Skip to content

25 MAIU 2023
GRÉSIA

Kokkinakis v. Grésia: Desizaun Tribunál Europeu tinan 30 liubá sei importante nafatin

Ajuda proteje ema nia direitu relijiaun nian iha Europa

Kokkinakis v. Grésia: Desizaun Tribunál Europeu tinan 30 liubá sei importante nafatin

Iha loron 25 Maiu 2023 mak hamutuk tinan 30 husi tempu neʼebé Tribunál Europeu ba Direitus Umanus (ECHR) fó sai desizaun importante ba kazu Kokkinakis vsGrésia. Matenek-naʼin sira hanoin katak neʼe mak desizaun ida neʼebé importante tebes tanba neʼe mak dala primeiru neʼebé ECHR dehan katak nasaun ida halo sala hodi kontra ema nia direitu atu halaʼo relijiaun. Husi tinan 1993 toʼo agora, desizaun neʼe sai nuʼudar baze atu defende ema nia liberdade atu halaʼo relijiaun iha nasaun 46 neʼebé mak sai membru ba Konsellu Europa. Tanba governu boot balu hanesan Rúsia ataka ita-nia direitu atu fahe ita-nia fiar ba ema seluk, neʼe halo desizaun husi kazu Kokkinakis sai importante liután.

Toʼo ohin loron, Konsellu Europa nia website ofisiál uza kazu Kokkinakis bainhira esplika kona-ba oinsá Konvensaun Europeu ba Direitus Umanus proteje ema nia direitu sira. Eskola lei nian hanorin kona-ba kazu neʼe, no kazu neʼe mós temi kuandu iha mak hatama rekursu ba Tribunál Europa.

Kazu Kokkinakis nia desizaun mak importante tanba esplika katak “fó sasin ho liafuan no hahalok mak liga duni ho ema nia fiar”. Desizaun neʼe hatudu ho klaru katak “liberdade atu halaʼo relijiaun . . . inklui mós direitu atu haklaken kona-ba fiar, porezemplu liuhusi ‘hanorin’”.

Juís De Meyer mak inklui iha juís naʼin-sia husi ECHR neʼebé envolve an iha kazu neʼe, hatete: “Labele fó-kastigu ba ema neʼebé laran-manas atu fahe sira-nia fiar, tanba neʼe mak dalan legál ida atu ema ida halaʼo ninia relijiaun.”

Desizaun boot neʼe mak remata kazu neʼebé irmaun Minos Kokkinakis hasoru durante tinan 50. Iha tinan 1938, polísia Grésia kaer irmaun Minos tanba nia kontra lei neʼebé ditadór Ioannis Metaxas halo, neʼebé bandu ema atu labele haklaken kona-ba sira-nia relijiaun. Iha tempu neʼebá, irmaun Minos tinan 30, no nia mak ema primeiru husi Testemuña ba Jeová naʼin-19.147 neʼebé polísia kaer husi tinan 1938 toʼo 1992 tanba lei neʼe. Durante tempu neʼe, ema mós trata aat no halo violénsia ba Testemuña ba Jeová.

Ho aten-brani, irmaun Minos kontinua haklaken. Tan neʼe polísia kaer nia dala 60 liu, ba tribunál dala 18, iha komarka no illa kastigu nian ba tinan neen liu, no nia mós tenke selu multa dala balu.

Ikusmai iha tinan 1993 kuandu irmaun Minos tinan 84 ona, ECHR deklara katak nia la halo sala, no dehan katak Grésia kontra irmaun Minos nia direitu relijiaun nian. ECHR haruka Grésia tenke selu kompensasaun ba irmaun Minos tanba nia hetan susar ba tinan barak no selu osan neʼebé nia gasta ba kazu legál. Depois neʼe nia hela iha illa Kreta. Nia mate iha tinan 1999 bainhira nia tinan 90.

Juís De Meyer dehan katak irmaun Minos laʼós kriminozu ida maibé “polísia kaer nia tan deʼit nia hatudu laran-manas, no la halo sala ida”.

Philip Brumley, advogadu ida ba Testemuña ba Jeová, esplika tanbasá desizaun neʼe mak importante tebes ba kazu sira seluk ohin loron: “Desizaun husi kazu Kokkinakis proteje ema nia direitu atu koʼalia ho respeitu ba ema seluk kona-ba sira-nia fiar. Desizaun husi ECHR kona-ba liberdade relijiaun nian mak ida neʼebé ema temi barak liu, no ba rai sira seluk neʼebé laʼós parte ba Europa mós haree desizaun neʼe nuʼudar desizaun neʼebé importante liu.”

Ita fó agradese ba Jeová tanba manán kazu Kokkinakis no oinsá desizaun neʼe lori benefísiu ba kazu sira seluk. Ita agradese ba Jeová nia matenek no matadalan nuʼudar ita kontinua “defende liafuan diʼak tuir lei”.—Filipe 1:7.