Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le Tino Puta a o Laiti—O le ā e Mafai Ona Fai i Ai?

O le Tino Puta a o Laiti—O le ā e Mafai Ona Fai i Ai?

O le Tino Puta a o Laiti—O le ā e Mafai Ona Fai i Ai?

O LE maʻi puta i le fanau ua oo atu le faitau aofaʻi i le lalolagi aoao i se tulaga mataʻutia. Ua faapea mai le Faalapotopotoga a le Soifua Mālōlōina i le Lalolagi, i le lalolagi aoao e tusa ma le 22 miliona o le fanau e i lalo ifo o le lima tausaga ua matuā puputa.

O le suʻesuʻega faaleatunuu i Sepania, ua faaalia ai e toʻatasi mai i tamaiti uma e toʻatolu ua matuā puputa po ua lapopoʻa tele. I le na o le sefulu tausaga (mai le 1985-1995), ua faatoluina le aofaʻi o tamaiti Ausetalia ua lapopoʻa tele. I le tolu sefulu tausaga ua mavae, na sili atu i le faatoluina le aofaʻi o tamaiti e mai le 6 tausaga e oo i le 11 tausaga i le Iunaite Setete, ua matuā lapopoʻa.

O le lapopoʻa tele o le fanau iti, ua sosolo atu i atunuu tau atiaʻe. E tusa ai ma se lipoti mai le International Obesity Task Force, i nisi vaega o Aferika, e tele atu tamaiti ua lapopoʻa tele nai lo o tamaiti e lē o lava meaʻai. I le 2007, sa tulaga lua ai Mekisikō i le lalolagi aoao e pito mai iā Amerika, i le lapopoʻa tele o le fanau iti. Ua faapea mai, i le taulaga lava ia o Mekisikō, e 70 pasene o le fanau ma talavou, a lē puputa, ua lapopoʻa tele. Ua lapataʻi mai Dr Francisco González o se fomaʻi faapitoa o le fanau e faapea, “atonu o le tupulaga muamua lea e feoti a o leʻi maliliu o latou mātua ona o le lapopoʻa tele.”

O ā aafiaga leaga ua oo mai ai? E tolu faamaʻi e ono maua ai, o le maʻi suka, toto maualuga, ma le maʻi fatu. O faafitauli nei sa manatu i ai muamua, e na o tagata matutua e maua ai. E tusa ai ma se lipoti a le U.S. Institute of Medicine, e 30 pasene o tama ae 40 pasene o teine na fananau mai i le Iunaite Setete i le 2000, ua lamatia o latou ola, i le aafia i le maʻi suka (type 2) ona o le lapopoʻa tele.

Ua mataʻutia tele lipoti e faatatau i le fanau. O le faatupulaʻia o le aofaʻi o ē ua lapopoʻa tele, ua māfua ai ona faatupulaʻia le aofaʻiga o i latou ua maua i le toto maualuga. Ua lapataʻi mai Dr. Rebecca Din-Dzietham o le Morehouse School of Medicine i Atlanta, i Georgia, e faapea, “A lē vave foʻia le faatupulaʻia o le aofaʻi o ē ua maua i le toto maualuga, o le a tatou vaaia le vave faatupulaʻia o faamaʻi fou o le fatu i talavou ua matutua ma tagata matutua.”

Vala e Māfua Ai

O le ā ua māfua ai lenei faamaʻi o le lapopoʻa tele i le lalolagi? E ui e ono tuufaasolo mai i o tatou mātua, ae e foliga mai o le faatuputeleina o le lapopoʻa tele i nai tausaga talu ai, ua faaalia ai e lē o se maʻi e tuufaasolo mai. Ua faapea mai Stephen O’Rahilly o se polofesa i mea tau vailaau: “E lē o tatou sela e māfua ai le lapopoʻa tele. Auā e lē mafai ona suia i le tolu sefulu tausaga ia sela ia e faia aʻe ai i tatou.”

I le faaalia mai o so latou manatu i māfuaaga e lapopoʻa ai, ua faapea mai le Mayo Clinic, i le Iunaite Setete, “E ui e iai ni māfuaaga e lapopoʻa tele ai e tuufaasolo mai po o tatou sela foʻi, ae ua māfua ona lapopoʻa tamaiti ona o le soona aai ae lē lava le faamalositino.” E lua faaaʻoaʻoga e faaalia ai le suia o masaniga i le auala e aai ai i aso nei.

Muamua, ona o le lē lava o le taimi ma ua vaivai mātua o loo faigaluega e saunia meaʻai, ua faateleina ai le fai ma masani le faatau o meaʻai mai faleʻaiga. I le lalolagi aoao ua vave ona faateleina ai faleʻaiga. Ua faamatala mai i se tasi lipoti e faapea, e toetoe lava o le tasi vae tolu o tamaiti uma i le Iunaite Setete, e mai i le 4 i le 19 tausaga e aai i aso uma i le faleʻaiga. O na meaʻai e matuā tele ai lava le suka ma le gaʻo, ma e tetelē foʻi ʻaiga e faatau mai ai.

Lona lua, ua suia le susu ma le vai i le fagu inu. O se faaaʻoaʻoga, e sili atu tupe e faaalu e Mekisikō i tausaga taʻitasi i fagu inu, aemaise lava fagu inu aava, nai lo meaʻai masani e sefulu pe a tuufaatasi. E tusa ai ma le tusi Overcoming Childhood Obesity, e na o le 20 aunese o le fagu inu e te inuina i aso taʻitasi, e mafai ona oso ai i luga lou mamafa i le 25 pauna i le tausaga!

O le lē faia o ni faamalositino, ua iloa ai i se suʻesuʻega na faia i le Iunivesite o Glasgow i Sikotilani e faapea, e toʻaitiiti lava nai tamaiti e taʻitolu tausaga sa faia ni faamalositino mo na o le 20 minute i le aso. Ua faapea mai Dr. James Hil, o se fomaʻi faapitoa o tamaiti ma vailaau i le Iunivesite o Colorado: “E lē na o Peretania ua faateleina ai tamaiti ua fai ma masani le nofonofo e leai ni mea e fai, ae ua vaaia foʻi i le tele o atunuu i le lalolagi.”

O le ā le Vaifofō?

E lē o fautuaina e i latou o loo suʻesuʻeina meaʻai le matuā tipi o meaʻai e ʻai e le fanau, auā e ono afāina ai lo latou tuputupu aʻe ma lo latou ola mālōlōina. Nai lo o lea, ua faapea mai le Mayo Clinic: “O se tasi o auala sili e faaitiitia ai le tino puta i lau fanau, o le pulea lelei o meaʻai ma ia lava le faamalositino a le aiga atoa.”—Tagaʻi i le pusa.

Ia avea le faia o faamalositino ma masaniga lelei a le aiga. A e faia faapea, o le a avea ma olaga masani o lau fanau, ma faia pea seʻia oo ina matutua.

[Pusa/Ata i le itulau 30]

O LE Ā E MAFAI ONA FAI E MĀTUA

1 Ia faatau ma ia lava fualaau ʻaina suamalie ma fualaau faisua, nai lo o meaʻai e aumai i faleʻaiga.

2 Ia faaitiitia fagu inu, vaiinu suamalie, ma meaʻai gaʻoa e tele ai le suka. Nai lo lea, ia avatu iā i latou le vai po o le susu, ma isi meaʻai paleni.

3 Ia kukaina meaʻai i se auala e tau lē faaaogā ai se gaʻo, e pei o le tao, saka, faavela i le ausa, nai lo le falai.

4 Ia faalaiti le asuina o meaʻai.

5 Ia ʻalofia le faaaogāina o meaʻai e faalata ai tamaiti.

6 Aua neʻi faatagaina le fanau e misia le ʻaiga i le taeao.

7 Ia aai i le laulau ʻai. O le ʻai i luma o le TV po o le komepiuta, o le a e lē iloa ai i le tele o au mea o loo ʻai.

8 Ia faalaeiauina le faamalositino, e pei o le tiʻetiʻe uila, taaloga e faaaogā ai polo, ma le tafue.

9 Ia faatapulaa le taimi e faaalu i le matamataina o le televise, faaaogāina o le komepiuta, ma taaloga vitiō.

10 Ia fuafua ni faafiafiaga mo le aiga, e pei o le asiasi i le nofoaga o loo i ai manu, taeele, po o le faia o se taaloga i le paka.

11 Ia tuu atu ni feʻau e faagaoioi ai le tino i le fanau.

12 Ia avea oe ma faaaʻoaʻoga o le ʻai i meaʻai paleni.

[Ē Ana le Ata]

E maua mai nei faamatalaga i: The National Institutes of Health ma le Mayo Clinic