Vrati se na sadržaj

Jehovini svedoci propovedaju u blizini Mosta mira u Tbilisiju

21. FEBRUAR 2017.
GRUZIJA

Evropski sud podržao pravo na versku slobodu Jehovinih svedoka u Gruziji

Evropski sud podržao pravo na versku slobodu Jehovinih svedoka u Gruziji

Jehovini svedoci u Gruziji danas uživaju versku slobodu, što je potpuno drugačija situacija u odnosu na ranije godine. Zakonski su registrovani i vlasti im dozvoljavaju da slobodno ispovedaju svoju veru. Međutim, u periodu od 1999. do 2003. vlasti su dozvoljavale verskim ekstremistima da žestoko napadaju Svedoke i da pri tom prolaze nekažnjeno.

Zbog progonstva koje su doživljavali u tom mračnom periodu, Svedoci su Evropskom sudu za ljudska prava uložili nekoliko žalbi. Žalba u slučaju Carcidže i drugi protiv Gruzije jedna je od njih i njom su obuhvaćena tri incidenta koja su se dogodila u Gruziji tokom 2000. i 2001, kada su Svedoci doživeli napad rulje, prekidanje verskih sastanaka, uništavanje lične imovine i fizičko i verbalno zlostavljanje od strane policije.

Dana 17. januara 2017. Evropski sud za ljudska prava doneo je presudu u slučaju Carcidže kojom je potvrđeno da su prava Svedoka prekršena. Taj sud je zaključio da je gruzijska policija bila ili direktno umešana u incidente ili je pasivno posmatrala napade. Sud je još zaključio da gruzijski sudovi i sudije nisu sprečili napade na Jehovine svedoke zbog ličnih predrasuda i površnog ispitivanja činjenica.

Treća presuda kojom se osuđuje progonstvo

Ovo je treća presuda protiv Gruzije koju je doneo Evropski sud za ljudska prava, a odnosi se na ono što se dešavalo od 1999. do 2003, što je sud nazvao „verskim nasiljem nad Jehovinim svedocima širom zemlje“. Evropski sud za ljudska prava je u sve tri presude zaključio da je Gruzija prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima time što nije podržala versku slobodu Jehovinih svedoka i što je vršila diskriminaciju nad njima.

Situaciju, koja je u to vreme vladala u Gruziji, Sud je opisao sledećim rečima: „Time što je policija ili direktno učestvovala u napadima na Jehovine svedoke ili što nije sprečavala nezakonite aktivnosti pojedinaca, gruzijske vlasti su stvorile klimu nekažnjivosti koja je doprinela da se poveća broj napada na Jehovine svedoke širom zemlje.“

Evropski sud za ljudska prava podržava vladavinu prava i versku slobodu

U spomenuta tri napada u slučaju Carcidže kojim se bavio Evropski sud za ljudska prava, žrtve su doživele nepravdu jer je policija saučestvovala u napadima.

  • Dana 2. septembra 2000, policija je u gradu Kutaisiju privela gospodina Džamukova u policijsku stanicu. Oduzeli su mu svu literaturu koju je imao kod sebe, a zatim su ga vređali i tukli. Narednog dana, jedan policajac je udarao u stomak gospodina Gabunija i pocepao mu literaturu.

  • Dana 26. oktobra 2000, policija je u gradu Marneuliju grubo prekinula verski sastanak i zaplenila literaturu. Gospodin Mikirtunov, koji je držao verski govor, kao i gospodin Alijev, u čijem se domu taj sastanak održavao, privedeni su u policijsku stanicu. Policija je kasnije na silu odvezla gospodina Mikirtunova van grada i zabranila mu da se vrati u grad. Gospodinu Alijevu su zabranili da održava sastanke Jehovinih svedoka u svom domu.

  • Dana 27. marta 2001, u gradu Rustavi, grupa pravoslavnih fanatika upala je u dom gospodina Gogelašvilija dok je u toku bio verski sastanak. Vređali su prisutne i naterali su ih da napuste sastanak. Ta grupa je pokupila literaturu i sledećeg dana je javno spalila na obližnjoj pijaci. Policija je odbila da interveniše i tako zaštiti žrtve.

U sva tri slučaja žrtve su zatražile pravdu na gruzijskim sudovima, ali je nisu dobile. Evropski sud za ljudska prava je zaključio da su gruzijske sudije stale na stranu policije i nisu temeljno razmotrile dokaze koje su žrtve podnele. Govoreći o stavu domaćih sudija u ovakvim slučajevima, Evropski sud za ljudska prava je zaključio:

Takvo površno i jednostrano pristupanje slučaju uz automatsko poverenje u policiju i bezrazložno odbacivanje svedočenja oštećene strane, po mišljenju Suda, ne može a da se ne protumači kao saučesništvo sudova u nasilju nad podnosiocima žalbi.

Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da su narušena prava podnosioca žalbi iz člana 9 (sloboda veroispovesti) i 14 (diskriminacija) Evropske konvencije o ljudskim pravima, tako da je naložio da im se isplati odšteta u iznosu od 11000 evra, kao i 10000 evra za sudske troškove.

Da li će ova presuda uticati na stav Rusije i Azerbejdžana?

U svom zaključku Evropski sud za ljudska prava pozvao se na ranije presude donesene u slučajevima Gldani i Begheluri iz Gruzije, kao i slučajeve Kuznjecov i Krupko iz Rusije. Gruzijske vlasti su postepeno primenjivale ranije presude i Jehovini svedoci u Gruziji su veoma zahvalni što su sada bolje zaštićeni, što im omogućuje da se slobodno i bezbedno sastaju i govore o svojim verovanjima.

Advokat za ljudska prava, Andre Karbono, koji je učestvovao u saslušanjima u Gruziji i u pripremi žalbe za Evropski sud za ljudska prava, rekao je: „Ova izvanredna presuda jasno pokazuje da Evropski sud za ljudska prava neće tolerisati postupke vlada koje su pod njegovom jurisdikcijom, a podržavaju kršenje prava na slobodu veroispovesti. Jehovini svedoci su zadovoljni što gruzijska vlada preduzima korake kako bi primenila ove presude, čime im omogućava da slobodno ispovedaju svoju veru. Nadamo se da će i druge zemlje članice Saveta Evrope, poput Rusije, postupiti slično.“

Ova poslednja presuda Evropskog suda za ljudska prava štiti dragoceno pravo svih ljudi da se slobodno sastaju i da u miru razgovaraju o svojoj veri sa drugima. Jehovini svedoci širom sveta nadaju se da će ova snažna presuda Evropskog suda za ljudska prava uticati na uložene žalbe protiv Rusije i Azerbejdžana.