Go na content

Go na table of contents

Yu ben sabi a sani disi?

Yu ben sabi a sani disi?

Suma ben de a papa fu Yosef?

Yosef, a temreman fu Nasaret, ben de a kwekipapa fu Yesus. Ma suma ben de a papa fu Yosef? A Bijbel buku Mateyus e taki dati a papa fu Yosef ben de wan man di ben nen Yakob, ma Lukas e taki dati Yosef ben de „a manpikin fu Eli”. Fu san ede den tu buku e taki fu tu difrenti man?​—Lukas 3:23; Mateyus 1:16.

Na ini Mateyus wi e leisi: „Yakob tron a papa fu Yosef.” A Griki wortu di den gebroiki dyaso e sori taki Yakob ben de a trutru papa fu Yosef. Sobun, Mateyus e taki fu den afo fu Yosef di ben de fu a famiri fu David èn di ben abi a reti fu tron kownu. Fu di Yesus ben de a kwekipikin fu Yosef, meki a ben abi a reti disi tu.

Ma na ini Lukas wi e leisi: „Yosef, a manpikin fu Eli.” Son leisi den wortu „a manpikin fu” wani taki tu „a masra fu en umapikin”. Wi kan leisi wan srefi sortu sani na Lukas 3:27. Seyaltiyel en papa ben de Yekonya, ma a tekst disi e taki dati Seyaltiyel ben de „a manpikin fu Neri” (1 Kroniki 3:17; Mateyus 1:12). Soleki fa a sori, dan Bijbel e kari en a manpikin fu Neri fu di a ben trow nanga wan umapikin fu Neri di Bijbel no e kari na en nen. Na so Yosef ben de a „manpikin” fu Eli, fu di a ben trow nanga Eli en umapikin Maria. Sobun, Lukas e taki fu den afo fu Yesus na a sei fu en mama Maria. Na so Bijbel e taki fu den afo fu Yesus na en papa sei èn na en mama sei. A sani disi kan leri wi furu.

Fu sortu sani sma ben e meki krosi na ini Bijbel ten èn san den ben e gebroiki fu ferfi den krosi?

Wan pisi krosi fu skapu-wiwiri di ferfi èn di meki fosi a yari 135 B.K. Sma feni en na ini wan bergi-olo krosibei fu a dede se

Na ini den kondre na ini a kontren fu owruten Israel, sma ben gwenti gebroiki a wiwiri fu skapu, krabita nanga kameili fu meki krosi. Moro furu den ben e meki krosi fu skapu-wiwiri. Bijbel e taki furu tron fu skapu, krosi fu skapu-wiwiri èn a koti di sma ben e koti a wiwiri fu skapu (1 Samuel 25:2; 2 Kownu 3:4; Yob 31:20). Sma fu Egepte nanga Israel ben e prani vlas-bon tu fu meki linnen-titei (Genesis 41:42; Yosua 2:6). Kande den Israelsma na ini Bijbel ten no ben e prani katun, ma Bijbel e taki dati den sma fu Persia ben abi sani fu katun (Ester 1:6). Sma ben e gebroiki zijde-krosi tu di ben diri srefisrefi. Soleki fa a sori, dan na soso den bisnisman di ben komoto te na Owstu-Asia ben e seri a krosi disi.​—Openbaring 18:11, 12.

Wan buku e taki: „Krosi fu skapu-wiwiri ben kan abi wan krin weti kloru, ma a ben kan abi difrenti sortu broin kloru tu. Son leisi a ben abi wan dungru broin kloru srefi” (Jesus and His World). Boiti dati, sma ben gwenti ferfi skapu-wiwiri tu. Den ben e meki wan diri redi-paars kloru fu son pakro. Den ben gebroiki difrenti bon, rutu, insekt nanga wiwiri fu bon fu meki redi, geri, blaw nanga blaka kloru.