Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

GIGI TI MBENI ZO

Lo regretté pëpe desizion so lo mû lani na ngoi so lo ngbâ maseka

Lo regretté pëpe desizion so lo mû lani na ngoi so lo ngbâ maseka

NA NGOI so Nikolai Dubovinsky, ita ti âta ti mbi, aga nduru ti kui, lo bungbi ambeti so lo sû na yâ ni aye so asi na lo na yâ ti kua so lo sara na Jéhovah. Anzoni ye so asi na lo nga na aye ti ngangu so lo wara. Mingi ti aye ni asi na ngoi so a kanga lege na kua ti aTémoin ti Jéhovah na ngbene Union soviétique. Atâa na yâ ti angangu kpale, lo ngbâ lakue be-ta-zo nga gigi anzere na lo mingi. Âta Nikolai atene fani mingi so lo ye ti tene amaseka amä mbaï ti lo, tongaso mbi ye ti fa na ala ambeni kota tënë ti yâ ti mbaï ni. A dü lo na ngu 1926 na kete kodoro ti Podvirivka, na Chernivtsi Oblast, na Ukraine. Babâ na mama ti lo ayeke azo ti fango yaka.

NIKOLAI AYEKE FA NA E TONGANA NYEN LA LO WARA TÂ TËNË

Âta Nikolai akomanse tënë, lo tene: “Mbeni lâ na ngu 1941, yaya ti mbi Ivan aga na buku La Harpe de Dieu nga na buku Le divin Plan des Âges, a-Tour ti Ba Ndo nga na gbâ ti abrochure. Mbi diko ni kue. Bê ti mbi adö ti hinga so Zabolo la ayeke na gunda ti akpale kue ti dunia me a yeke Nzapa ape. Mbi diko nga a-Évangile na mbi bâ so mbi wara tâ tënë awe. Mbi fa tënë ti beku ti Royaume so mbi yeke na ni na azo na bê ti mbi kue. Na ngoi so mbi yeke diko lani ambeti so, mbi hinga ye mingi na ndo ti tâ tënë nga nzara ti gango wakua ti Jéhovah ahon ndo ti mbi.

“Mbi hinga lani so mbi yeke bâ ande pasi ndali ti mabe ti mbi. A yeke lani ngoi ti bira, nga mbi ye ti fâ zo ape. Mbi komanse ti bata na li aversê ti Bible, tongana Matthieu 10:28 nga na Matthieu 26:52, ti leke tere ti mbi ndali ti atara so ayeke ku mbi. Mbi leke na bê ti mbi ti ngbâ lakue be-ta-zo na Jéhovah, même tongana a yeke ti tene mbi kui, mbi yeke kui.

“Mbi wara ngu 18 na ngu 1944 na a hunda na mbi ti lï turugu. A yeke kozoni ti tene mbi duti na popo ti amba ti mbi awakua ti Nzapa la, a bungbi nga ambeni ita-koli so ngu ti ala alingbi na kua ti turugu ti sara kua ti turugu. E tene na akota zo ti kodoro ni polele so e yeke tiri bira ape. Ngonzo agbu ala ngangu, ala tene so tongana e lï turugu ape, a yeke mû na e kobe ape, a yeke mû na e angangu kua wala a yeke fâ gi e awe. E kiri tënë na mbeto ape, e tene: ‘E yeke na maboko ti ala. Me atâa nyen la ala sara na e, e yeke ngbâ lakue ti sara ye alingbi na commandement ti Nzapa so atene: “A lingbi mo fâ zo pëpe.”’—Ex. 20:13.

“A tokua mbi na ambeni ita-koli use na Bélarus ti sara kua na yâ ti yaka nga ti leke ada so abuba. Mbi ngbâ ti dabe ti mbi na aye ti sioni ti peko ti bira na ando so ayo na Minsk. Mbi bâ akeke ti tere ti lege so aga charbon. Kuâ ti azo nga na kuâ ti ambarata so alango na yâ ti canal nga na yâ ti gbako. Mbi bâ a-oto so azo adö azia, anene ngombe nga na ambage ti tere ti avion so abuba. Aye so ayeke aye ti peko ti kengo acommandement ti Nzapa.

“Bira ni ahunzi na ngu 1945, me a kanga e teti ngu bale-oko ndali ti so e ke ti tiri bira. Na yâ ti akozo ngu ota ni, e sara bungbi ape nga e wara ambeti ape. E yeke tokua lani lettre na ambeni ita-wali, me a gbu ala nga kue nga a hunda na ala ti sara kua na yâ ti camp ti sarango akua ti ngangu teti ngu 25.

“Na pekoni, a zi e na kanga na ngu 1950 kozo ti tene ngu bale-oko ni alingbi. Na ngoi so mbi yeke lani na kanga, mama ti mbi nga na ngambe ti mbi Maria aga aTémoin ti Jéhovah. Ade ayaya ti mbi aga lani aTémoin ape, me ala yeke manda Bible. Teti so mbi yeke fa tënë lani lakue, ndokua so abâ lege ti nzoni duti ti azo na Soviétique aye ti tokua mbi encore na kanga. Na pekoni, aita so asara kua ti ambeti ti e na gbe ti sese ahunda mbi ti mû maboko na ala. Mbi yeke lani na ngu 24.”

LEKENGO AMBETI TI E

“A-Témoin ti Jéhovah ayeke lani na ngia ti tene so, ‘tongana a kanga lege na kua ti Royaume na ndo ti sese, a yeke ngbâ ti sara ni na gbe ti sese.’ (aProv. 28:28). Na ngoi ni so, a yeke imprimé gbâ ti ambeti ti e na hondengo ni na gbe ti sese. Kozo place ti kua ti mbi ayeke lani na gbe ti da so yaya ti mbi Dmitry alango dä. Na mbeni ngoi mbi yeke sara yenga use sân ti sigigi. Tongana lampe amingo ndali ti so pupu ayeke dä ape, mbi yeke lango mbi ku juska pupu amû yâ ti da ni kue.

Adessin ti mbeni ndo so a leke ni na gbe ti da so Nikolai ayeke sara copie ti ambeti ti e dä

“Mbeni lâ, mbeni ita so mbi na lo e sara kua, ahunda mbi, a tene: ‘Nikolai, mo wara batême awe?’ Atâa so mbi sara na Jéhovah teti ngu 11, mbi wara batême ape. Tongaso, mbi na lo e sara lisoro na ndo ni, nga na bï ni mbi wara batême na ngu 26 na yâ ti mbeni kota ngu. Ngu ota na pekoni, a kiri amû na mbi ambeni kua, mbi ga membre ti Komite ti Kodoro. Na ngoi ni kâ, a soro aita-koli so a gbu ala ape ti sara kua na place ti ala so a gbu ala, a sara si kua ti Royaume angbâ lani ti gue na li ni.”

AKPALE SO MBI WARA NDALI TI SO MBI SARA KUA NA GBE TI SESE

“Kua ti ambeti so e yeke imprimé ni na gbe ti sese ason lani ahon kanga. Teti ngu mbasambala, ti tene apolicier abâ mbi ape, mbi gue na abungbi ape nga a yeke lani na mbi ti bâ lege ti abezoin ti mbi na lege ti yingo. Mbi yeke bâ lani afami ti mbi gi na ngoi so mbi gue na ndo ti ala. E yeke bâ tere lani mingi ape. Me ala comprendre mbi na akpengba mbi. Teti so mbi yeke gi bê ti mbi lakue nga a lingbi mbi sara hange asara si mbi woko kue. A lingbi e leke tere ti e lani ndali ti ye kue so alingbi ti si. Na tapande, na mbeni lakui apolicier use aga na da so mbi yeke dä. Mbi huru na lê ti fenêtre na mbi kpe na yâ ti gbako. Na pekoni mbi sigigi na lê ti kodoro, na ngoi so mbi mä mbeni bruit mbi kiri mbi lï gbako. Na ngoi so mbi mä toto ti ngombe, ge la mbi ga ti hinga so bruit so mbi mä fade so ayeke bruit ti alê ti ngombe la. Mbeni policier so ayeke tomba mbi amonté na ndo ti mbarata, lo tiré na ndo ti mbi juska alê ti ngombe ti lo ahunzi kue. Mbeni lê ti ngombe ni alï maboko ti mbi. Na nda ni, na peko ti so a tomba mbi kilomètre oku, mbi kpe mbi honde tere ti mbi na yâ ti gbako. Na pekoni, na ngoi so mbi yeke na devant ti ngbanga, mbi mä so ala tiré mbi fani 32.

“Teti so mbi ninga lani mingi na gbe ti sese, mbi kpa tâ gi zo ti kobela. Ye so asara si hio mbi mû kua so mbi yeke sara lani na amba ti mbi. Tongaso, mbi mû ngoi mingi ti duti na gbe ti lâ. Dutingo na gbe ti sese asara si mbi wara lani kpale ti seni. Mbeni lâ, mbi lingbi même pëpe ti gue na mbeni bungbi legeoko na aita ndali ti so mênë ayeke sigigi na hôn ti mbi nga na yanga ti mbi.”

A GBU NIKOLAI

Na camp ti sarango akua ti ngangu na Mordovie, na ngu 1963

“A bi mbi na kanga na lango 26 ti janvier, ngu 1957. Nze omene na pekoni, a tene tënë ti ngbanga so a dë na li ti mbi na Kota Da-ngbanga ti Ukraine. A dë ngbanga ti kuâ na ndo ti mbi na a hunda na ambeni zo ti tiré na ndo ti mbi, me ndali ti so a ke ti tene a dë ngbanga ti kuâ na li ti zo na yâ ti kodoro ni, a hunda na mbi ti sara kanga ti ngu 25. A hunda na azo miombe na popo ti e ti sara kua na yâ ti acamp ti sarango akua ti ngangu teti ngu 130. A tokua e na yâ ti acamp ti Mordovie, aTémoin 500 tongaso ayeke lani kâ. E yeke bungbi lani na yâ ti akete kete groupe na hondengo ni ti manda Tour ti Ba Ndo. Na peko ti so mbeni zo ti bango ndo na ndo ti azo ti kanga adiko ambeni périodique ti e so ala gbu na ngangu, lo tene: ‘Tongana ala ngbâ ti diko ambeti so, ala yeke wara ngangu mingi ye oko ayeke hon ndo ti ala ape.’ E yeke sara kua lakue na lege ni nga fani mingi e yeke sara kua ahon ti so a hunda na e ti sara. Me, mbeni turugu ti kota kamba ti camp ni adema, a tene: ‘Kua so ala yeke sara ge ayeke kota ye na lê ti e ape. E bezoin ti tene ala mä yanga ti e nga ala sara ye so e hunda na ala ti sara.’

“E yeke sara kua lakue na lege ni nga fani mingi e yeke sara kua ahon ti so a hunda na e ti sara”

LO NGBÂ LAKUE TI DUTI BE-TA-ZO

Da ti Royaume na Velikiye Luki

Na ngoi so a zi Âta Nikolai na yâ ti camp ti sarango akua ti ngangu na ngu 1967, lo mû maboko ti tene aye atambela nzoni na yâ ti acongrégation ti Estonie nga na Saint-Pétersbourg na Russie. Na tongo nda ti ngu 1991, a yeda pëpe na ngbanga so a dë na li ti e na ngu 1957 ndali ti so mbeni ye afa pëpe so e sara mbeni ye ti sioni. Na ngoi ni so, a zi tënë na li ti aTémoin mingi so abâ pasi mingi ndali ti aye ti ngangu so azo so ayeke na komandema asara na ala. Na ngu 1996, Nikolai ague na gbata ti Velikiye, Luki na Pskov Oblast. Gbata ni ayo kilomètre 500 na Saint-Pétersbourg. Lo vo mbeni kete da, na ngu 2003 a leke mbeni Da ti Royaume na ndo ti terrain ti lo. Laso, acongrégation use asara bungbi dä.

Mbi na koli ti mbi e sara kua na filiale ti aTémoin ti Jéhovah na Russie. Na mars, ngu 2011 nze mingi ape kozo ti tene Âta Nikolai akui, lo gue lo bâ e ti tanga ni. Atënë ti lo andu bê ti e mingi na ngoi so lo tene na e, lo tene: “Na bango ni, mbi bâ so lango mbasambala ti tene a ngoro tere ti kodoro ti Jéricho akomanse awe.” (Jos. 6:15). Lo yeke lani na ngu 85. Atâa so gigi ayeke lani ngangu na lo, lo tene: “Mbi yeke na ngia mingi so mbi soro ti sara na Jéhovah na ngoi so mbi ngbâ maseka. Mbi regretté lâ oko ape.”