. Ademas, Jonatan kier a mira Yehova su boluntat kumplí.

Pues Jonatan i David tabatin vários kos en komun, manera fe fuerte den Yehova i amor profundo p’e

 E amistat ei a resultá di ta un gran bendishon. Kiko nos por siña for di e fe di Jonatan? Nos por siña ku ta bon pa kada sirbidó di Dios realisá e gran balor di bon amistat. Nos amigunan no mester ta di mesun edat òf background ku nos, pero nan lo ta amigunan balioso si nan tin berdadero fe. Hopi biaha Jonatan i David por a fortalesé i enkurashá otro. I nan tur dos lo tabatin mester di e apoyo ei, ya ku nan amistat tabata a punto di pasa un tèst mas grandi.

E Desafio di Skohe na Ken Nos Mester Ta Leal

 Anteriormente, Saul tabatin hopi kariño pa David i a pon’é na enkargo di su ehérsito. Tòg despues, Saul a kai den e trampa di yalursheit. Esei ta nèt e trampa ku Jonatan sí no kai aden. David na su turno, a logra ún viktoria tras di otro riba e enemigunan di Israel, e Filisteonan. No ta nada straño anto ku David a risibí gloria i atmirashon di e pueblo. Algun muhé Israelita asta a kanta: “Saul a mata su milnan, i David su dies milnan.” Saul no a gusta e kantika ei. Nos ta lesa: “For di e dia ei Saul tabata wak David ku deskonfiansa.” (1 Samuel 18:7, 9) E tabatin miedu ku David lo a kita e reinado for di dje. Pero tabata bobo di su parti pa pensa asina. Ta bèrdat ku David tabata sa ku e ta e susesor di Saul, pero niun ora so e no a pensa pa kita Yehova su Rei nombra miéntras ku ainda e hòmber akí tabata goberná!

 Saul a traha kòmplòt pa laga mata David den bataya, pero esaki no a logra. David a sigui gana e batayanan i a haña mas apresio di e pueblo. Saul su siguiente intento tabata pa reuní henter su kas​, tur su sirbidónan i su yu mayó den un kòmplòt pa mata David! Imaginá bo kuantu doló Jonatan lo mester a sinti pa mira su tata aktua di e manera ei! (1 Samuel 18:25-​30; 19:1) Jonatan tabata un yu leal, pero tambe e tabata un amigu fiel. Awor, ku e dilema di lealtat akí, kua banda lo el a skohe?

 Jonatan a papia bon di David ku su tata Saul i a bis’é: “No laga rei peka kontra su sirbidó David, komo ku e no a peka kontra bo, i komo ku su echonan tabata di gran benefisio pa bo. Pasobra el a riska su bida i a mata e filisteo, i SEÑOR a obra un gran liberashon pa henter Israel; bo a mira esaki i bo a regosihá. Pakiko anto lo bo peka kontra sanger inosente dor di mata David sin motibu?” Pa un ratu kòrtiku, Saul a rasoná sano i a skucha e bos di Jonatan, i asta a hasi un huramentu. Pero Saul no a ten’é na su palabra. Mas despues ora David tabatin mas éksito, Saul tabata asina yalurs i yen di rabia ku el a manda David ku un sper! (1 Samuel 19:​4-6, 9, 10) Pero David a skapa i hui bai for di Saul su palasio.

 Bo a yega di haña bo ku un dilema òf konflikto di lealtat? Esei por ta doloroso. Den un situashon asina, algun hende kisas lo bisa bo ku famia semper ta na promé lugá. Jonatan tabata sa mihó. Kon e por a tuma parti pa su tata si David tabata un sirbidó leal i obediente di Yehova? Pues Jonatan a laga su lealtat na Yehova yud’é tuma desishon. P’esei el a sali na defensa di David. Apesar ku su lealtat na Yehova tabata promé, el a proba di ta fiel na su tata ora ku onestamente el a dun’é konseho en bes di bisa su tata loke e tabatin gana di tende. Kada un di nos lo benefisiá si nos imitá e manera ku Jonatan a demostrá su lealtat.

E Preis di Lealtat

 Jonatan a bolbe purba di drecha asuntu entre Saul ku David pero ku ménos éksito e biaha akí. David a bin serka Jonatan i a bis’é ku e ta teme pa su propio bida. El a bisa su amigu di mas edat “tin apénas un stap entre ami i morto!” Jonatan a bai di akuerdo pa haña sa kiko su tata ta pensa di e asuntu i pa laga David sa kon e situashon ta. Miéntras ku David ta skonde, Jonatan lo a dun’é señal pa medio di un flecha. Jonatan a pidi David pa solamente mantené e siguiente promesa. El a bisa: “I lo bo no kita bo miserikòrdia for di mi kas pa semper, ni ora SEÑOR kòrta kita kada un di e enemigunan di David for di riba e superfisie di tera.” David a bai di akuerdo pa semper perkurá pa Jonatan su famia.​—1 Samuel 20:​3, 13-​27.

 Jonatan a purba di papia bon di David ku Saul pero e rei a rabia masha pisá! El a yama Jonatan “yu di un muhé pèrvèrso i rebelde” i a bis’é ku su lealtat na David ta un bèrgwensa pa su famia. E kier a laga Jonatan pensa riba su mes bisando: “Tanten ku e yu di Isaí ta biba riba tera, ni abo ni bo reino lo no ta establesí.” Sin wòri ku esei Jonatan a bolbe roga su tata: “Pakiko mester mat’é? Kiko el a hasi?” Saul a eksplotá di rabia! Apesar di su edat, Saul ainda tabata un guerero poderoso. El a tira su yu ku un lansa! Pero pa bon guerero ku e tabata, el a faya. Ku hopi doló i humiá, Jonatan a lanta bai masha rabiá.​—1 Samuel 20:24-​34.

Jonatan a pasa e tèst di su lealtat bon

 E siguiente mainta, Jonatan a bai pafó den e área banda di David su kaminda di skonde. El a tira un flecha manera el a palabrá, pa laga David sa ku Saul ainda tabatin intenshon di mat’é. Despues Jonatan a manda su ayudante pa bai bèk stat. E ku David tabata awor nan so, pues nan a haña un bon chèns pa papiá. Nan tur dos a yora i Jonatan a yama su bon amigu ayó, i asina David a kuminsá su bida komo un refugiado.​—1 Samuel 20:35-​42.

 Jonatan a pasa e tèst di su lealtat bon. E no a bai tras di su propio interes. Satanas, e enemigu di tur e sirbidónan fiel, lo a gusta di mira Jonatan sigui e paso di su tata i pone su mes ambishon pa gloria i poder na promé lugá. Korda ku Satanas gusta mira ora nos ta desaroyá sintimentunan egoista. El a logra esei ku nos promé mayornan, Adam i Eva. (Génesis 3:​1-6) Tòg, e no a logra ku Jonatan. Satanas a keda hopi frustrá! Abo lo resistí intentonan similar di Satanas? Nos ta biba den un periodo ku egoismo ta un epidemia. (2 Timoteo 3:​1-5) Nos por siña for di Jonatan su lealtat?

Komo un fiel amigu, Jonatan a duna su amigu David un señal pa proteh’é di peliger.

“Bo Ta Masha Amabel pa Mi”

 Saul su odio pa David a bira un opseshon. Jonatan a para mira kon su tata a bira kasi loko, a reuní su ehérsito i a buska den henter e stat pa haña un hòmber inosente pa kaba kuné. (1 Samuel 24:​1, 2, 12-​15; 26:20) Jonatan a tuma parti pa un di nan? Ta interesante pa ripará ku Beibel no a menshoná ku el a partisipá den niun di e kampañanan malbado akí. Esei tabata algu imposibel, mirando Jonatan su lealtat na Yehova i na David i tambe debí na e huramentu ku e mes a hasi.

 Su sintimentunan pa su amigu hóben no a kambia nunka. Ku tempu, el a haña un manera pa topa David atrobe. Esei tabata na Hores, ku ta nifiká “Lugá di palu.” Hores tabata den un region di mondi, un área ku tin hopi seru grandi, probablemente un par di kilometer zùitost di Hebròn. Pakiko Jonatan a riska bai buska e fugitivo akí? Beibel ta bisa ku esaki tabata pa yuda David i “enkurash’é den Dios.” (1 Samuel 23:16) Kon el a hasi esei?

 Jonatan a bisa su amigu, “No tene miedu,” i el a agregá: “Man di mi tata Saul lo no haña bo”. Riba kiko e siguransa ei tabata basá? Riba Jonatan su fe fuerte ku Yehova su propósito lo kumpli. El a sigui bisa: “Lo bo ta rei di Israel.” Profeta Samuel a ser mandá pa bisa esei un par di aña promé i awor Jonatan tabata korda David ku Yehova su palabra ta semper konfiabel. Pues, kon Jonatan a mira su mes futuro? “Nèt despues di bo t’ami.” Esta un humildat Jonatan a mustra! E lo tabata kontentu di por a sirbi bou di e hòmber akí ku tabata 30 aña mas yòn ku n’e, komo su man drechi! Jonatan a konkluí: “Mi tata Saul tambe sa esei.” (1 Samuel 23:17, 18) Den su kurason, Saul tabata sa ku e no por gana e bataya kontra un hòmber ku Yehova a skohe pa bira e siguiente rei!

Jonatan a animá David den su tempu di nesesidat

 Den e añanan ku a sigui, David sigur a reflekshoná hopi biaha riba e momento bunita akí. Esei tabata e último biaha ku nan a mira otro. Lamentablemente, Jonatan su speransa pa bira David su man drechi nunka a realisá.

 Jonatan a bai bringa na su tata su lado kontra e Filisteonan, konosí komo e enemigunan di Israel. E por a bringa pa su tata ku un konsenshi limpi, pasobra e no a laga e maldat di su tata strob’é di sirbi Yehova. El a bringa fielmente i ku kurashi manera el a hasi semper, pero e bataya akí sí no a bai bon pa Israel. Saul su maldat a bai te na spiritismo, un ofensa grandi bou di Lei di Dios, pues Yehova no a bendishoná Saul mas. Tres di Saul su yunan, inkluso Jonatan, a muri den bataya. Saul a ser heridá i a tuma su mes bida.​—1 Samuel 28:​6-​14; 31:​2-6.

Jonatan a bisa: “Lo bo ta rei di Israel, i nèt despues di bo t’ami”—1 Samuel 23:17

 David a keda hopi kibrá. E hòmber ku bon kurason akí a asta yora pa Saul ku a kous’é hopi miseria i doló di kabes! David a skirbi un kantika pa Saul i Jonatan. Kisas esei tabata e palabranan di mas konmovedor ku David a skirbi na su mèntòr i amigu. El a skirbi: “Mi ta angustiá pa bo motibu, mi ruman Jonatan; bo tabata masha amabel pa mi. Bo amor pa mi tabata mas maravioso ku e amor di muhé.”​—2 Samuel 1:​26.

 David nunka a lubidá su voto na Jonatan. Añanan despues e la sòru bon pa Mefi-boset, e yu desabilitá di Jonatan. (2 Samuel 9:​1-​13) Klaramente, David a siña hopi for di Jonatan su lealtat, su onor i su perseveransia pa keda leal na su amigu, asta si e tabatin ku paga un preis haltu pa e lealtat ei. Nos por siña for di e lèsnan akí? Nos por buska amigu manera Jonatan? Nos mes por ta un amigu asina? Si nos yuda nos amigunan pa fortalesé nan fe den Yehova, pone nos lealtat na Dios na promé lugá i keda fiel en bes di buska nos mes interesnan, nos tambe por ta e klase di amigu ku Jonatan tabata. I nos lo imitá su fe.

a Ora Jonatan a ser introdusí promé den e relato di Beibel, na komienso di e reinado di rei Saul, e tabata un lider poderoso di kasi 20 aña di edat. (Numbernan 1:3; 1 Samuel 13:2) Saul a goberná pa 40 aña. P’esei, na momento di Saul su morto, Jonatan tabatin kasi 60 aña. David tabatin 30 aña di edat ora Saul a muri. (1 Samuel 31:2; 2 Samuel 5:4) Pues evidentemente Jonatan tabata 30 aña mas grandi ku David.