Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

LEGE TI HON NDÖ TI AGINGO BÊ TI MO

Lege ti hon ndö ti gingo bê ti mo

Lege ti hon ndö ti gingo bê ti mo

Ti hon ndö ti gingo bê ti mo, gbu li na ndö ti seni ti mo, lege so mo yeke sara ye na mbage ti azo, aye so mo zia na gbele mo ti sara nga na aye so ayeke kota ye na lê ti mo na yâ ti gigi. Mbage so ayeke kiri ande na ndö ti ambeni mama-ndia ti Bible so apeut ti aidé mo na yâ ti gingo bê ti mo na même ti diminué ni.

Pensé gï na akpale ti lango ni

“Ala gi bê ti ala lâ oko pëpe ngbanga ti kekereke, ndali ti so kekereke ayeke ande na agingo bê ti lo wani.”​—MATTHIEU 6:34.

Nda ti versê ni: Lâ oko oko e yeke na agingo bê. Me zia pëpe agingo bê ti kekereke na ndö ti agingo bê ti laso. Pensé gï na akpale ti lango ni.

  • Gingo bê apeut ti sara si mbeto ahon ndö ti mo. Hinga aye so: Kozoni, mo lingbi ti kpe ambeni gingo bê ape. Ti gi bê mingi na ndö ti aye so mo peut ti kpe ni ape ayeke aidé mo ape. Use ni, hinga so mingi ni, aye so e yeke gi bê ti e na ndö ni ayeke si ka ape.

Sara ye ahon ndö ni ape

“Ndara so alondo na nduzu ayeke . . . sara ye ahon ndö ni pëpe.”​—JACQUES 3:17.

Nda ti versê ni: Duti pëpe zo so aye si a sara ye kue gï na lege ni. Kpe ti lu andia so ayeke ngangu na mo wani wala na ambeni zo ti sara ye alingbi na ni.

  • Bâ terê ti mo kete, sara ye ahon ndö ni ape, nga hinga limite ti mo na ti amba ti mo. Na sarango tongaso, mo na amba ti mo ayeke gi bê ti ala mingi ape nga ala yeke wara même lege ti sara aye nzoni. Nga, sara tënë ti ngia. Tongana mo he ngia, même na ngoi so aye apassé nzoni ape, bê ti mo ayeke dë.

Hinga aye so asara si mo gi bê ti mo

“Zo so abâ yâ ti aye nzoni aduti kpô.”​—APROVERBE 17:27.

Nda ti versê ni: Asioni pensé apeut ti sara si mo gbu li nzoni ape, tongaso, tara ti duti kpô.

  • Gi ti hinga ndani so mo gi bê ti mo, atënë ti bê ti mo nga na sarango ye ti mo na ngoi ni so, peut-être sara même ni na mbeti. Tongana mo hinga ni, ge la mo peut ti hon ndö ni nzoni. Nga, bâ aye so mo peut ti sara ti zia ti gi bê ti mo. Tongana a yeke ngangu na mo, gi ti hinga ambeni ye so mo peut ti sara, peut-être gi ti leke yâ ti akua ti mo wala ngoi ti mo nzoni.

  • Changé fason so mo yeke bâ na aye. Mo peut ti gi bê ti mo na ndö ti mbeni ye, me na mbeni zo ye ni so ayeke ye ti gingo bê la ape. A dépend na fason so mo bâ na aye. Bâ aye ota so:

    1. Tongana a sara ye na mo na lege ni ape, pensé hio ape so sioni bibe la apusu zo ni ti sara ni. Mbeni zo apeut ti fâ devant ti mo na yâ ti rang. Tongana mo pensé so lo sara na mbana, bê ti mo apeut ti son. Ahon ti pensé tongaso, tene ape so lo sara na mbana, na a peut ti duti vrai!

    2. Na yâ ti mbeni situation, bâ ye so ayeke nzoni na yâ ni. Tongana mo ngbâ ti ku docteur wala oto ti voyagé, bê ti mo ayeke son ape tongana mo mû ngoi ni so ti diko mbeni mbeti, ti sara mbeni ye wala ti tokua message.

    3. Bâ ndo ayo. Hunda terê ti mo: ‘Kekereke wala yenga ti peko, kpale so ayeke ga ande kota?’ Zia kangbi na popo ti akete kpale na akota ni.

Gi ti zia aye na place ni

“Ala zia si ye kue atambela na lege ni nga na yâ ti wusuwusu pëpe.”​—1 ACORINTHIEN 14:40.

Nda ti versê ni: Zia aye na ordre na yâ ti fini ti mo.

  • E ye kamême ti tene aye atambela na lege ni na yâ ti fini ti e. Mbeni ye so ayeke ga na wusuwusu nga na gingo bê ayeke ti pusu lakue lango ti aye so mo doit ti sara na peko, ye so asara si mo yeke na gbâ ti aye ti sarango ni. Tara ti sara aye use so:

    1. Leke mbeni nzoni programme, na sara ye alingbi na ni.

    2. Hinga nyen la ayeke gue na mo ti kiri na aye so mo doit ti sara laso na peko, na changé ni.

Gi ti duti lakue équilibré na yâ ti gigi ti mo

“Ti wu terê kete ayeke nzoni ahon sarango kua ahon ndö ni nga na tombango peko ti pupu.”​—ZO-TI-FA-TENE 4:6.

Nda ti versê ni: Azo so aye ti sara kua ahon ndö ni alingbi pëpe ti wara temps wala ngangu ti profité na anzoni ye ti peko ti ngangu kua so ala sara.

  • Duti na nzoni bango ndo na ndö ti kua nga na nginza. Ti duti na nginza mingi ayeke sara pëpe si mo yeke na ngia mingi wala mo yeke na gingo bê mingi ape. Me, ti duti na nginza mingi apeut ti ga na gingo bê mingi nga apeut ti sara si mo yeke na ngia ape. Zo-ti-fa-tene 5:12 atene: “Gbâ ti aye ti zo ti mosoro asara si lo lango pëpe.” Tongaso, vivre alingbi na moyen ti mo.

  • Wara ngoi ti wu terê ti mo. Mo yeke gi bê ti mo mingi ape tongana mo sara aye so mo ye ni mingi. Me, ti wu terê sân ti sara mbeni ye ayeke aidé mo ape, na tapande ti duti ti bâ gï télé ngbii.

  • Zia a-appareil angbâ na place ti ala. Kpe ti mû ngoi lakue ti diko amessage wala ti gue na ndö ti aréseau sociaux. Tongana lege ayeke dä, diko pëpe e-mail ti kua na ngoi so mo yeke sara kua ape.

Bâ lege ti seni ti mo

“Tarango terê na lege ti ngia ti awanguru ayeke sara nzoni na zo.”​—1 TIMOTHÉE 4:8.

Nda ti versê ni: Ti sara sport lakue ayeke sara nzoni na seni ti mo.

  • Gi ti duti na anzoni habitude. Sarango sport alingbi ti sara si mo duti nzoni nga ayeke aidé mo tongana mo yeke na gingo bê. Te anzoni kobe nga ke ti te ye ape. Mû temps ti lango nzoni.

  • Kpe ti sara aye so ayeke sioni ti tomba agingo bê ti mo, na tapande manga, mbangi wala ti nyon sämba ahon ndö ni. Tongana ngoi ayeke hon, aye ni so ayeke sara si mo gi bê mingi, na lege so a peut ti ga na mo kpale ti seni nga na ti nginza.

  • Tongana mo bâ so gingo bê ahon ndö ti mo mingi, gue mo bâ docteur. A yeke ye ti kamene ape ti sara ni.

Zia aye so ayeke akota ye na kozo ndo

“Hinga biani aye so ayeke akota ye mingi ahon atanga ni.”​—APHILIPPIEN 1:10.

Nda ti versê ni: Hinga nzoni aye so ayeke akota ye na lê ti mo.

  • Sara liste ti akua ti mo, na zia aye so ayeke akota ye kozo. Ye so ayeke aidé ande mo ti zia lê ti mo na ndö ti akua so ayeke kota mingi, nga ti hinga ati so mo peut ti ku kete si mo sara ni, ati so mo peut ti mû na mbeni zo wala même ati so mo peut ti zia ni.

  • Teti yenga oko, sara na mbeti fason so mo yeke sara kua na temps ti mo. Na pekoni bâ tongana nyen la mo peut ti sara kua na ni nzoni. Tongana mo sara kua na ni nzoni mingi, agingo bê ti mo nga kue ayeke diminué.

  • Leke mbeni temps ti wu terê ti mo. Même kete temps so mo mû ti wu terê ayeke sara si mo wara ngangu nga mo yeke gi bê ti mo mingi ape.

Gi mungo maboko

“Gingo bê asara si bê ti zo anze, me nzoni tënë asara si bê ti lo akiri awara ngia.”​—APROVERBE 12:25.

Nda ti versê ni: Atënë so azo atene na mo na nzoni bê nga so afa so ala pensé na mo apeut ti sara si mo sentir terê ti mo nzoni.

  • Fa atënë ti bê ti mo na mbeni zo so ayeke comprendre zo. Zo so mo fa atënë ti bê ti mo na lo apeut ti aidé mo ti bâ aye na mbeni lege nde wala même ti wara mbeni solution so mo bâ ni kozo ape. Nga gï ti sara lisoro na ndö ti akpale ti mo, a peut ti sara si mo sentir terê ti mo nzoni.

  • Hunda mungo maboko. Mo peut ti mû kua ti mo na mbeni zo ti sara ni wala mo na lo asara ni.

  • Tongana a yeke mbeni mba ti mo ti place ti kua la ason bê ti mo, gi lege ti leke kpale ni. Na tapande, mo peut ti fa na lo na nzoni bê nga na kode so ye so lo sara na mo so anzere na mo ape (aProverbe 17:27). Tongana kode ni so amarché ape, mo peut ti zia ti duti mingi na terê ti lo tongana ti kozo.

Pensé na fango lege ti Nzapa so mo bezoin ni

“Ngia ayeke na ala so ahinga so ala yeke na bezoin ti aye ti yingo.”​—MATTHIEU 5:3.

Nda ti versê ni: E azo, e yeke na bezoin ti mbeni ye so ayeke kota mingi ahon kobe, bongo nga na ndo ti lango. E yeke na bezoin ti fango lege ti Nzapa. Ti duti na ngia, e doit ti hinga so e bezoin fango lege ti Nzapa nga e doit ti gi ni.

  • Sambela apeut ti aidé mo mingi. Nzapa ahunda mo ti ‘mû agingo bê ti mo kue ti bi ni na ndö ti lo, ngbanga ti so lo yeke bi bê ti lo na ndö ti mo.’ (1 Pierre 5:7). Ti sambela nga ti gbu li na ndö ti anzoni ye apeut ti aidé mo ti wara tâ siriri ti bê.—aPhilippien 4:6, 7.

  • Diko ambeti so ayeke sara si mo ga nduru na Nzapa. A wara amama-ndia so a sara tënë ni na yâ ti mbeti so na yâ ti Bible; a sû lani Bible ti mû maboko na e ti hinga ye na ndö ti Nzapa. Ye so ayeke sara si e wara ‘ndara ti sara ye ti nzoni, nga na kode ti gbu li nzoni.’ (aProverbe 3:21). Tara ti zia na gbele mo ti diko Bible kue ahunzi. Mbeti ti aProverbe ayeke pendere mbeti so mo peut ti komanse ti diko ni.