Skip to content

Kuo Liliu ʻa e Tohi Tapú?

Kuo Liliu ʻa e Tohi Tapú?

 ʻIkai. ʻI hano fakahoa ʻo e ngaahi tatau tohinima motuʻá ʻoku fakahaaʻi ai ko e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ke liliu neongo hono hiki-tatau ia ʻi he ngaahi naunau ʻauhangofua ʻi he taʻu ʻe laui afe.

ʻOku ʻuhinga ení naʻe ʻikai ʻaupito pē ha fehālaaki ia ʻi he hiki-tataú?

 Kuo maʻu ʻa e ngaahi tatau tohinima Tohi Tapu motuʻa ʻe laui afe. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi kehekehe ʻi he ngaahi tatau ʻe niʻihi ko ení, ʻo fakahaaʻi ai naʻe ʻi ai ʻa e fehālaaki ʻi he hiki-tataú. Ko e lahi tahá ko e fanga kiʻi kehekehe iiki pē ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne liliu ʻa e ʻuhinga ʻo e potutohí. Kae kehe, kuo ʻiloʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi kehekehe mahuʻingá, ko e niʻihi ʻoku hā naʻe fai ʻiloʻilo pau ʻi he kuohilí ke liliu ʻa e pōpoaki ʻo e Tohi Tapú. Fakakaukau ki ha fakatātā ʻe ua:

  1.   ʻI he 1 Sione 5:7, ko e niʻihi ʻo e ngaahi liliu Tohi Tapu motuʻá ʻoku pehē ai: “ʻi he langí ʻoku fakamoʻoni, ko e Tamaí, mo e Folofolá, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní: pea ʻoku taha pē ʻa e toko tolú ni.” Neongo ia, ʻoku fakapapauʻi ʻe he ngaahi tatau tohinima alafalalaʻanga ko e ngaahi lea ko ení naʻe ʻikai ke kau ia ʻi he muʻaki potutohí. Naʻe toki tānaki ia ki mui. a Ko ia, kuo toʻo ia ʻe he ngaahi liliu Tohi Tapu alafalalaʻanga ʻi onopooni.

  2.   Ko e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá ʻoku hā tuʻo laui afe ia ʻi he ngaahi tatau tohinima motuʻa ʻo e Tohi Tapú. Neongo ia, ko e ngaahi liliu Tohi Tapu lahi kuo nau fetongi ia ʻaki ʻa e ngaahi hingoa fakalakanga hangē ko e “ʻEiki” pe “ʻOtua.”

ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi heʻikai ke toe maʻu ha ngaahi fehālaaki lahi ange?

 ʻI he aʻu mai ki he taimi ní, kuo maʻu ʻa e ngaahi tatau tohinima lahi pea ʻoku faingofua ange ai ʻi ha toe taimi ki muʻa ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fehālaakí. b ʻI hono fakahoa ʻa e ngaahi tatau ko ení, ko e hā kuo fakahaaʻi ai fekauʻaki mo e tonu mātē ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho ní?

  •   ʻI he fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi konga tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú (ʻoku anga-maheni hono ui ko e “Fuakava Motuʻá”), naʻe pehē ʻe he mataotao, ko William H. Green: “ʻE lava moʻoni ke pehē kuo ʻikai ha toe tohi motuʻa kehe kuo ʻomai ʻo mātuʻaki tonu mātē pehē.”

  •   ʻI he fekauʻaki mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, pe ko e “Fuakava Foʻoú,” naʻe tohi ʻe he mataotao Tohi Tapu ko F. F. Bruce: “Ko e fakamoʻoni ki heʻetau ʻū tohi Fuakava Foʻoú ʻoku mātuʻaki lahi ange ia ʻi he fakamoʻoni ki he ʻū tohi lahi ʻa e kau faʻutohi ʻiloa ʻo e kuonga muʻá, ko ʻene alafalalaʻangá ʻoku ʻikai fakakaukau ha taha ke fehuʻia.”

  •   Ko Sir Frederic Kenyon, ko ha mataotao ʻiloa ʻi he ngaahi tatau tohinima Tohi Tapú, naʻá ne pehē ko ha tokotaha “ʻe lava ke ne toʻo ʻa e Tohi Tapú kakato ʻi hono nimá pea lea taʻemanavahē pe ʻikai toumoua ʻokú ne puke ʻa e Folofola moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻa ia kuo hao mai ʻi he laui senituli ki he toʻutangata mo e toʻutangata ʻo ʻikai ha ngaahi fehālaaki mahuʻinga.”

Ko e hā ha toe ngaahi ʻuhinga kehe ke tuipau ai ko e Tohi Tapú kuo ʻomai tonu mātē?

  •   Naʻe fakatolonga mai ʻe he kau hiki-tatau Siu mo e kau hiki-tatau Kalisitiané ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi fehālaaki mafatukituki naʻe fai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá. c (Nōmipa 20:12; 2 Sāmiuela 11:​2-4; Kalētia 2:​11-​14) Pehē foki, naʻa nau fakatolonga mai ʻa e ngaahi talanoa ki hono fakahalaiaʻi ʻa e talangataʻa ʻa e puleʻanga Siú pea fakaeʻa ʻa e ngaahi tokāteline faʻu ʻe he tangata. (Hōsea 4:2; Malakai 2:​8, 9; Mātiu 23:​8, 9; 1 Sione 5:​21) ʻI hono hiki-tatau tonu mātē ʻa e ngaahi fakamatala ko ení, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he kau hiki-tataú ʻenau alafalalaʻangá mo ʻenau tokaʻi lahi ʻa e Folofola toputapu ʻa e ʻOtuá.

  •   ʻIkai ʻoku ʻuhinga lelei ko e ʻOtuá, naʻá ne fakamānavaʻi ʻa e Tohi Tapú ʻi he kamatá, te ne toe fakatolonga mai ʻene tonu mātē? d (ʻAisea 40:8; 1 Pita 1:​24, 25) He ko ē, naʻe ʻikai ngata pē ʻene fakataumuʻa ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e kakai ʻi he kuohilí kae pehē foki kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní. (1 Kolinitō 10:11) Ko hono moʻoní, “ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá naʻe tohi ko hotau fakahinohino, koeʻuhí ke tau lava fakafou ʻi heʻetau kātakí pea fakafou ʻi he fakafiemālie mei he Folofolá ke tau maʻu ai ha ʻamanaki.”​—Loma 15:4.

  •   Naʻe toʻo-lea ʻa Sīsū mo hono kau muimuí mei he ngaahi tatau ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻo ʻikai ha hohaʻa ʻe taha fekauʻaki mo e tonu mātē ʻa e muʻaki ngaahi potutohí.​—Luke 4:​16-​21; Ngāue 17:​1-3.

a Ko e ngaahi lea ko ení ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻi he Codex Sinaiticus, ko e Codex Alexandrinus, ko e Vatican Manuscript 1209, Vulgate faka-Latina, ko e Philoxenian-Harclean Syriac Version, pe ko e Peshitta faka-Sīliá.

b Ko e fakatātaá, kuo maʻu ʻa e ngaahi tatau tohinima faka-Kalisi ʻe 5,000 tupu ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, pe ko ia ʻoku lau ko e Fuakava Foʻoú.

c ʻOku ʻikai ke fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kau fakafofonga fakaetangata ʻo e ʻOtuá ʻoku taʻemalava ke nau fai ha fehālaaki. ʻOku fakahaaʻi moʻoni ai: “ʻOku ʻikai ha tangata ʻe taʻeʻiai haʻane angahala.”​—1 Tuʻi 8:​46.

d ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú neongo naʻe ʻikai ke tala-kae-tohi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa ke hikí, naʻá ne tataki ʻa e fakakaukau ʻa e kau tangata hiki-tohí.​—2 Tīmote 3:​16, 17; 2 Pita 1:​21.