Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Ngbanga ti nyen a lingbi e “lango pëpe”?

Ngbanga ti nyen a lingbi e “lango pëpe”?

“Ala hinga pëpe lango so Seigneur ti ala ayeke ga na ni.”​—MAT. 24:42.

BIA: 136129

1. Mû mbeni tapande ti fa ndani so a yeke kota ye ti hinga ngoi so e yeke dä so nga ye so ayeke passé na tere ti e. (Bâ foto so ayeke tongo nda ti article ni.)

KOTA BUNGBI ayeke nduru ti komanse. Président ti bungbi ni amonté na ndo ti estrade na lo tene gango nzoni na azo kue. A yeke nduru ti zia mozoko. Azo so aga ahinga so ngoi alingbi awe ti tene ala duti. Ala ye ti mä pendere mozoko so a yeke zia ni, nga ala yeke ku kungo ti mä adiskur so a yeke mû ni. Me ka tongana ambeni zo aduti kpo ape, ala yeke tambela senge senge na popo ti azo wala ala yeke sara lisoro na akamarade ti ala, sân ti hinga so kapa ni akomanse awe, ye so afa nyen? A fa so lê ti ala angbâ na zingo ni ape na ndo ti l’heure ni so alingbi awe so nga ala hinga pëpe ye so ayeke passé na tere ti ala: président ti kota bungbi ni ayeke na ndo ti estrade, mozoko ayeke toto nga azo aduti. Ye so alingbi ti mû maboko na e ti bâ na nene ni “l’heure” ti mbeni kota ye so aga nduru ti si awe, so a hunda na e ti lango pëpe ndali ni. Ye ni so ayeke nyen?

2. Ngbanga ti nyen Jésus atene na adisciple ti lo ti “lango pëpe”?

2 Na ngoi so Jésus ayeke sara tënë ti “ngoi so aye ti ngoi so ayeke gue ti hunzi”, lo wa lani adisciple ti lo, lo tene: “Ala sara hange, zia lê ti ala angbâ na zingo ni, teti ala hinga pëpe lawa si lango so a fa ni awe ayeke si.” Na pekoni, Jésus awa ala fani mingi lo tene: “Ala lango pëpe.” (Mat. 24:3; diko Marc 13:32-37.) Na yâ ti mbaï so Matthieu asû na ndo ti oko tënë so, lo fa nga so Jésus awa adisciple ti lo ti tene lê ti ala akpengba, lo tene: “Ala lango pëpe, ngbanga ti so ala hinga pëpe lango so Seigneur ti ala ayeke ga na ni. . . . Ala leke tere ti ala, ngbanga ti so a yeke na mbeni ngbonga so ala bi bê ti ala na ni pëpe si Molenge ti zo ayeke ga.” Lo kiri lo tene: “Zia ala lango pëpe, ngbanga ti so ala hinga lango ni nga na ngbonga ni pëpe.”—Mat. 24:42-44; 25:13.

3. Ngbanga ti nyen la e bâ na nene ni mingi wango ti Jésus so?

3 E aTémoin ti Jéhovah e bâ na nene ni mingi wango ti Jésus so. E hinga so e lï mingi na yâ ti “lâ ti nda ni” awe nga ngoi angbâ mingi pëpe ti tene “kota ye ti vundu” akomanse (Dan. 12:4; Mat. 24:21). E yeke bâ asioni bira, sarango sioni ye so ague na li ni, kpengo ndia pëpe, akota zo ti nzapa so ayeke handa gbâ ti azo, nzara, kobela nga na yengingo ti sese so amû ndo kue. E hinga so awakua ti Jéhovah ayeke sara kota kua ti fango tënë ti Royaume na ndo kue (Mat. 24:7, 11, 12, 14; Luc 21:11). E yeke ku kungo ti bâ ye so Seigneur ayeke ga ande ti sara ndali ti e nga ndali ti ye so Nzapa aleke na bê ti lo ti sara.—Marc 13:26, 27.

NGOI NI AYEKE GUE TI HUNZI

4. (a) Ngbanga ti nyen la e lingbi ti tene so Jésus ahinga fadeso awe ngoi so Harmaguédon ayeke si ande? (b) Atâa so e hinga ngoi so kota ye ti vundu ayeke komanse na ni ape, nyen la e hinga ni biani?

4 E hinga so a yeke fa ka mbilimbili ngoi so kapa ti kota bungbi oko oko ayeke komanse na ni. Me, atâa e sara nyen, e lingbi ti fa pëpe mbilimbili ngu, lango nga na l’heure so kota ye ti vundu ayeke komanse na ni. Na ngoi so Jésus ayeke lani na sese, lo tene: “Na ndo ti tënë ti lango ni so nga na ngbonga ni so, zo oko ahinga ni pëpe, atâa a-ange so ayeke na yayu, wala Molenge ni ahinga ni pëpe, me gi Babâ ni.” (Mat. 24:36). Me na yayu kâ, a mû komandema na Christ ti sara bira na dunia ti Satan (Apoc. 19:11-16). Tongaso, a yeke na lege ni ti tene so Jésus ahinga fadeso awe ngoi so Harmaguédon ayeke si ande. Me, e hinga ti e ye oko ape. Ni la, a yeke kota ye ti tene lê ti e angbâ ti kpengba juska kota ye ti vundu asi. Ye oko, Jéhovah ahinga nzoni mingi ngoi so ye ni ayeke si ande. Lo fa awe mbilimbili ngoi so nda ni ayeke si ande. Lo ngbâ ti diko ngoi ni so ti tene kota ye ti vundu ato nda ni, nga ayeke “manke pëpe” ti si. (Diko Habakuk 2:1-3.) Ngbanga ti nyen la e hinga biani so tënë so ayeke ga tâ tënë?

5. Mû mbeni tapande ti fa so aprophétie ti Jéhovah ayeke ga tâ tënë lakue na tâ ngoi so lo fa ni.

5 Aprophétie ti Jéhovah ayeke ga tâ tënë lakue na tâ ngoi so lo fa ni. Bâ lango so lo zi na azo ti Israël na Égypte. Na ngoi so Moïse ayeke sara tënë ti lango 14 ti Nisan ti ngu 1513 kozo ti Christ, lo tene: ‘Tongana ngu ngbangbo osio na ndo ni bale-ota alingbi awe, même na tâ lâ ni so, azo mingi mingi kue ti L’Éternel asigigi na sese ti Égypte.’ (Ex. 12:40-42). “Ngu ngbangbo osio na ndo ni bale-ota” so akomanse na ngoi so mbele so Jéhovah ate na Abraham akomanse ti sara kua na ngu 1943 kozo ti Christ (aGal. 3:17, 18). Na ambeni ngoi na pekoni, Jéhovah atene na Abraham, atene: “Mo hinga biani fade hale ti mo aduti na sese so ayeke ti ala pëpe, na fade ala sara kusala teti azo ti sese ni, na fade azo so asara sana na ala ngu ngbangbo osio.” (Gen. 15:13; Kus. 7:6). “Ngu ngbangbo osio” ti pasi so akomanse lani biani na ngu 1913 kozo ti Christ, na ngoi so Ismaël ahe Isaac na ngoi so a zi lo na me, na a hunzi na ngoi so azo ti Israël asigigi na Égypte na ngu 1513 kozo ti Christ (Gen. 21:8-10; aGal. 4:22-29). Biani, angu ngbangbo osio kozoni, Jéhovah afa mbilimbili lango so lo yeke zi na awakua ti lo.

6. Ngbanga ti nyen la e yeke na kite oko pëpe so Jéhovah ayeke sö ande awakua ti lo?

6 Josué, so ayeke lani na popo ti azo so a zi ala na Égypte, adabe ti azo ti Israël kue, lo tene: “I hinga na bê ti i kue na âme ti i kue, ye oko atï pëpe ti nzoye kue so L’Éternel Nzapa ti i azê na i; ye ni kue aga tâ tënë awe, mbeni tënë oko ti tënë so kue atï na sese senge pëpe.” (Jos. 23:2, 14). E nga kue e yeke na kite oko pëpe so zendo so Jéhovah amû ti zi e ande na ngoi ti kota ye ti vundu so ayeke tï na ngu ape. Me, tongana e ye ti sö kuâ na ngoi ti futingo ti dunia so, a lingbi e lango pëpe.

TI SÖ KUÂ A LINGBI E LANGO PËPE

7, 8. (a) Kua ti asinziri ândö ayeke nyen? Nyen la e manda dä? (b) Mû mbeni tapande ti fa ye so alingbi ti si tongana asinziri alango na ngoi ti kua ti ala.

7 E lingbi ti manda mbeni ye na lege ti tapande ti ngoi ti giriri na ndo ti ndani so a yeke kota ye ti lango pëpe. Ândö, agbagba so ayo na nduzu angoro tere ti gbâ ti akota gbata, tongana ti Jérusalem. Agbagba ni ayeke bata azo ti agbata ni ndali ti asioni zo, nga asinziri so aduti na ndo ti gbagba ni alingbi ti bâ ye kue so ayeke passé na tere ni. Bï na lâ, asinziri ni ayeke luti na ndo ti agbagba ni nga na ayanga ni. Kua ti ala ayeke ti dekongo na azo ti yâ ti gbata ni tongana ala bâ so mbeni kpale ayeke ga (És. 62:6). Ti tene azo ti yâ ti gbata ni angbâ na fini, asinziri ni ayeke lango ape nga lê ti ala akpengba na ndo ti kua ti ala ni.—Ézéch. 33:6.

8 Joseph, mbeni wasungo-mbaï so ayeke Juif, atene so na ngu 70, aturugu ti Rome awara lege ti mû Tour ti Antonia, so ayeke na tere ti gbagba ti gbata ti Jérusalem, ngbanga ti so asinziri so ayeke bata ayanga ti gbagba ni alango. So azo ti Rome amû Tour ti Antonia awe, hio ala gue ala mû temple ni nga ala gbï ni na wâ. So ayeke lani ndangba mbage ti kota ye ti vundu so adë asi lâ oko na Jérusalem nga na mara ti aJuif ape.

9. Nyen la mingi ti azo laso ahinga ape?

9 Laso, na yâ ti gbâ ti akodoro, a zia “asinziri” so ti tene aturugu so atambela na akatikati ti kodoro ti ala ti bata ni nga na angangu caméra so a zia ti bata na kodoro ni. Aye so kue ayeke ti mû lege ti bâ asioni zo wala asioni ye kue so alingbi ti ga na kpale na azo ti yâ ti kodoro ni. Ye oko, “asinziri” ni so alingbi ti bâ gi akpale so gouvernement ti azo wala azo alingbi ti ga na ni. Ala hinga pëpe so gouvernement ti Nzapa so Christ ayeke Gbia ni ayeke dä na yayu, ala hinga pëpe akua so gouvernement ni ayeke sara nga ala hinga pëpe kua so gouvernement ni ayeke sara ande na ngoi ti fango ngbanga ti amara kue (És. 9:6, 7; 56:10; Dan. 2:44). Na mbage, tongana e lango pëpe nga lê ti e angbâ ti kpengba na lege ti yingo, e yeke duti lakue nduru atâa lawa la lango ti fango ngbanga ni ayeke si.—Ps. 130:6.

SARA HANGE SI MBENI YE NDE AGBOTO LÊ TI MO PËPE

10, 11. (a) A lingbi e sara hange na ye wa? Ngbanga ti nyen? (b) Nyen la afa na mo biani so Zabolo ayeke pusu azo ti yeda pëpe na aprophétie ti Bible?

10 Tara ti bâ so mbeni sinziri alango pëpe na ngoi ti kua ti lo na bï ni kue. A yeke na yâ ti kete ngoi so angbâ na lo ti tene kua ti lo ahunzi la si lo yeke fatigué mingi na si a yeke duti ngangu na lo ape ti tï na lango. Legeoko nga, so e ga nduru mingi awe na hunzingo ti aye ti ngoi so, a yeke ngangu na e mingi ti tene lê ti e akpengba. A yeke duti ye ti mawa mingi tongana lê ti e akpengba ape. Zia e bâ asioni ye ota so alingbi ti sara si e lango tongana e sara hange pëpe.

11 Zabolo ayeke sara si azo alango na lege ti yingo. Ngoi kete kozo na kuâ ti Jésus, lo wa adisciple ti lo fani ota na ndo ti “mokonzi ti dunia so”. (Jean 12:31; 14:30; 16:11). Jésus ahinga lani so Zabolo ayeke vuko bibe ti azo tongaso si ala yeda pëpe na aprophétie ti Nzapa so afa so a ga nduru ti futi dunia so awe (Soph. 1:14). Satan avuko bibe ti azo na lege ti abungbi ti vorongo nzapa ti wataka. Nyen la mo bâ na yâ ti lisoro ti mo na azo? Zabolo asara “si bibe ti azo so amä na bê pëpe avuko” na ndo ti nda ti aye ti ngoi so ayeke pusu nduru nduru so nga na ndo ti aye so afa so Christ ayeke fadeso gbia ti Royaume ti Nzapa (2 aCor. 4:3-6). Fani oke la na fango tënë mo mä azo atene: “Mbi yeke na temps ape”? Mingi ni, ala ye ti mä e ape tongana e tara ti fa na ala ye so ayeke si ande.

12. Ngbanga ti nyen a lingbi e zia pëpe si Zabolo ahanda e?

12 Tongana azo asara sanka ti tënë so e yeke fa, zia si bê ti e anze ape wala asara si e lango pëpe. E hinga ndani so ayeke kota ye ti tene e lango pëpe. Paul asû lani mbeti na amba ti lo Chrétien, lo tene: “Ala wani ahinga mbilimbili so lâ ti Jéhovah ayeke ga tâ gi tongana mbeni zo ti nzi na bï.” (Diko 1 aThessalonicien 5:1-6.) Jésus awa e, lo tene: “Ala leke tere ti ala, ngbanga ti so a yeke na mbeni ngbonga so ala bi bê ti ala na ni pëpe si Molenge ti zo ayeke ga.” (Luc 12:39, 40). Na yâ ti ngoi kete, Satan ayeke handa gbâ ti azo ti yeda na tënë ti mvene so a tene “siriri nga na nzoni duti” ayeke dä. Lo yeke handa ala ti pensé so aye kue na yâ ti dunia aga nzoni awe. Ka ti e? ‘Tongana e zia lê ti e angbâ na zingo ni na e zia li ti e kpô, lâ ti fango ngbanga so ayeke nzi e pëpe tongana ti so kota lâ ayeke nzi azo ti nzi.’ Ndani la, a lingbi e diko Bible lâ na lâ nga e gbu li na ndo ti aye so Jéhovah ayeke tene na e.

13. Yingo ti dunia so ayeke pusu azo ti sara nyen? Tongana nyen la e lingbi ti kpe asioni ye ni so?

13 Yingo ti dunia so ayeke sara si azo alango na lege ti yingo. Azo mingi amû ngoi ti ala kue ti sara gi na akua ti ala na ye so asara si ala hinga pëpe so ala yeke “na bezoin ti aye ti yingo”. (Mat. 5:3). Ala tï na yâ ti nzara ti warango gbâ ti aye ti sese, so ayeke maï gi na yâ ti zo ‘nzara ti mitele na nzara ti lê’. (1 Jean 2:16). Nga, andokua so ayeke sigigi na aye ti ngia ayeke pusu azo ti ‘ye ngia mingi,’ nga ngu oko oko, atara ni ayeke ga gi ngangu (2 Tim. 3:4). A yeke ndani la Paul atene na aChrétien so a lingbi “ala leke kozoni pëpe ti sara aye ti nzara ti mitele,” so ayeke sara si zo alango na lege ti yingo.—aRom. 13:11-14.

14. Wango wa la e wara na Luc 21:34, 35?

14 Ahon ti yeda na yingo ti dunia so, e yeke yeda na yingo ti Nzapa so na lege ni Jéhovah afa na e polele aye so ayeke si kekereke [1] (1 aCor. 2:12). Ye oko, e hinga so ti tene mbeni zo alango na lege ti yingo ahunda kota ye pëpe, même aye so e yeke sara lâ na lâ na yâ ti fini ti e alingbi ti sara si e lango na lege ti yingo tongana e zia lege na aye ni so ti ga na kozo ndo na yâ ti fini ti e ahon akusala ti e ti yingo. (Diko Luc 21:34, 35.) Ambeni zo alingbi ti he e ndali ti so e lango pëpe, me so la ayeke sara si e girisa pëpe so e yeke na alango ti nda ni (2 Pi. 3:3-7). Ye oko, a lingbi e ngbâ ti bungbi lakue na amba ti e Chrétien na ngoi ti abungbi ti e, ndo so yingo ti Nzapa ayeke dä.

Mo yeke sara kue ti lango pëpe na lege ti yingo? (Bâ paragraphe 11-16)

15. Nyen la asi na Pierre, Jacque nga na Jean? Tongana nyen la ye so alingbi ti si na e nga kue?

15 Siokpari so ayeke na tere ti e asara si ayeke ngangu mingi na e ti lango pëpe. Jésus ahinga so siokpari so ayeke na tere ti azo ayeke sara si ala yeke sara afaute. Bâ ye so asi lani na bï kozo si a fâ Jésus. Ti tene lo ngbâ ti duti be-ta-zo na Nzapa, lo yeke na bezoin ti sambela Babâ ti lo ti yayu ti mû na lo ngangu. Jésus ahunda na Pierre, Jacques nga na Jean ti “lango pëpe” na ngoi so lo yeke sambela. Ye oko, ala hinga pëpe so ayeke kota ye ti tene ala lango pëpe. Ahon ti tene lê ti ala akpengba ndali ti Maître ti ala, ala sara ye so mitele ti ala afa na ala ti sara ala tï na lango. Atâa so Jésus nga kue awoko na lege ti mitele, lê ti lo angbâ na zingo ni na ngoi so lo yeke sambela Babâ ti lo na bê kue. A yeke ye so a lingbi amba ti lo ni asara lani la.—Marc 14:32-41.

16. Ti gue oko na Luc 21:36, tongana nyen la Jésus afa na e ti “lango pëpe”?

16 Ti “zia lê ti [e] angbâ na zingo ni” na lege ti yingo andu aye mingi ahon gi ti duti na nzoni bibe. Alango kete kozoni na ye so asi lani na yaka ti Gethsémané, Jésus atene na a-oko disciple ti lo so ti voro tere na Jéhovah na yâ ti sambela. (Diko Luc 21:36.) Tongaso, ti lango pëpe na lege ti yingo, a lingbi lê ti e nga kue akpengba nga e sambela lakue.—1 Pi. 4:7.

LANGO PËPE

17. Tongana nyen la e hinga so e leke tere ti e awe ti ku na aye so ayeke si ande?

17 So Jésus atene nda ni ayeke ga ‘na mbeni ngbonga so e bi bê ti e na ni pëpe’ so, l’heure ti tene e lango na lege ti yingo la ape. So ayeke pëpe l’heure ti tomba peko ti asenge senge ye so Satan, dunia ti lo nga na mitele ti e apusu e ti wara ni (Mat. 24:44). Na lege ti atënë so ayeke na yâ ti Bible, Nzapa na Christ afa na e ye so ala leke ti mû na e na yâ ti ngoi kete nga ala fa na e tongana nyen la e lingbi ti lango pëpe. A lingbi e sara hange na dutingo ti e na lege ti yingo, songo ti e na Jéhovah, nga e zia Royaume ti lo na kozo ndo na yâ ti gigi ti e. A lingbi e hinga ngoi so e yeke dä nga na aye so ayeke si tongaso si e lingbi ti leke tere ti e ndali ti aye so ayeke nduru ti si (Apoc. 22:20). Ye so andu tâ fini ti e wani!

^ [1] (paragraphe 14) Bâ chapitre 21 ti buku Royaume ti Nzapa akomanse kua awe!