Ir al contenido

Ir al índice

¿La más tajin kintij tzam?

¿La más tajin kintij tzam?

 E kʼi winaq kkitij tzam rumal che kʼo estres chke, kebʼisonik o xaq rumal che kkaj kkitijo. ¿E kʼu ri at? ¿La más tajin katij tzam chuwach nabʼe kanoq? ¿Jas kabʼano rech katij ta más tzam y katqaj ta pa qʼabʼarik? Waral kariq jujun pixabʼ che katutoʼo.

 ¿Jas kraj kubʼij che katij ta más tzam?

 Ri kubʼij ri Biblia: «Meʼawachilaj ri qʼabʼarelabʼ» (Proverbios 23:20).

 Chatchoman chrij wariʼ: Ri Biblia kubʼij taj che mat utz kqatij tzam are kʼu kubʼij che utz ta ri qʼabʼarik (Eclesiastés 9:7). Are kʼu, xaq ta junam we katij jubʼiqʼ tzam, rukʼ kʼi katijo y ri qʼabʼarik (Lucas 21:34; Efesios 5:18; Tito 2:3). Paneʼ kojqʼabʼar taj are kʼu we amaqʼel kqatij tzam kubʼan kʼax chqe y kubʼan kʼax che ri qafamilia xuqujeʼ kubʼano che utz ta ri kqachaʼ ubʼanik pa ri qakʼaslemal (Proverbios 23:29, 30).

 E kʼi winaq che kʼo nim ketaʼmabʼal ketaʼm ri ubʼanik are chiʼ jun winaq más kʼi tzam kutijo xuqujeʼ ri jun che kʼi ta más. ¿Jas kkibʼan che retaʼmaxik wariʼ? Are kkil ri unimal ri tzam che kutij jun winaq pa jun qʼij, y jampaʼ qʼij kutij pa jun semana. a Are kʼu, chkijujunal ri winaq jalan kubʼan ri tzam chke, rumal laʼ jujun taq mul are más utz che ktij ta ri tzam. Ri Organización Mundial de la Salud kubʼij wariʼ:

 Jujun taq mul rukʼ jun o kebʼ copas kubʼan kʼax che jun winaq are chiʼ:

  •   Tajin kubʼinisaj jun carro o jun maquinaria.

  •   Jun yawabʼ ixoq o tajin kutubʼsaj ri ral.

  •   Tajin kutij kunabʼal.

  •   Kʼo jun yabʼil che.

  •   Naqʼatal che utijik tzam.

 ¿Jas kinbʼan che retaʼmaxik we más kʼi chi tzam tajin kintijo?

 Ri kubʼij ri Biblia: «Qas utz unikʼoxik ri qakʼaslemal qabʼanaʼ» (Lamentaciones 3:40).

 Chatchoman chrij wariʼ: Kariq ta kʼax riʼ rumal ri tzam we qas kawil na jampaʼ unimal katijo y kakʼex ri akʼaslemal. We kakʼulmaj wariʼ kraj kubʼij che katkun taj kaqʼatej awibʼ chuwach ri tzam:

  •   Rajawaxik katij tzam rech katkikotik. Rajawaxik katij tzam rech kawesaj ri kosik, are chiʼ katkʼojiʼ kukʼ ri awachiʼl o are chiʼ katetzʼanik. Katij tzam are chiʼ kariq kʼax.

  •   Más katij chi tzam chuwach nabʼe kanoq. Más katij chi tzam che kqabʼarisanik. Más kʼi chi tzam katijo rech katqʼabʼarik.

  •   Rumal ri tzam ariqom kʼax pa ri achak y pa ri awachoch. Jun kʼutbʼal, kasach kʼi pwaq che uloqʼik tzam.

  •   Are chiʼ katij tzam, weneʼ ksach ri achomanik y awetaʼm ta chi ri kabʼano. Weneʼ kabʼinisaj jun maquinaria o katbʼe pa muxanik.

  •   Kʼo jun ubʼim chawe che kbʼisonik rumal ri kabʼan che utijik tzam. Are chiʼ jun winaq kchʼaw awukʼ chrij tzam, kubʼano che kpe awoyowal. ¿La kabʼij jampaʼ tzam katijo o la kakʼuʼ awibʼ?

  •   Katkun taj kaya kan utijik. Akojom achuqʼabʼ rech katij ta chi más, are kʼu katkun taj kaya kan utijik.

 Cinco tobʼanik rech kqatij ta más tzam

 1. Chatzukuj jas kabʼano.

 Ri kubʼij ri Biblia: «Ri chomanik taq ri utz kichomaxik utz kebʼel na» (Proverbios 21:5).

 Chabʼanaʼ wariʼ: Chachomaj jas qʼij katkunik katij tzam y kʼi ta katijo. Y chakojoʼ achuqʼabʼ rech kebʼ qʼij katij ta tzam pa jun semana.

 Jun organización che keʼutoʼ ri winaq rech kkitij ta más tzam, che kʼo pa Reino Unido kubʼij: «Rech ri winaq keqaj ta pa qʼabʼarik are utz che kkiya uxoʼl ri qʼij che kkitij ta tzam».

 2. Chabʼanaʼ ri achomam ubʼanik.

 Ri kubʼij ri Biblia: «Chikʼisaʼ ubʼanik ri ichaplem» (2 Corintios 8:11).

 Chabʼanaʼ wariʼ: Chawetaʼmaj jampaʼ tzam ktij pa ri tinamit che katel wi. ¿La kʼo jun bebida che kʼo ta tzam rukʼ che katkunik katijo? We jeriʼ, are chatijaʼ.

 Ri Instituto Nacional re Alcoholismo, pa Estados Unidos, kubʼij: «Nim ktobʼan wi che jun winaq we kukʼex jujun taq jastaq pa ri ukʼaslemal: wariʼ kubʼano che kqaj ta pa qʼabʼarik».

 3. Qas chabʼanaʼ ri xabʼij.

 Ri kubʼij ri Biblia: «Are taq kibʼij ‹jeʼ›, xuwi ‹jeʼ› chibʼij. Are taq kibʼij ‹man je taj›, xuwi ‹man je taj› chibʼij» (Santiago 5:12).

 Chabʼanaʼ wariʼ: We kʼo jun winaq katutaqchiʼj che utijik tzam y kubʼano che kabʼan ta chi ri achomam ubʼanik, chabʼij che rukʼ utzilal che kawaj taj katijo.

 Ri Instituto Nacional re Alcoholismo, pa Estados Unidos, kubʼij: «Are chiʼ aninaq kabʼij che kawaj taj katij tzam, katkun riʼ kaxutuj».

 4. Chatchoman chrij ri utzilal.

 Ri kubʼij ri Biblia: «Are utz na ri ukʼistajik ubʼanik jun jasach chuwach ri uchaplexik» (Eclesiastés 7:8).

 Chabʼanaʼ wariʼ: Chatzʼibʼaj jujun taq jastaq che katutoʼo rech katij ta tzam; jun kʼutbʼal, katkunik katwar más, katyawaj taj, kasach ta más pwaq y kkʼojiʼ jun utz awachilanik kukʼ ri nikʼaj chik. We kattzijon kukʼ nikʼaj chik chrij ri achomam kabʼano xuqujeʼ chatchoman chrij ri utzilal che kariqo y kachomaj taj che kʼax ubʼanik.

 5. Chataʼ achuqʼabʼ che ri Dios.

 Ri kubʼij ri Biblia: «Ronojel kinkun che ubʼanik rumal ri kyaʼow nuchuqʼabʼ» (Filipenses 4:13, Traducción del Nuevo Mundo).

 Chabʼanaʼ wariʼ: We kawilo che kʼax kabʼan che uyaʼik kan ri qʼabʼarik, chataʼ tobʼanik che ri Dios; chataʼ achuqʼabʼ che rech katkunik kaxutuj. b Y chakojoʼ atiempo che retaʼmaxik ri pixabʼ che kuya ri Dios pa ri Biblia. Rukʼ ri utobʼanik ri Dios katkunik kaya kan ri tzam.

a Jun kʼutbʼal, ri Departamento de Salud y Servicios Humanos re Estados Unidos kubʼij che we jun ixoq kutij «4 vasos o copas pa jun qʼij o kutij 8 vasos pa jun semana, we kubʼan wariʼ qʼalaj riʼ che más chi tajin kutij tzam; ri achijabʼ, kkitij 5 vasos o copas pa jun qʼij o 15 vasos o copas pa jun semana». Ri unimal jun vaso o jun copa jalajoj unimal pa ri e tinamit, rumal laʼ chataʼ che ri kunanel jampaʼ tzam katkunik katijo.

b We kawilo che katkun taj kaya kan ri tzam, rajawaxik katzukuj tobʼanik rukʼ jun ajkun.