Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

CHAPITRE BALE-USE NA OKO

Lo hon ndo ti mbeto nga na kite

Lo hon ndo ti mbeto nga na kite

1-3. (a) Nyen la asi na Pierre na lê ti ngu na bï? (b) Lo bâ nyen fade na kota lâ ni?

PIERRE ayeke gbï kâî na ngangu ti lo kue. Ndo avuko, me lo bâ so, na mbage ti tö yongoro kâ, mbeni ye ayeke za kete kete. Lo hunda peut-être tere ti lo wala ndo aye ti han la? A sara l’heure mingi awe la si lo yeke na lê ti ngu so; peko ti lo nga na ndo ti go ti lo kue ason na gbingo kâî ni. Pupu ayeke ya ngangu si ayeke yengi kuä ti li ti lo. Kota ngu ti Galilée ni nga kue ayeke yengi ngangu na amapo ni aga ayeke pika hôn ti ngö ni na asara si adede ngu ni aga atuku na ndo ti Pierre. Atâa aye so kue, Pierre angbâ gi ti gbï kâî ti lo ngangu.

2 Na yâ ti lango ni so fade na kota lâ, Pierre na amba ti lo abâ tongana nyen la Jésus amû fade ambeni nduru mapa nga na mbeni susu, lo fâ yâ ni si lo kangbi ni na azo saki mingi ti tene ala te. Na bango ye so, azo ni aye ti gbu Jésus ti tene lo ga gbia na ndo ti ala, me Jésus aye ti yôro yanga ti lo na yâ ti poroso ape. Lo ye nga si adisciple ti lo abi tere ti ala na yâ ti poroso ape. Tongaso, lo tene na ala ti mû ngö na ti gue na mbage ti ngu ni, me lo, lo yeke gue ti lo na hoto ti sambela lo oko kâ. A yeke tongaso la si ala zia fade Jésus si ala hon.—Marc 6:35-45; diko Jean 6:14-17.

3 Nze asu fade pendere na ngoi so ala mû ngö ti gue. Ti fadeso, a yeke gue ti girisa na yâ ti mbinda na mbage ti do. Me ngangu pupu ni nga na amapo ti ngu ni asara si adisciple ni ahon ayo mingi ape. A kanga nga lege na ala ti sara lisoro na popo ti ala. Hinga ape, na ndembe so si Pierre angbâ ti gbï kâî, lo yeke pensé na ndo ti ambeni ye.

Na yâ ti angu use so Pierre asara na tere ti Jésus, lo manda ye mingi na mbage ti lo, me ade kue ape

4. Nyen la Pierre asara so ayeke mbeni nzoni tapande ndali ti e?

4 Aye mingi aga na li ti lo. A sara ngu use awe la lo yeke na tere ti Jésus, zo ti Nazareth so, na lo manda ye mingi na mbage ti lo, me ade kue ape. Lo sara lani kue ti hon ndo ti ambeni ye so lo woko dä mingi. Na tapande, lo gi ti hon ndo ti mbeto nga na kite so ayeke na yâ ti bê ti lo. Ye so asara si lo zia na e mbeni pendere tapande ti mû pekoni. Nyen la afa ni nyen? Zia e bâ ni.

“E wara Messie ni awe!”

5, 6. Gigi ti Pierre ayeke ândö tongana nyen?

5 Pierre ayeke girisa lâ oko ape lango so lo tingbi na Jésus. Ita ti lo, André, aga lani atene na lo kpengba tënë so, lo tene: “E wara Messie ni awe!” Atënë ni so achangé gigi ti Pierre biaku biaku.—Jean 1:41.

6 Pierre ayeke lango na Capernaüm, mbeni gbata so ayeke na banga ti Kota ngu ti Galilée, nduru na tere ni. Lo na André ayeke sara kua oko na Jacques na Jean, amolenge ti Zébédée. Ala yeke azo ti gingo susu. Pierre ayeke na wali. Mama ti wali ti lo na ita ti lo André ayeke lango da oko na ala. Kua ti gingo susu ayeke kete kua ape, a hunda ti tene azo ni asara kua ngangu nga ti sigigi na ambeni kode ti gbu na asusu ni. A si ka so ala yeke ngbâ na bï ni kue ti gbu susu. Ambeni ayeke na yâ ti mbeni ngö ni na mbage kâ na ambeni ayeke na yâ ti mbeni ngö ni na mbage ge. Ala bi kota gbanda ti ala na ngu, si ala gbu ni mbage na mbage. Ala gboto gbanda ni yeke yeke juska na yanga ti sese na asusu na yâ ni. Na yanga ti ndapre, ala yeke ro yâ ti asusu ni, na ala yeke kä ni. Ala yeke fü nga kä ti agbanda ni na ala sukula ni.

7. (a) Tënë ti Jésus atï na mê ti Pierre tongana nyen? (b) Ngbanga ti nyen tënë ni so ayeke pendere tënë mingi?

7 Bible afa so André ayeke ândö mbeni disciple ti Jean Baptiste. Tongana André ayeke fa na Pierre peko ti atënë kue so Jean ayeke fa na lo, a nzere na Pierre mingi. Mbeni lâ, André abâ Jean ayôro maboko ti lo, lo fa Jésus, zo ti Nazareth, lo tene: “Ala bâ, so Molenge ti ngasangbaga ti Nzapa la!” Na mango tënë so, gi na lê ni lê ni, André aga disciple ti Jésus. Lo gue lo fa tënë ni hio na Pierre, lo tene so Messie ni asi awe! (Jean 1:35-40). So pendere tënë! Angu saki osio kozo, tongana Adam na Ève ake yanga na yaka ti Eden, Jéhovah Nzapa atene so mbeni zo ayeke ga ande ti mû tâ beku na azo (Gen. 3:15). Tâ gi zo so ayeke ga na salut so la si André awara lo awe so! Na mango tënë so, Pierre alondo hio lo gue na mbage ti Jésus.

8. (a) Iri so Jésus azia na ndo ti Pierre aye ti tene nyen? (b) Nyen la ambeni zo atene na ndo ti iri ni so?

8 A hinga lani Pierre na iri ti Simon. Me tongana Jésus abâ lo, lo tene: “‘Mo yeke Simon, molenge ti Jean. Fade a yeke iri mo Céphas.’ (Nda ti iri so aye ti tene Pierre.)” (Jean 1:42). “Céphas” aye ti tene “ngbongboro tênë.” Prophétie la Jésus atene ge so. Lo bâ so Pierre ayeke duti tongana mbeni ngbongboro tênë. Lo yeke duti ande zo so ye ayeke yengi lo kirikiri ape, mbeni zo ti confiance ndali ti amba ti lo adisciple ti Christ. Me Pierre abâ ti lo tere ti lo tongaso ape. Même ambeni zo laso, tongana ala diko aÉvangile, ala tene so Pierre akpa ti duti tongana ngbongboro tênë ape. Ambeni atene so lo yeke zo so gere ti lo agbu sese nzoni lani ape, lo yeke sara ye kirikiri.

9. (a) Jéhovah na Molenge ti lo ayeke bâ gi nyen na mbage ti e? (b) Ti mo, ndali ti nyen si a yeke nzoni e zia bê ti e kue na ala?

9 Tâ tënë, Pierre ayeke lani na awokongo, na Jésus ahinga ni. Me tongana ti Babâ ti lo, Jéhovah, Jésus ayeke bâ lakue gi nzoni so ayeke na yâ ti mbeni zo. Lo hinga so Pierre ayeke na anzoni sarango ye, ni la lo gi ti mû maboko na lo na yâ ni. Laso nga, Jéhovah na Molenge ti lo ayeke gi ti bâ gi anzoni sarango ye ti e. Peut-être e tene ti e so e kpa oko ape, me a yeke nzoni e zia bê ti e kue na ala na e mû lege na ala ti fa ye na e na ti leke e, tongana ti so ala sara lani na Pierre.—Diko 1 Jean 3:19, 20.

“Mo zia ti sara mbeto”

10. Pierre abâ lani nyen na lê ti lo, me lo kiri lo sara nyen?

10 Âmanke Pierre amû peko ti Jésus na yâ ti kua ti fango tënë so lo sara na peko ti so ala tingbi tere. Peut-être lo bâ lani Jésus na sarango kozo miracle ti lo. A yeke lani na mbeni mariage na gbata ti Cana. Jésus asara si ngu aga vin. Me kota ye ni ayeke so Pierre amä nga lani apendere tënë ti Royaume ti Nzapa so amû beku na zo. Ye oko, lo zia Jésus, lo kiri na yanga ti kua ti lo ti gingo susu. Me ambeni nze na pekoni, Pierre akiri atingbi tere na Jésus, na ti so ni so Jésus atene na lo ti dö aye ti lo ti zia na ti mû peko ti lo lakue lakue.

11, 12. (a) Ye ni ayeke fade tongana nyen na Pierre na bï ni? (b) Na ngoi so Pierre ayeke mä Jésus, lo yeke pensé peut-être na nyen?

11 Na bï ni fade, Pierre na amba ti lo agi susu gbä. Ala bi agbanda ti ala, me ye oko ape. Hinga ape Pierre asigigi na akode ti lo kue ti gbu na asusu, ala gue na ando nde nde ti wara na asusu ni, me kue gbä. Peut-être Pierre awara pensé so, so mingi ti azo ti gingo susu ayeke wara ka ni nga: Tâ tongana lo lingbi fade ti yôro gi lê ti lo na yâ ti ngu ni so lê ni avuko so ti bâ ndo so si asusu ni ayeke dä, ka a yeke nzoni. Wala même ti tene asusu ni aga na bê ti ala wani na yâ ti gbanda ni, me wataka! Ye ni ahon ngangu ti Pierre awe. Kua ni so la si amû maboko na lo ti wara na kobe ti yanga ti lo. Lo bâ gbä, lo kiri na yanga ti sese maboko bale-oko. Lo doit ti sukula agbanda ni. Tongaso, lo tï na tere ni ti sukula ala. Me mo ye ti bâ! Jésus asi.

Pierre aye ka ti mä aye so Jésus afa so, so Royaume ti Nzapa ayeke mama-tene ni

12 Gbâ ti azo angoro Jésus, na ala yeke pete lo mbage na mbage. Ala ye ti mä tënë so lo fa. Jésus ague amontê na yâ ti ngö ti Pierre na lo hunda na lo ti hon yongoro kete na yanga ti sese ni, tongaso si azo amä lo nzoni. Na pekoni, Jésus afa ye na azo ni so. Mê ti Pierre na ti azo ni kue ayeke gi na mbage ti Jésus. Lo ye ka ti mä aye so Jésus afa so, so Royaume ti Nzapa ayeke mama-tene ni. Peut-être na yâ ti li ti lo lo pensé so tâ tongana ni lingbi ti gue oko na Jésus ti fa tënë ni so na yâ ti kodoro ni kue, ka a yeke nzoni. Me lege ni ayeke dä la? Fade lo yeke mû ande kobe na azo ti da ti lo ni tongana nyen? Hinga ape na pensengo na ye so asi na lo na bï ni so, lo bâ so a yeke ngangu.—Luc 5:1-3.

13, 14. Ye ti kpene wa Jésus asara, na a sara nyen na ndo ti Pierre?

13 Tongana Jésus ahunzi fango ye ti lo ni awe, lo tene na Pierre: “Pusu na ndo so ngu ni alï, na ala bi agbanda ti ala ti gbu asusu.” Pierre ayeke nga na nzara ti bi agbanda ti lo ni ape, lo sukula ala ade ti ninga ape. Mbeni ye ni nga ayeke so warango asusu na mara ti l’heure tongaso ayeke ngangu. Tongaso, na kite na bê, lo tene na Jésus: “Wafango ye, e bâ pasi na bï so kue na e wara ye oko pëpe. Me ngbanga ti so mo mû yanga, mbi yeke bi agbanda ni.” Lo sara tongana ti so Jésus atene. Lo sara peut-être maboko na amba ti lo ni so ayeke na yâ ti mbeni ngö nde ti mû peko ti lo.—Luc 5:4, 5.

14 Tongana Pierre abi gbanda ni awe si lo ye ti gboto ni, lo bâ so gbanda ni ane gi nengo. Li ti lo akpe kue. Lo kiri lo gboto, me kue gbä. Lo ye ti bâ! asusu asi yâ ni gbani gbani. Lo sara maboko ti lo na amba ti lo ti use ngö ni ti ga ti mû maboko na lo. Ala ga amû maboko. Me ngö oko alingbi na asusu ni kue ape. Tongaso ala tuku tanga ti asusu ni na yâ ti use ngö ni, me nengo ti asusu ni asara si angö ni use kue aye ti lï ngu. Bê ti Pierre afâ ngangu. Lo bâ lani ngangu ti Jésus na yâ ti ambeni ye nde kozo, me ti so ni so tâ gi na lo la si Jésus asara ye ti kpene ni so. Jésus alingbi même ti sara si asusu alï na yâ ti gbanda. Na mbeto, Pierre akuku na gere ti lo si lo tene: “Seigneur, hon yongoro na tere ti mbi, ngbanga ti so mbi yeke wasiokpari.” Lo bâ so lo kpa pëpe ti duti ndo oko na zo so Nzapa amû na lo ngangu ti sara aye so kue so.—Diko Luc 5:6-9.

‘Seigneur, mbi yeke wasiokpari’

15. Jésus atene nyen na Pierre ti fa na lo so kite so ayeke na bê ti lo wala mbeto so lo sara so ayeke senge senge?

15 Jésus atene na lo yeke: “Mo zia ti sara mbeto. A to nda ni laso, a yeke azo si mo yeke gbu ande.” (Luc 5:10, 11). Ngoi ti tene lo sara mbeto wala lo duti na kite la ape. So fade lo gi bê ti lo na ndo ti kua ti lo ti gingo susu so, a yeke gi senge senge. Même so lo pensé lo tene ni yeke ye oko ape so, ndani ayeke dä ape. Jésus aye ti mû na lo mbeni kota kua ti sara, kua ni so ayeke changé dunia ande. Nzapa so Pierre ayeke voro lo so ayeke Nzapa so ayeke “pardone” zo kue kue kue (És. 55:7). Jéhovah ayeke mû ande na Pierre aye so lo yeke duti ande na bezoin ni, atâa na lege ti mitele wala ti yingo.—Mat. 6:33.

16. (a) Na mango tisango ndo ti Jésus ni, Pierre na Jacques na Jean asara nyen? (b) Nzoni desizion la ala mû so ngbanga ti nyen?

16 Na mango tënë ti Jésus so, gi na lê ni lê ni, Pierre na Jean na Jacques akiri “na angö ni na yanga ti ngu ni, ala dö ye kue ala zia, na ala mû peko ti lo.” (Luc 5:11). Pierre azia bê ti lo na Jésus nga na Jéhovah, lo so atokua Jésus. Tâ pendere desizion la lo mû so. Laso aChrétien so asara kue ti hon ndo ti akite na mbeto ti ala ti sara na Nzapa ayeke sara nga ye na mabe la. Nzapa ayeke futa lakue mara ti mabe so.—Ps. 22:5, 6.

“Ngbanga ti nyen mo zia si kite ahon ndo ti mo?”

17. Na yâ ti angu use so Pierre asara na tere ti Jésus, lo bâ nyen?

17 Ngu use ahon awe na peko ti so Pierre atingbi na Jésus kpâ. Tongana ti so e tene fade na tongo nda ti chapitre so, lo la fadeso na lê ti Kota ngu ti Galilée so, lo yeke tirika na kota pupu ni. Tâ tënë, e hinga nga ye so aga na li ti lo kue ape. Peut-être lo pensé nga na ngoi so lani Jésus azi kobela na tere ti mama ti wali ti lo, Pierre ni. Wala lo pensé na fango ye so lo fa lani na ndo ti hoto. Afango ye ti Jésus nga na amiracle so lo sara afa lakue so lo la lo yeke Messie ni, wala lo so Jéhovah asoro lo. Tongana anze ayeke hon, Pierre ahon kamême ndo ti ambeni wokongo ti lo, na tapande akite nga na mbeto so lani lo yeke na ni. Jésus asoro même lo Pierre ti duti oko ti abazengele ti lo 12. Ye oko, tongana ti so e yeke bâ ande, mbeto nga na kite so ayeke na yâ ti bê ti Pierre ade ti hon kue ape.

18, 19. (a) Ye so Pierre abâ na lê ti Kota ngu ti Galilée ayeke tongana nyen? (b) Pierre ahunda nyen, na Jésus asara nyen?

18 Na kota yanga ti ndapre, ti londo na ngbonga ota ti ga na ni, lê ti Pierre atï na ndo ti mbeni ye si lo zia ti gbï kâî ti lo. Na yâ ti amapo ti ngu so, mbeni ye ayeke bougé, aza. Ye ni sungo ti nze ni la si ayeke su na yâ ti amapo ni so? Ên-ën! Ye ni angbâ lakue na lê ti ngu ni, a girisa ape. A kpa zo! Tâ tënë, zo la! na lo yeke tambela na lê ti ngu ni! Lo yeke ga gi gango na mbage ti adisciple ni, si mbeto ahon ndo ti ala. Ala pensé atene mbeni yingo la. Me zo ni so atene na ala: “Ala dë bê ti ala, mbi la. Ala sara mbeto pëpe.” Andâ Jésus la!—Mat. 14:25-28.

19 Tongaso, Pierre atene: “Seigneur, tongana a yeke mo la, mû yanga na mbi ti tambela na ndo ti ngu ni ti gue na tere ti mo.” Kozo ye so aga na li ti lo ti sara so ayeke ti zo ti mbeto ape. Na bango miracle so, Pierre aye ti sara si mabe ti lo wani akiri akpengba. Lo nga kue lo ye ti tambela na lê ti ngu tongana Jésus. Tongaso, Jésus atene na lo ti ga. Pierre ayôro gere ti lo na gigi ti ngö ni na lo dö lê ti ngu ni. Lê ti ngu ni akpengba na gbe ti gere ti lo tongana kuru sese, na Pierre aluti na ndo ni. Tongana lo yeke bi gere ti lo oko oko ti gue na mbage ti Jésus, li ti lo adoit ti kpe kue. Me, mbeni ye aga abuba yâ ni.—Diko Matthieu 14:29.

“Tongana lo bâ kota pupu ti ngu ni, mbeto agbu lo”

20. (a) Nyen la agboto lê ti Pierre nyen, na nyen la asi na pekoni? (b) Kpengba ye wa Jésus afa na Pierre?

20 A yeke ti Pierre ti zia lê ti lo gi na ndo ti Jésus, ngbanga ti so Jésus la asara si, na ngangu ti Jéhovah, lo ngbâ na ndo ti ngu ni so pupu ayeke ya dä ngangu so. Jésus asara tongaso ndali ti so Pierre amä na bê na lo. Me Pierre azia si ambeni ye nde agboto lê ti lo. Bible atene: “Tongana lo bâ kota pupu ti ngu ni, mbeto agbu lo.” Pierre ayeke bâ fadeso amapo so kota pupu ni ayô ni na nduzu si ayeke pika tere ti ngö ni. Tongaso mbeto agbu lo. Hinga ape lo bâ tere ti lo so lo yeke linda ngu. Mbeto akiri asara lo ngangu, si mabe ti lo atï kue. Koli so a iri lo Ngbongboro tênë ndali ti so lo yeke zo so ye ayengi lo ape so ato nda ti linda ngu ndali ti so mabe ti lo ayengi. Lo hinga ti tï ngu, me na ndembe ni so, lo zia bê ti lo na ndo ti lo wani ape. Tongaso lo dekongo, lo tene: “Seigneur, mo sö mbi!” Jésus agbu maboko ti lo na lo gboto lo. Na pekoni awe, na ngoi so ala de na ndo ti ngu ni, lo tene kpengba tënë so na Pierre: “Mo zo ti kete mabe, ngbanga ti nyen mo zia si kite ahon ndo ti mo?”—Mat. 14:30, 31.

21. (a) Kite ayeke na ngangu ti sara nyen? (b) E lingbi ti sara nyen ti zi ni na yâ ti bê ti e?

21 Tënë “kite ahon ndo ti mo” alingbi tâ na ni biani. Kite ayeke na ngangu ti buba yâ ti ye mingi. Tongana e zia kite alï bê ti e, mabe ti e ayeke tï, na yâ ti songo ti e na Nzapa ayeke buba. Ni la, a lingbi e sara kue ti zi kite na yâ ti bê ti e. E yeke sara ni tongana nyen? A yeke na ziango lê ti e na ndo ti ye so ayeke mû maboko na e. Me tongana e zia lê ti e na ndo ti aye so ayeke mû mbeto, aye so ayeke sara si bê ti e anze wala aye so ayeke gboto e yongoro na Jéhovah nga na Molenge ti lo, e yeke dë ande nga kite mingi. Ye oko, tongana e zia lê ti e angbâ na ndo ti Jéhovah nga na Molenge ti lo, na ndo ti aye so ala sara, wala so ala ngbâ ti sara ndali ti azo so ala ye ala, wala na ndo ti ye so ala yeke sara ande ndali ti azo ni so, e yeke tomba kite yongoro.

22. Ti mo, ngbanga ti nyen a yeke nzoni ti sara ye na mabe tongana ti Pierre?

22 Tongana Jésus na Pierre amontê na yâ ti ngö ni, kota pupu ni akaï. Ndo adë kpô. Na bango ye so, Pierre na amba ti lo adisciple ni atene: “Mo yeke tâ Molenge ti Nzapa biani.” (Mat. 14:33) Ndo akomanse ti han na ndo ti Kota ngu ti Galilée ni, na bê ti Pierre asi na singila mingi. Lo tomba mbeto nga na kite na yâ ti bê ti lo. Me ambeni sarango ye ti lo angbâ so lo doit ti changé ni kozoni si lo ga kpengba Chrétien so Jésus asara tënë ni kozo so. Atâa awokongo ti lo ni, lo ye gi ti gue gi na li ni. Mo kue mo ye ti sara tongaso? Mo yeke bâ ande so a yeke nzoni ti sara ye na mabe tongana ti Pierre.