Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Ia E Fiafia i Lau Avā na Fai a o E Taule‘ale‘a”

“Ia E Fiafia i Lau Avā na Fai a o E Taule‘ale‘a”

“Ia E Fiafia i Lau Avā na Fai a o E Tauleʻaleʻa”

“Ia e fiafia i lau avā na fai a o e tauleʻaleʻa. Loʻu atalii e, pe se ā foʻi le mea e te fiafia ai i le fafine ese?”—FAATAOTO 5:18, 20.

1, 2. Aiseā e mafai ai ona faapea atu e manuia faalogona alofa fetosinaaʻi i le va o se tane ma se avā?

E LĒ o faaʻaloʻaloa lava le gagana a le Tusi Paia i feusuaʻiga. Ua faitauina faapea le Faataoto 5:18, 19: “Ia manuia lou vaipuna, ma ia e fiafia i lau avā na fai a o e tauleʻaleʻa. Ia pei o le ʻaila pele o ia ma le ʻoti o le vao e matagofie; ia malie oe i ona susu i aso uma; aua le aunoa ona e matuā fiafia i lou alofa iā te ia.”

2 O loo faasino lenei upu, “vaipuna” i le mea e puna mai ai le faamalieina tau feusuaʻiga. Ua manuia talu ai, o faalogona alofa fetosinaaʻi i le va o paaga faaipoipo ma le fiafiaga e maua ai, o se meaalofa mai le Atua. Peitaʻi o nei ituaiga faalogona, e na o le va lava o le ulugalii ua faaipoipo e tatau ona iai. O le mea lea na fesili ai le tupu Isaraelu anamua o Solomona, o lē na tusia le Faataoto: “Loʻu atalii e, pe se ā foʻi le mea e te fiafia ai i le fafine ese; ma e fusi le fatafata o le fafine ese?”—Faataoto 5:20.

3. (a) O le ā le tulaga faanoanoa o loo tupu moni i le tele o faaipoipoga? (e) O le ā le silafaga a le Atua i le mulilua?

3 O le aso e faaipoipo ai se alii ma se tamaʻitaʻi, la te tautō ai o le a alofa ma tumau faamaoni le tasi i le isi. Ae ui i lea, ua tele faaipoipoga ua malepelepe ona o le mulilua. Ina ua uma ona tilofaʻia ni suʻesuʻega e 25 sa faia, na faapea mai se tamaʻitaʻi suʻesuʻe, e tusa o le “25 pasene o avā ae 44 pasene o tane ua uma ona mulilua.” Na faapea mai le aposetolo o Paulo: “Aua neʻi faasesēina outou; o ē faitaaga, ma ē ifo i tupua, ma ē mulilulua, ma ē tauātane, ma ē faasotoma . . . e lē fai mo latou tofi le malo o le Atua.” (1 Korinito 6:9, 10) E manino lava le mata o le vai. O le mulilua, o se agasala matuiā i le silafaga a le Atua, ma e ao i tagata tapuaʻi moni ona ʻaloese mai i amioga lē faamaoni i fafo atu o le faaipoipoga. O le ā e mafai ona fesoasoani iā i tatou ia tumau ai pea ona “faamamaluina le faaipoipoga,” ma avea ‘le moega o le ulugalii ia leai sona leaga’?—Eperu 13:4.

Ia Faaeteete i le Taufaaʻoleʻole o le Loto

4. O ā ni auala e ono taʻitaʻia ai e aunoa ma le iloa, se Kerisiano ua faaipoipo e tosina atu i se isi e lē o sana paaga faaipoipo?

4 O le leaga o tulaga tau amio i aso nei, ua toʻatele ai tagata ‘ua tutumu o latou mata i le mulilua, e lē mafai foʻi ona mapu i le agasala.’ (2 Peteru 2:14) Ua latou osia ma le loto i ai nisi mafutaga faaleulugalii ma nisi i fafo atu o le faaipoipoga. I nisi atunuu, ua toʻatele fafine ua faigaluega, ma milo faatasi ai ma tamāloloa. O ituaiga siʻomaga na ua faapogaia ai ni faigāuō lē talafeagai i fale faigaluega. E oo foʻi i le Initineti, ua faafaigofie ai mo ē sa sili ona matamumuli ona amata ni faigāuō māfana. E toʻatele tagata faaipoipo ua maileia ai e aunoa ma le iloa o le mea o loo tupu iā i latou.

5, 6. Na faapefea ona maileia se fafine Kerisiano i se tulaga lamatia, ma o le ā se mea tatou te aʻoaʻoina mai ai?

5 Seʻi manatu i le mea na māfua ai i se Kerisiano, lea o le a tatou faaigoa iā Maria, ona aafia i se tulaga na toetoe lava paʻū ai i le faia o amioga lē mamā. E lē o se Molimau a Ieova lana tane, ma e lē matuā naunau lenei tane i lona aiga. E manatua e Maria ni nai tausaga ua mavae, ina ua la fetaui ma se tamāloa e faigaluega faatasi ma lana tane. Sa faaaloalo tele le tamāloa. Ma i se tasi aso, na faailoa ane ai e lenei tamāloa lona fiafia i talitonuga tau tapuaʻiga a Maria. Na faapea mai Maria: “E ese le lelei ma e matuā vala lava ma laʻu tane.” E leʻi umi ae amata ona iai lagona fetosinaaʻi i lo la va. Na mafaufau Maria: “E lē faapea ua ou faia se mulilua, ma o lea e fiafia le tamāloa i le Tusi Paia, atonu la e mafai ona ou fesoasoani iā te ia.”

6 O le mea e lelei ai, a o leʻi oo atu i le faia o le mulilua, na toe sagatonu le mafaufau o Maria. (Kalatia 5:19-21; Efeso 4:19) Na toe gaoioi lona lotofuatiaifo ma amata ona ia toe faasaʻosaʻo mea uma. Ua faaalia i le mea na tupu iā Maria, “e sili le faaʻoleʻole o le loto i mea uma, ma ua matuā leaga lava.” (Ieremia 17:9) Ua apoapoaʻi mai le Tusi Paia iā i tatou: “Ia sili ona leoleoina o lou loto i le leoleoina o mea uma.” (Faataoto 4:23) E faapefea ona tatou faia?

O le Tagata Faautauta e Sola Ese

7. Pe a fesoasoani i se isi o loo iai ni faafitauli i le faaipoipoga, o le utagia o ā fautuaga a le Tusi Paia o le a puipuia ai?

7 Na tusi le aposetolo o Paulo: “O lē manatu o loo o tu ia, inā faaeteete ia neʻi paʻū.” (1 Korinito 10:12) A ua faapea mai le Faataoto 22:3: “O lē ua faautauta, na te iloa atu le leaga, ma lafi ai.” Na i lo le ova mautinoa ma manatu ifo ai, ‘E leai se mea e tupu iā te aʻu,’ o se mea atamai lou mataala i tulaga e ono taʻitaʻia atu ai i ni faafitauli. Mo se faaaʻoaʻoga, ia ʻalofia le avea na o oe ma tagata e sulu i ai se isi o le isi itupā o loo fetaiaʻi ma faafitauli i lana faaipoipoga. (Faataoto 11:14) Ia fai atu i lenā tagata, e sili ona lelei pe a talanoa i lana paaga e uiga i na faafitauli, pe talanoa i se Kerisiano o lana lava itupā ua iai le tomai faaleagaga ma o loo manaʻo e taulau lana faaipoipoga, po o le talanoa atu foʻi i le ʻautoeaina. (Tito 2:3, 4) Ua avea toeaina i faapotopotoga o Molimau a Ieova ma faaaʻoaʻoga lelei i lenei mea. Pe a manaʻomia ona talanoa faatasi se toeaina ma se tuafafine Kerisiano, ia talanoa i se nofoaga e iloa atu e isi e pei o le Maota e fai ai sauniga.

8. O ā mea e ao ona faaeteete ai i le galuega?

8 I fale faigaluega ma so o se mea, ia faaeteete i tulaga e ono tupu aʻe ai ni faalogona malolosi. Mo se faaaʻoaʻoga, o le galulue vavalalata ma se tagata o le isi itupā mo ni itula faaopoopo i le galuega, e mafai ona faaosoosoina ai. O se alii po o se tamaʻitaʻi ua uma ona faaipoipo, e tatau ona faamautinoa i au upu ma ou uiga faaalia, e te lē o manaʻo i se isi tagata e ese mai lau paaga faaipoipo. Ona o oe ua tuutoina i le Atua, o le a e lē manaʻo ai e faauaʻi mai iā te oe ni lagona lē tatau, e ala i lou faatafai solo po o ou laʻei ma teuga. (1 Timoteo 4:8; 6:11; 1 Peteru 3:3, 4) O le tuu o ni ata o lau paaga faaipoipo ma lau fanau i lau fale faigaluega po o totonu o lau ato tupe, o le a fai ma faamanatu iā te oe ma iloa ai e isi e tāua iā te oe lou aiga. Ia maumauaʻi lava ia aua neʻi amata pe talia ni faiga faatosina.—Iopu 31:1.

Ia E Fiafia i Lou Ola Faatasi ma le Avā ua E Alofa i Ai”

9. O le ā le faagasologa o ni mea e ono tutupu, e faigofie ai lava ona seetia se tasi i se faauōga fou?

9 O le leoleoina o le loto e lē na o le ʻalofia o tulaga lamatia. O le tosina o le manaʻo mo se isi e lē o sana paaga faaipoipo o se faailoilo lenā e iloa ai, e lē o uaʻi le tane ma le avā i o la manaʻoga. Atonu ua faaauau pea ona lē ano le tane i le avā, pe ua soona faitio soo foʻi le avā i le tane. Ona teʻi lava lea ua tosina atu i se isi, atonu i le galuega po o le faapotopotoga foʻi, ona e foliga o loo iai i lenā tagata uiga tonu ia e lē o maua i lana paaga. E lē umi lava ae oso aʻe faalogona māfana mo lenā tagata, ma faigofie ai lava ona seetia ma lē mafai ai loa ona teena lenā faauōga fou ua tuputupu aʻe. O le faagasologa o na mea tutupu, ua faamaonia ai le moni o upu a le Tusi Paia: “Ua taʻitasi ma faaosoosoina, pe a tosina ma maileia i lona lava tuʻinanau.”—Iakopo 1:14.

10. E faapefea e le tane ma le avā ona faamautū le la mafutaga?

10 Na i lo le liliu i fafo atu o le faaipoipoga mo le faamalieina o tuʻinanauga, atonu o le fia maua o le alofa māfana, le faauōga, po o le lagolagosua i taimi o faigatā, e manaʻomia ona galulue faatasi le tane ma le avā ina ia faamautū le la mafutaga alofa. O lea la, e manaʻomia ai ona faifai mea faatasi ma ia tosina vavalalata le tasi i le isi. Toe manatunatu i māfuaaga na ala ai ona ulu lo oulua alofa. Taumafai e toe faatupu aʻe ou lagona māfana lea na iai mo lē ua avea nei ma au paaga. Mafaufau i taimi ua teʻa ma mea na lua fiafia faatasi ai. Tatalo i le Atua e uiga i lenei mataupu. Na augani atu Tavita iā Ieova: “Le Atua e, ia e faia se loto mamā mo aʻu; ma ia e faafouina se loto mau i totonu iā te aʻu.” (Salamo 51:10) Ia e maumauaʻi ina ia ‘e fiafia i lou ola faatasi ma le avā ua e alofa i ai, i aso uma o lou ola ua foaʻiina e le Atua iā te oe i lalo o le lā.’—Failauga 9:9.

11. O le ā le aogā o le iloa, le poto ma le faautauta i le faamausalīina o le faaipoipoga?

11 Aua foʻi neʻi faagaloina le tāua o le iloa, le poto ma le faautauta, i le faamausalīina o le faaipoipoga. Ua faapea mai le Faataoto 24:3, 4: “Ua atiina aʻe le fale i le poto; a e faamausalīina i le faautauta; o le poto foʻi [po o le iloa] e tutumu ai afeafe i oloa uma lava e tāua ma le matagofie.” O oloa o loo faatumulia ai se fale o loo iai le fiafia, e aofia ai uiga e pei o le alofa, faamaoni, mataʻu i le Atua ma le faatuatua. Ina ia maua nei uiga, e manaʻomia ona iloa le Atua. E ao la i ulugalii faaipoipo ona avea o ni tagata aʻoga maelega o le Tusi Paia. O le ā le tāua o le poto ma le faautauta? Ina ia taulau i le onosaʻia o faafitauli i aso taʻitasi, e manaʻomia le poto po o le tomai e faatatau ai le malamalama faale-Tusi Paia. O lē foʻi e faautauta, na te malamalama i manatu ma faalogona o lana paaga. (Faataoto 20:5) Na fetalai Ieova e ala iā Solomona: “Loʻu atalii e, ia e faalogo mai i loʻu poto; ia uaʻi mai ou taliga i loʻu faautauta.”—Faataoto 5:1.

Pe a Iai “Puapuaga”

12. Aiseā e lē o se mea e faateʻia ai le iai o faafitauli i ulugalii faaipoipo?

12 E leai se faaipoipoga e lelei atoatoa. O loo faapea mai le Tusi Paia o le a oo i tane ma avā “puapuaga i le tino.” (1 Korinito 7:28) E mafai e popolega, o maʻi, o sauāga, ma isi mea ona omia ai se faaipoipoga. Peitaʻi pe a tulaʻi ni faafitauli, e manaʻomia ona oulua saʻilia faatasi o ni paaga faaipoipo faamaoni ni vaifofō e finagalo malie mai i ai Ieova.

13. O ā ni vala e mafai e se tane po o se avā ona iloiloina ai o ia lava?

13 Ae faapefea pe afai o loo omia le faaipoipoga ona o le auala e feutagaʻi ai paaga i lo la va? E manaʻomia taumafaiga i le saʻilia o se vaifofō. Mo se faaaʻoaʻoga, atonu na faasolosolo mālie lava ona la faaaogā faamatalaga lē alofa seʻia oo ina avea ma faiga masani. (Faataoto 12:18) E pei ona taʻua i le mataupu muamua atu, o lenei mea e iai ni aafiaga matuiā. Ua faapea mai se faataoto a le Tusi Paia: “E lelei ona nofo i le vao, a e leaga ona nofo ma le fafine faamisa ma le faaitaitagofie.” (Faataoto 21:19) Pe afai o oe o se avā o loo aafia i lenei tulaga, fesili ifo iā te oe, ‘Po o avea oʻu uiga ma mea e faafaigatā ai i laʻu tane ona fia faatasitasi ma aʻu?’ Ua taʻu mai e le Tusi Paia i tane: “Ia outou alolofa atu i a outou avā, aua foʻi neʻi faaonoono iā te i latou.” (Kolose 3:19) Pe afai o oe o se tane, fesili ifo iā te oe, ‘Po o iai ni oʻu uiga lē alofa e ono faaosoosoina ai laʻu avā e saʻili atu i se isi tagata mo se faamāfanafanaga?’ E moni e leai se faamolemolega mo amioga lē mamā. Peitaʻi, o le iloaina faapea e ono mafai ona tupu moni nei ituaiga faalavelave, o se māfuaaga lelei lenā e talanoa tuusaʻo ai i faafitauli e tulaʻi mai.

14, 15. Aiseā e lē o se vaifofō ai mo faafitauli le saʻili i fafo atu o le faaipoipoga?

14 O le saʻilia o le faamāfanafanaga i se mafutaga e i fafo atu o le faaipoipoga, e lē o le vaifofō lenā o faafitauli. O le ā e ono iʻu i ai lenā mafutaga? Pe iʻu ea i se faaipoipoga fou ma sili atu ona lelei? Atonu o le manatu lenā o nisi. Latou te faapea mai, ‘Ae o lea o loo maua tonu lava i le tagata lenei, uiga ou te manaʻo i ai i se paaga.’ E sesē lenā manatu, auā o so o se isi e tuua lana paaga pe fautuaina oe e tiaʻi lau paaga, e matuā lē faaaloalo lava lenā tagata i le paia o le faaipoipoga. E matuā lē mafai lava la ona faatalitalia lenā mafutaga fou e iʻu i se faaipoipoga e sili atu ona lelei.

15 Na matuā mafaufau loloto Maria lea na taʻua muamua, i iʻuga e ono oo i ai ana gaoioiga, e pei o le lē finagalo malie mai ai o le Atua iā te ia po o se isi foʻi tagata. (Kalatia 6:7) Na ia faapea mai: “Ina ua ou toe manatunatu i oʻu faalogona mo le tamāloa lea na faigaluega ma laʻu tane, na ou iloa ai, o aʻu lea sa fai ma faalavelave e taofia ai le mauaina e lenei tamāloa o le upu moni. O le faia o le mea sesē e lē gata o le a oo ai ni aafiaga leaga i tagata uma, ae o le a faatausuai ai foʻi isi!”—2 Korinito 6:3.

Le Uunaʻiga Sili Ona Malosi

16. O ā ni āuga mulimuli ane o amioga lē mamā?

16 Ua lapataʻi mai le Tusi Paia: “E faasisina ifo meli ai laugutu o le fafine ese; o lona gutu foʻi e sili ona molemole i le suāuu; a e mulimuli ane ua oona ia, e pei o le laena; e maamaʻai o ia, e pei o le pelu ua faatau maai ona itu.” (Faataoto 5:3, 4) O āuga mulimuli ane o amioga lē mamā e tigā ma e mataʻutia. E aofia ai se lotofuatiaifo ua ōia, faamaʻi pipisi, ma le mafatia ai o faalogona o le paaga faamaoni. E mautinoa ua lava nei māfuaaga e taofia ai se tasi mai le uia o se ala e iʻu ai i le lē faamaoni i le faaipoipoga.

17. O le ā le uunaʻiga malosi e tausisia ai pea le faamaoni i le faaipoipoga?

17 O le māfuaaga autū e sesē ai amioga lē faamaoni i le faaipoipoga, ona e taʻusalaina e Ieova, o Lē na Amataina le faaipoipoga ma o Lē na Foaʻi maia le malosi ma le tomai tau feusuaʻiga. Na Ia fetalai e ala mai iā Malaki: “Ou te faalatalata foʻi iā te outou i le faamasinoga; e vave foʻi ona fai o aʻu ma molimau i . . . ē mulilulua.” (Malaki 3:5) Ua taʻua i le Faataoto 5:21, e uiga i mea e silafia e Ieova: “O loo i luma o fofoga o Ieova o ala o le tagata; na te fuatia foʻi ona ala uma.” Ioe, “ua taatia fua ma ua aliali mai o mea uma lava i lana silafaga, tatou te taʻu atu iā te ia a tatou amio.” (Eperu 4:13) O le uunaʻiga sili ona malosi mo le tausisia o le faamaoni i le faaipoipoga, o le iloa e faapea, e tusa lava pe lilo gaoioiga lē faamaoni, pe lē o telē foʻi se aafiaga iā te oe lava, pe i le va ma isi, ae o le mea moni, e faaleagaina ai la tatou faiā ma Ieova i so o se gaoioiga lē mamā tau feusuaʻiga.

18, 19. O le ā se mea tatou te aʻoaʻoina mai le mea na tupu iā Iosefa ma le avā a Potifara?

18 Ua faaalia i le faaaʻoaʻoga a Iosefa, le atalii o le augātamā o Iakopo, o le faanaunau mo se faiā filemu ma le Atua o se uunaʻiga malosi lea. Ona o le fiafia tele o Potifara le auauna sili a Farao iā te ia, sa maualuga ai lona tulaga i le aiga o Potifara. “Sa aulelei le tino o Iosefa, ma ona mata e lalelei ia,” ma sa tosina i ai le avā a Potifara. O aso uma na ia taumafai ai la te momoe ma Iosefa, ae leʻi taulau. Aiseā na teena ai e Iosefa faatosinaga a le fafine? Ua taʻu mai e le Tusi Paia: “A e lē mafai o ia, ma ua fai atu i le faletua o lona alii, Faauta . . . ua [lē taofi e loʻu alii] sina mea iā te aʻu, ua na o oe, auā o oe lona faletua; pe faapefea ona ou faia lenei mea leaga tele ma ou agasala ai i le Atua?”—Kenese 39:1-12.

19 Na tausia pea e Iosefa o lē na leʻi faaipoipo, le amio mamā e ala i le teena o le aafia i faiga lē mamā ma le avā a se isi tamāloa. Ua faapea mai le Faataoto i tane faaipoipo: “Ia e inu vai ai lou lava vailepa, ma vai e tafe mai ai lou lava vaieli.” Ia faaeteete ina neʻi e amataina e aunoa ma sou iloa, ni mafutaga alofa vavalalata ma se tasi e lē o lau paaga. Ia tauivi e faamalosia atili le alofa i lau lava faaipoipoga, ma galue malosi e foʻia so o se faafitauli e ono tulaʻi mai i le lua va. O lea, “ia e fiafia i lau avā na fai a o e tauleʻaleʻa.”—Faataoto 5:18.

O le ā se Mea na E Aʻoaʻoina?

• E ono mafai faapefea e se Kerisiano ona maileia e aunoa ma sona iloa, i se mafutaga e tosina atu ai i se isi?

• O ā ni fautuaga e mafai ona utagia e se tasi, ina ia puipuia ai mai le saʻilia o ni faauōga māfana i fafo atu o le faaipoipoga?

• Pe a fetaiaʻi ma faafitauli, o le ā se mea e ao ona faia e se ulugalii faaipoipo?

• O le ā le uunaʻiga sili ona malosi e tausisia ai le faamaoni i le faaipoipoga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 26]

E faanoanoa ona o siʻomaga i galuega ua faapogaia ai ni faigāuō lē talafeagai i fale faigaluega

[Ata i le itulau 28]

‘O le poto foʻi e tutumu ai afeafe i oloa matagofie’