Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Faatāua e Kerisiano Moni le Afioga a le Atua

E Faatāua e Kerisiano Moni le Afioga a le Atua

E Faatāua e Kerisiano Moni le Afioga a le Atua

“O lau afioga o le upu moni lea.”—IOA. 17:17.

MĀTAU MANATU NEI:

Na faapefea ona ese le fono na faia i Ierusalema i le 49 T.A. mai i fono faalotu mulimuli ane ai?

O ai nisi na ola i le vaitaimi o le 500 T.A. seʻia oo i le 1500 T.A., na lagolagoina le Afioga a le Atua?

O le ā le metotia na faaaogā e Kerisiano faamaoni i le amataga o le talafaasolopito o Molimau a Ieova, mo le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, ma aiseā na taulau manuia ai?

1. Faamatala mai se vala tāua ua e iloaina ua ese ai Molimau a Ieova mai i isi lotu.

SEʻI manatu i le taimi muamua na e faia ai se talanoaga uigā ma se tasi o Molimau a Ieova. O le ā se mea e te manatuaina? E toʻatele e faapea mai, ʻE ese loʻu fiafia i le auala na faaaogā ai e Molimau a Ieova le Tusi Paia e tali ai fesili uma.’ Maʻeu lo tatou fiafia ina ua aʻoaʻoina le fuafuaga a le Atua mo le lalolagi, le mea e tupu iā i tatou pe a feoti, ma le faamoemoe pupula mo ē pele iā i tatou ua maliliu!

2. O ā ni māfuaaga e te talisapaia ai le Tusi Paia?

2 Ae ina ua faaauau ona tatou suʻesuʻeina le Tusi Paia, ua tatou iloa ai e lē na o se tusi e tau ina taliina ai fesili e uiga i le ola, le oti ma le lumanaʻi. Ua tatou talisapaia le Tusi Paia ona o le tusi e sili ona aogā i le lalolagi atoa. E lē muta le aogā o fautuaga o loo iai, ma o ē e mulimuli i le Tusi Paia o le a ola aʻe i ni olaga fiafia ma taulau manuia. (Faitau le Salamo 1:1-3.) Ua leva ona ioe Kerisiano moni o le Tusi Paia “e lē o le upu a tagata, a o le mea moni, o le afioga a le Atua.” (1 Tesa. 2:13) O se iloiloga o talafaasolopito o le a faamatilatila ai le eseesega o ē e faatāua moni le Afioga a le Atua ma i latou e lē faia faapea.

UA FOʻIA SE FAAFITAULI FAIGATĀ

3. O le ā le faafitauli na lamatia ai le autasi o le faapotopotoga Kerisiano i le uluaʻi senituri, ma o le ā na faafaigatā ai le mataupu?

3 I le 13 tausaga talu mai le taimi na faauuina ai le uluaʻi tagata mai Nuu Ese e leʻi peritomeina, o Konelio, na tulaʻi mai ai se faafitauli faigatā na lamatia ai le autasi o le faapotopotoga Kerisiano. Na faateteleina le fuainumera o tagata o Nuu Ese na taliaina le aʻoaʻoga faa-Kerisiano. Ae o le fesili, pe e tatau ona peritomeina nei tane e tusa ai ma le aganuu faa-Iutaia, a o leʻi papatisoina i latou? Sa faigatā ona taliina e se Iutaia lenā fesili. O tagata Iutaia e tausia le Tulafono, sa lē mafai ona faifaimea faatasi ma se tagata mai Nuu Ese, e oo lava i le ulu atu i lona fale. Sa faapuapuagatia Kerisiano Iutaia ona o le tuua o la latou tapuaʻiga na iai muamua. Afai la o le a faifaimea faatasi Kerisiano ma tagata o Nuu Ese e lē peritomeina, o le a matuā feita tagata Iutaia na tausia le Tulafono ma atili ai ona faasauā iā i latou.—Kala. 2:11-14.

4. O ai na potopoto faatasi ina ia foʻia lenei mataupu, ma o ā ni fesili na ono lāgā?

4 I le 49 T.A. na ʻfaapotopoto ai aposetolo ma toeaina i Ierusalema ina ia talanoaina lenei mataupu,’ ma o i latou uma o ni Iutaia ua peritomeina. (Galu. 15:6) O le mea na tupu, e lē o se finauga faalotu i talitonuga, ae na latou faia se talanoaga aasa faale-Tusi Paia. Sa malolosi manatu na faaalia i itu uma e lua i lenei mataupu. Po o le a faaituʻau pe manatu faapito le faia o le faaiʻuga? Po o le a tolopō e le ʻautoeaina le faaiʻuga, seʻia faaleleia faiā a tagata Isaraelu ma Kerisiano? Faamata o le a latou faia se maliega e ala i le fesuisuiaʻi o o latou manatu i itu uma e lua o le finauga, seʻia oo ina taunuu i se faaiʻuga e latou te malilie uma ai?

5. O ā ni vala tāua e ese ai le fono sa faia i Ierusalema i le 49 T.A. ma isi fono faalotu mulimuli ane?

5 I le tele o fono faalotu, e masani ona fesuisuiaʻi manatu o taʻitaʻi lotu, ina ia maua ai se maliega. E masani ona tauanau e nisi o taʻitaʻi lotu tagata ia lagolagoina o latou manatu e ala i le palota. Peitaʻi, e leʻi faapena le fono sa faia i Ierusalema. E lē gata i lea, na latou ioe uma i le faaiʻuga na faia. Sa faapefea ona latou taunuu i lenā faaiʻuga? E ui sa malolosi manatu o i latou uma sa iai i le fono i Ierusalema, ae na latou faatāua uma le Afioga a le Atua, ma faaaogāina Tusitusiga Paia ina ia foʻia ai lenei mataupu.Faitau le Salamo 119:97-101.

6, 7. Na faapefea ona foʻia e le Tusitusiga Paia le mataupu e uiga i le peritomeina?

6 O le mau na fesoasoani e foʻia ai le mataupu, o le Amosa 9:11, 12, lea o loo sii mai i le Galuega 15:16, 17, e faapea: “Ou te toe sau ma toe fausia le faleʻie o Tavita ua paʻū; ou te toe atiaʻe foʻi mea ua lepetia ma toe faatūina, ina ia mafai ai e ē ua totoe o nei tagata, ona matuā saʻili iā Ieova faatasi ai ma tagata o atunuu uma, o tagata ua valaauina i loʻu igoa, ua fetalai mai ai Ieova.”

7 Ae atonu e faapea mai se tasi, ʻE lē o taʻu mai i le mau e faapea e lē tatau ona peritomeina ē e talitonu mai Nuu Ese.’ E moni, ae peitaʻi, na malamalama Kerisiano Iutaia i le manatu. E leʻi manatu i latou i tagata mai Nuu Ese ua uma ona peritomeina, o ni tagata mai ʻi isi atunuu,’ ae na latou talia o i latou o ni uso. (Eso. 12:48, 49) O se faaaʻoaʻoga, e tusa ai ma le faaliliuga a Bagster o le Septuagint, ua faapea mai le Eseta 8:17: “O le toʻatele foʻi o tagata o Nuu Ese ua uma ona peritomeina, na avea ma tagata Iutaia.” O lea la, na manino le manatu ina ua folafola mai i Tusitusiga Paia, o le a avea i latou na totoe o le fale o Isaraelu (tagata Iutaia ma tagata o Nuu Ese na liulotu ma peritomeina) faatasi ma “tagata o atunuu uma” (tagata o Nuu Ese e lē peritomeina), o ni tagata mo le suafa o le Atua. Sa lē manaʻomia ona peritomeina ni tagata mai Nuu Ese ina ia avea ai ma Kerisiano.

8. Aiseā sa tatau ai ona lototetele Kerisiano Iutaia i le faia o lenei faaiʻuga?

8 Na taʻitaʻia e le agaga paia ma le Afioga a le Atua nei Kerisiano faamaoni, ina ia latou “matuā lotomalilie” i le manatu e tasi. (Galu. 15:25) E ui lava o le a atili ai ona sauāina ola o Kerisiano Iutaia ona o lenei faaiʻuga, ae na lagolagoina atoatoa e nei Kerisiano faamaoni lenei faaiʻuga na faavae i le Tusi Paia.—Galu. 16:4, 5.

SE TULAGA E MATUĀ TUUFAAFEAGAI

9. O le ā se tasi o māfuaaga na faaleagaina ai le tapuaʻiga moni, ma o le ā le aʻoaʻoga faavae na latou faauiga sesē?

9 Na folafola e le aposetolo o Paulo, pe a mavae le maliliu o le ʻauaposetolo, o le a aafia le talitonuga faa-Kerisiano i ni aʻoaʻoga sesē. (Faitau le 2 Tesalonia 2:3, 7.) E oo foʻi i nisi na iai tofiga i totonu o le faapotopotoga, e latou te leʻi tausisi i “aʻoaʻoga aogā.” (2 Timo. 4:3) Na lapataʻi e Paulo toeaina i na ona pō: “E maua foʻi iā te outou ni tane latou te faauiga sesē mea, ina ia fetoso ese ai soo e mulimuli atu iā i latou.” (Galu. 20:30) O loo faamatala i le lomifefiloi The New Encyclopædia Britannica se tasi o māfuaaga autū na sesē ai o latou manatu: “Na manatu nisi Kerisiano na aʻoaʻoina i filosofia faa-Eleni e faapea, e lelei pe a faamatala o latou talitonuga i se auala talitutusa ma nei filosofia, ina ia faamalieina ai o latou lava manatu tauaʻoaʻoga ma ia taumafai foʻi e faatalitonu tagata faapaupau e atamamai.” O se tasi o aʻoaʻoga faavae na latou faauiga sesē, o le aʻoaʻoga moni e uiga iā Iesu Keriso. O loo taʻua i le Tusi Paia o ia o le Alo o le Atua; ae na finau mai i latou na fiafia i filosofia faa-Eleni e faapea o ia o le Atua.

10. Na ono mafai faapefea ona foʻia le mataupu i le aʻoaʻoga moni e uiga iā Keriso?

10 Mulimuli ane, na finauina lenei aʻoaʻoga i le tele o fono a lotu. Sa ono faigofie ona foʻia le finauga pe ana faatāua e sui usufono le Tusi Paia, ae peitaʻi e leʻi taulau le toʻatele i le faia faapea. O le mea moni, o le toʻatele na faia a latou faaiʻuga a o leʻi oo i fono. Ae ina ua māeʻa, na atili ai ona maumaututū i o latou lava manatu. O le tele o tusitusiga faalotu ma iʻugāfono na faatū mai i nei fono, na seāseā lava ona faasino atu i le Tusi Paia.

11. O le ā le tele ua faatāua ai le pule o loo umia e i latou e faapea mai o Faatamā o Lotu, ma aiseā?

11 Aiseā e latou te leʻi suʻesuʻe māeʻaeʻa ai i le Tusi Paia a o faia a latou iloiloga? Na faapea mai se tasi tagata poto e igoa iā Charles Freeman, o i latou na talitonu o Iesu o le Atua, “na faigatā ona talia le anoanoaʻi o fetalaiga a Iesu lava ia e faasino i lona tulaga e gauaʻi atu i le Atua le Tamā.” O lea la, na latou mulimuli pea i tū faalotu ma manatu o isi tagata na umia le pule, nai lo le uaʻi atu i tusi Evagelia. E oo mai lava i aso nei, o loo faasilisilia pea e le ʻaufailotu faamatalaga lē faagaeeina a Faatamā o Lotu, ma faatāua i se tulaga e maualuga atu nai lo le Afioga a le Atua! E faamaonia lenei manatu pe a e talanoa i se tasi na auai i aʻoga faalotu e faatatau i le Tolutasi.

12. O le ā le taaʻiga leaga sa faia e le emeperoa?

12 O se vala mataʻina o finauga sa faia i nei fono, o le iai lea o se vaegafai a emeperoa o Roma. E tusa ai ma lenei tulaga, na tusi le polofesa o Richard E. Rubenstein e uiga i le Fono i Naisia e faapea: “Na faaʻauʻau ma faatamaoaigaina e Konesetatino [ia epikopo] i se tulaga e leʻi faatalitalia. E leʻi atoa se tausaga, ae toe faafoʻi pe fausia e lenei emeperoa fou o latou falesā, toe tuu i ai galuega ma tulaga aloaʻia na aveesea mai iā i latou . . . Na ia faaee atu ni tulaga maualuluga i nei taʻitaʻi lotu faa-Kerisiano, lea na masani ona tuu atu i faifeʻau faapaupau.” O le iʻuga, “na mafai e Konesetatino ona taaʻina pe faatonutonu foʻi taualumaga o mataupu i le Fono i Naisia.” Na tusi Charles Freeman e faapea ina ua uma lenā fono, na atili ai ona iai taaʻiga a le emeperoa i le lotu. Na ia tuuina atu le pule i le lotu ma taaʻina mea na latou talitonu ai.—Faitau le Iakopo 4:4.

13. Aiseā e te manatu ai sa lē mafai e taʻitaʻi lotu ona talia upu moni manino mai i le Tusi Paia?

13 E ui lava sa faigatā ona iloa e taʻitaʻi lotu le aʻoaʻoga moni e uiga iā Iesu, ae sa malamalama lelei i ai tagata lautele. Talu ai e leʻi mananaʻo tagata lautele i ʻoa a le emeperoa po o ni tofi i faiga faalotu, o lea na mafai ai ona latou malamalama lelei ma talia mea na latou faitau ai i le Tusi Paia. Na faia e se taʻitaʻi lotu i lenā vaitaimi e igoa iā Gregory o Nyssa, se faamatalaga tauemu agaʻi i tagata lautele, e pei o tagata e faatau ofu, o tagata e sui tupe, ma isi faatauoloa, e uiga i le auala na latou talanoa ai i mataupu faalotu. E leʻi fiafia Gregory ina ua faamatala e tagata lautele, e eseese le Atalii ma le Tamā, e sili atu le Tamā i lo o le Atalii ma e iai se amataga o le Atalii. Na mafai ona faamatala manino e tagata lautele nei upu moni ona sa latou faaaogā le Tusi Paia. Sa lē mafai e Gregory o Nyssa ma isi taʻitaʻi lotu ona faia faapea. Sa tatau ona latou faalogo i tagata lautele!

UA TUTUPU FAATASI LE “SAITO” MA LE “TITANIA”

14. E faapefea ona tatou iloa e mai lava i le uluaʻi senituri ma faasolo mai ai, e iai pea i le lalolagi nisi o Kerisiano moni faauuina?

14 Na taʻua e Iesu i se tasi o ana talafaatusa, e mai i le uluaʻi senituri ma faasolo mai ai, o le a iai pea i le lalolagi nisi o Kerisiano moni faauuina. Na ia faatusa i latou i “saito” o loo tutupu faatasi ma “titania.” (Mata. 13:30) O le mea moni, e lē mafai ona tatou taʻua patino tagata taʻitasi po o vaega o tagata, e aofia ai i lenei vasega faauuina ua faaataina e le saito. Ae e mafai ona tatou fai atu e iai pea nisi e lototetele e lagolagoina le Afioga a le Atua, ma faaalialia i lumāmea le sesē o aʻoaʻoga e lē faale-Tusi Paia a lotu. Seʻi o tatou tilofaʻia ni faaaʻoaʻoga.

15, 16. O ai nisi sa lagolagoina le Afioga a le Atua i taimi ua mavae?

15 O le akiepikopō o Agobard o Lyons, i Falani (779-840 T.A.), na taʻusesēina le tapuaʻi i faatusa, le faapaiaina o lotu i sagato, ma isi sauniga ma faiga faalotu e lē faale-Tusi Paia. O se isi foʻi alii na ola i lenā vaitaimi, o le epikopō o Claudius, na ia teena tū faalotu, le tatalo i sagato ma le faamamaluina o mea faamanatu. I le senituri lona sefulu tasi, na faateʻaina le tiakono toeaina o Berengarius o Tours i Falani, ona o lona teena o le aʻoaʻoga a le Katoliko, o le liua faavavega o le areto ma le uaina i le tino ma le toto o Iesu. Na ia talitonu foʻi e sili atu ona tāua le Tusi Paia nai lo o tū faalotu.

16 I le senituri lona sefulu lua, na ola ai ni tagata e toʻalua na matuā naunau i upu moni o le Tusi Paia, o Peter o Bruys ma Henry o Lausanne. Sa faamavae Peter e lē toe avea ma patele ona sa lē mafai ona ia faamaonia mai i le Tusi Paia aʻoaʻoga a le Katoliko o le papatisoina o pepe, le liua faavavega o le areto ma le uaina i le tino ma le toto o Iesu, o tatalo mo ē ua feoti, ma le tapuaʻi i le koluse. I le 1140, na fasiotia ai Peter ona o ona talitonuga. O Henry o se monike, ma na ia taʻusesēina faiga faapiʻopiʻo i totonu o le lotu, faapea ma vala e lē faale-Tusi Paia o sauniga faalotu. Na puʻea faapagota o ia i le 1148 ma faafalepuipuiina mo lona olaga atoa.

17. O ā mea mataʻina na faia e Waldo (Ualete) ma ē na mulimuli iā te ia?

17 Pe tusa o le vaitaimi na susunu ola ai Peter o Bruys ona o lona lototele e taʻusalaina le lotu, na fanau ai se tagata na mulimuli ane iai sana taaʻiga malosi i le faasalalauina atu o le upu moni o le Tusi Paia. O lona faaiʻu o Valdès, po o Waldo (Ualete). * E ese mai iā Peter o Bruys ma Henry o Lausanne, o Valdès e lē o se faifeʻau, ae na ia matuā faatāuaina le Afioga a le Atua ma oo lava ina faataulaga ana meafaitino uma, ma faatulaga le faaliliuina o ni vaega o le Tusi Paia i se gagana taatele na tautatala ai tagata i le itu i saute i sasaʻe o Falani. O nisi na matuā fiafia e faalogo i le feʻau o le Tusi Paia i la latou lava gagana, na faataulaga foʻi a latou meafaitino ma tuuina atu o latou ola ina ia faailoa atu i isi upu moni o le Tusi Paia. Na matuā lē fiafia le lotu i lenei mea. I le 1184, na faateʻa ese ai e le pope ma tutuliese e le epikopō nei tane ma fafine maelega mai i o latou aiga, o ē na mulimuli ane faaigoa o le ʻau Ualetenese. E mautinoa o lenei faiga na fesoasoani ai i le faasalalauina atu o le feʻau o le Tusi Paia i isi vaipanoa. Mulimuli ane, na iai i le tele o vaega o Europa ē na mulimuli iā Ualete, Peter o Bruys, Henry o Lausanne, faapea isi na vavaeese lava i latou mai i le lotu. I senituri mulimuli ane, na aliaʻe mai ai isi o ē na matuā lagolagoina le upu moni o le Tusi Paia, e pei o Ioane Uikilifi (p. 1330-1384), Viliamu Tiniteli (p. 1494-1536), Henry Grew (1781-1862), ma George Storrs (1796-1879).

“E LĒ NOATIA LE AFIOGA A LE ATUA”

18. Faamatala le metotia na faaaogā e tagata suʻesuʻe faamaoni o le Tusi Paia i le senituri lona sefulu iva ina ia suʻesuʻe ai le Tusi Paia, ma aiseā na taulau manuia ai?

18 Po o ā lava taumafaiga a fili o le Tusi Paia, ae e lē o mafai ai ona taofia le faasalalauina atu o le upu moni. Ua faapea mai le 2 Timoteo 2:9: “E lē noatia le afioga a le Atua.” I le 1870 na amata ai ona saʻili e se vaega o tagata suʻesuʻe faamaoni o le Tusi Paia le upu moni. O le ā le metotia na latou faaaogā mo suʻesuʻega? E faatū e se tasi se fesili, ona latou talanoaina lea. Na latou tilofaʻia mau uma lava e fesootaʻi atu i lenā mataupu, ma ina ua latou malilie uma i se manatu e tasi ua faamaonia e nei mau, ona latou faia lea o se faaiʻuga ma faamauina i lalo. Po ua lē faamautinoa mai ai iā te oe e faapea, i le pei o le ʻauaposetolo ma toeaina i le uluaʻi senituri, na maumaututū na tane faamaoni, o o tatou “augātamā faaleagaga” i le amataga o le talafaasolopito o Molimau a Ieova, ia faavae atoatoa o latou talitonuga i le Afioga a le Atua?

19. O le ā le mau o le tausaga e 2012, ma aiseā ua talafeagai ai?

19 O loo avea pea le Tusi Paia ma faavae o o tatou talitonuga i aso nei. E tusa ai ma lenā manatu, ua filifilia ai e le Vaega Pule o Molimau a Ieova fetalaiga maumauaʻi a Iesu o loo i le Ioane 17:17, e avea ma a tatou mau o le tausaga e 2012: “O lau afioga o le upu moni lea.” Talu ai e tatau i ē uma e fia maua le finagalo malie o le Atua ona savavali i le upu moni, o lea la, seʻi faaauau ona taumafai e taʻitaʻia i tatou e le Afioga a le Atua.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 17 O isi taimi e faaigoa ai Valdès o Pierre Valdès po o Peter Waldo, ae e lē o mautinoa po o ai lona igoa saʻo.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 8]

O la tatou mau o le tausaga e 2012: “O lau afioga o le upu moni lea.”—Ioa. 17:17

[Ata i le itulau 7]

Waldo (Ualete)

[Ata i le itulau 7]

Uikilifi

[Ata i le itulau 7]

Tiniteli

[Ata i le itulau 7]

Grew

[Ata i le itulau 7]

Storrs