Skip to content

FAKAMATALAʻI ʻO E NGAAHI KONGA TOHI TAPÚ

Palōveepi 22:6​—“Akoʻi ha Kiʻi Tama ʻi he Hala ʻOku Totonu Ke Ne ʻAlu Aí”

Palōveepi 22:6​—“Akoʻi ha Kiʻi Tama ʻi he Hala ʻOku Totonu Ke Ne ʻAlu Aí”

 “Akoʻi ha tamasiʻi ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí; naʻa mo e taimi te ne tupu hake ai ʻo motuʻá ʻe ʻikai te ne mavahe mei ai.”​—Palōveepi 22:6, Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.

 “Akoʻi ha kiʻi tama ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí; naʻa mo e taimi ʻokú ne hoko ai ʻo motuʻá ʻe ʻikai te ne mavahe mei ai.”​—Palōveepi 22:6, English Standard Version.

ʻUhinga ʻo e Palōveepi 22:6

 Ko e ngaahi mātuʻa ʻoku nau akoʻi ʻenau fānaú ke ʻofa ki he ʻOtuá mo fakaʻapaʻapaʻi ʻene ngaahi laó ʻe lava ke nau ʻamanekina ʻe ʻi ai ʻene tākiekina lelei mo tuʻuloa.

 “Akoʻi ha tamasiʻi ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí.” Ko e lea ko ení ʻe lava ke toe liliu ia ko e “kamata akoʻi ki he kiʻi tamá ʻa e hala totonú.” Mei he taimi ki he taimi, ʻoku ekinaki ʻa e tohi ʻa Palōvēpí ki he ngaahi mātuʻá ke nau akoʻi ʻenau fānaú fekauʻaki mo e totonú mo e halá ʻi heʻenau kei siʻí pē. (Palōveepi 19:18; 22:15; 29:15) Neongo ia, ko e ngaahi mātuʻa ʻofá ʻoku nau ʻiloʻi ko ʻenau fānaú, hangē ko e kakai lalahí, ʻoku ʻi ai ʻenau tauʻatāina ke fili. Ko ia, ʻi he ʻikai tala ange pē ki heʻenau fānaú ʻa e meʻa ke nau faí, ʻoku nau toe fakaʻuhinga mo kinautolu pea tokoniʻi kinautolu ke nau tupu hake ʻo hoko ko e kakai lalahi matuʻotuʻa mo fua fatongia ʻa ia ʻoku malava ke nau fai ʻa e ngaahi fili lelei ʻiate kinautolu pē.​—Teutalōnome 6:6, 7; Kolose 3:21.

 ʻOku pehē ʻe he kau mataotao Tohi Tapu ʻe niʻihi ko e lea ko ení ʻoku ʻuhinga iá “ke akoʻi ʻa e kiʻi tamá fakatatau ki hono angá” pe fakatatau ki heʻene ngaahi hehema fakanatulá. ʻE hā ngali ʻuhinga lelei eni, ka ko e lea faka-Hepelū ʻoku liliu ko e “ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí” ʻoku ngalingali ʻoku ʻuhinga ia ki ha ʻalunga moʻui ʻoku lelei mo māʻoniʻoni. ʻOku fakamamafaʻi ʻi he tohi ʻa Palōvēpí ha hala ʻe ua ʻe lava ke fou ai ha tokotaha. Ko e taha ʻoku ui ko e “hala ʻo e kakai leleí,” “hala ʻo e potó” mo e “hala totonú.” (Palōveepi 2:20; 4:11; 23:19) Ko e taha leva ʻoku ui ko e “ʻalunga ʻo e kau tangata koví,” “hala ʻo e valé” mo e “ʻalunga ʻoku halá.” (Palōveepi 4:14; 12:15; 16:29) Ko e hala ‘ʻoku totonu ke ʻalu ai’ ʻa e kiʻi tamá ko e “hala totonú”​—ko e ʻalunga moʻui ʻoku akoʻi mai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú.​—Saame 119:105.

 “Naʻa mo e taimi te ne tupu hake ai ʻo motuʻá ʻe ʻikai te ne mavahe mei ai.” ʻI he taimi ʻoku akoʻi ai ʻe he mātuʻá ʻenau kiʻi tamá fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa e ʻOtuá, ʻoku ngalingali ange te ne nofo ai pē ʻi he hala totonú ʻi he toenga ʻene moʻuí. Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga ení, ko ha kiʻi tama ʻoku akoʻi lelei heʻikai ʻaupito te ne “mavahe” mei he hala totonú pe afe mei he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, kapau ʻe fakamoleki ʻe ha taha hono taimí mo e kakai ʻoku nau poupouʻi ʻa e meʻa ʻoku koví, te ne mavahe nai mei he “ngaahi ʻalunga totonú” pea fai ʻa e meʻa ʻoku halá. (Palōveepi 2:12-16; 1 Kolinitō 15:33) Neongo ia, ʻi he taimi ʻoku akoʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke muimui ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau ʻoange ai kiate kinautolu ʻa e faingamālie lelei taha ke hoko ʻo lavameʻa ʻi he moʻuí.​—Palōveepi 2:1, 11.

Puipuituʻa ʻo e Palōveepi 22:6

 Ko e Palōveepi vahe 22 ʻoku faʻu ʻaki ia ʻa e ngaahi fakamatala nounou ʻoku tapua mai ai ʻa e poto ʻo e ʻOtuá fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻi he moʻuí. Ko e ngaahi lea ko ení ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo hono maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova, a ko ha meʻa ʻe malava ke maʻu ʻe ha taha ʻaki ʻene fakahāhā ʻa e anga-fakatōkilalo, nima-homo mo e faʻa ngāue. (Palōveepi 22:1, 4, 9, 29) ʻI hono kehé, ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi veesi kehé ko e faʻahinga ʻoku nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtua pea ngaohikoviʻi ʻa e masivá te nau iku ki he faingataʻa.​—Palōveepi 22:8, 16, 22-27.

 Neongo ko e lahi taha ʻi he ngaahi veesi ʻi he Palōveepi vahe 22 ʻoku ʻikai lave ki hono akoʻi ʻa e fānaú, ʻoku fakamatalaʻi ai fekauʻaki mo ha ʻalunga moʻui ʻoku taki atu ki hono maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá mo e fiefia moʻoní. (Palōveepi 22:17-19) ʻI hono akoʻi ʻenau fānaú ʻo fehoanaki mo e ʻalunga moʻui ko iá, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻoku nau fiemaʻu ʻa e lelei tahá maʻa ʻenau fānaú.​—ʻEfesō 6:1-3.

 Sio ʻi he vitiō nounou ko ení ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa Palōvēpí.

a Ko e Sihová, ko e huafa fakafoʻituitui ia ʻo e ʻOtuá. (Saame 83:18) Sio ki he kupu “Ko Hai ʻa Sihova?