Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 12

ʻOkú Ke Sio ki he Meʻa Naʻe Mamata ki Ai ʻa Sākalaiá?

ʻOkú Ke Sio ki he Meʻa Naʻe Mamata ki Ai ʻa Sākalaiá?

“‘ʻE ʻikai fakatuʻunga ʻi ha kongakau, pe ʻi ha mafai, ka ʻi hoku laumālié ʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa,’ ko e folofola ia ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau taú.”​—SĀK. 4:6.

HIVA 73 ʻOmai Mau Loto-Toʻa

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ʻa e ʻamanaki fakafiefia naʻe toka mei muʻa ki he kau Siu naʻe ʻave fakamālohí?

 NAʻE fiefia lahi ʻa e kau Siú. Ko Sihova ko e ʻOtuá naʻá ne ‘ueʻi ʻa e laumālie ʻo Tuʻi Kōlesi ʻo Pēsiá’ ke ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau ʻIsileli naʻe laui hongofuluʻi taʻu ʻenau nofo pōpula ʻi Pāpiloné. Naʻe fai ʻe he tuʻí ha fanongonongo ke toe foki ʻa e kau Siú ki honau fonuá “pea toe langa ʻa e fale ʻo Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí.” (ʻĒsela 1:1, 3) He tuʻutuʻuni fakafiefia ē ko ia! Naʻe ʻuhinga iá ko e lotu ki he ʻOtua moʻoní ʻe toe fakafoki ki he fonua naʻá ne foaki ki hono kakaí.

2. Ko e hā ʻa e fuofua lavameʻa naʻe fakahoko ʻe he kau ʻave fakamālohi naʻe fokí?

2 ʻI he 537 K.M., ko e faʻahinga ʻi he kau ʻave fakamālohí naʻe ʻuluaki fokí naʻa nau aʻu ki Selusalema, ʻa ia ko e kolomuʻa ia ʻo e puleʻanga fakatonga ko Siutá. Ko e faʻahinga ko eni ʻo e kau Siu naʻe fokí naʻe kamata ke nau ngāue ki he temipalé, pea ʻi he 536 K.M., naʻa nau ʻosi fakatoka hono fakavaʻé!

3. Ko e hā ʻa e fakafepaki naʻe fehangahangai mo e kau Siú?

3 Neongo ia, ʻi heʻenau kamata pē ke langa ʻa e temipalé, naʻa nau fehangahangai mo e fakafepaki mālohi. Ko e kakai ʻo e fonuá “naʻa nau hokohoko fakalotosiʻiʻi ʻa e kakai ʻo Siutá pea fakavaivaiʻi honau lotó ʻi hono fai ʻo e langá.” (ʻĒsela 4:4) Naʻe mātuʻaki faingataʻa ia pea naʻe fakaʻaʻau pē ke toe kovi ange. ʻI he 522 K.M., naʻe kamata pule ai ha tuʻi Pēsia foʻou ko ʻAtasease. * Naʻe vakai ʻa e kau fakafepakí ki he liliu ko eni ʻi he tuʻunga-pulé ko ha faingamālie ia ke nau taʻofi fakaʻaufuli ai ʻa e ngāue langá ʻaki hono “faʻu ha kovi ʻi he hingoa ʻo e laó.” (Saame 94:20) Naʻa nau tala ange kia Tuʻi ʻAtasease, ko e kau Siú naʻa nau faʻufaʻu ke angatuʻu kiate ia. (ʻĒsela 4:11-16) Naʻe tui ʻa e tuʻí ki heʻenau ngaahi loí pea tuʻutuʻuni ke taʻofi hono langa ʻa e temipalé. (ʻĒsela 4:17-23) Koeʻuhi ko e meʻá ni naʻe tuʻu ai ʻa e ngāue ʻa e kau langa fiefia ʻo e temipalé.​—ʻĒsela 4:24.

4. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sihova ki he fakafepaki ki he langa ʻo e temipalé? (ʻAisea 55:11)

4 Ko e kau pangani naʻe nofo ʻi he fonuá mo e niʻihi ʻi he puleʻanga Pēsiá naʻa nau fakapapauʻi ke taʻofi hono toe langa ʻo e temipalé. Ka naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ke ngaʻunu ai pē ki muʻa ʻa e ngāue langá, pea ʻokú ne fakahoko maʻu pē ʻene taumuʻá. (Lau ʻa e ʻAisea 55:11.) Naʻá ne fakanofo ha palōfita taʻemanavahē ko Sākalaia pea ʻoange kiate ia ha ngaahi vīsone hokohoko fakatoʻoaloto ʻe valu, ʻa ia naʻá ne vahevahe atu ia ki he kau Siú ko ha fakalototoʻa. Ko e ngaahi vīsone fakalototoʻa ko iá naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha meʻa ke nau ilifia ai ki honau kau fakafepakí pea fakaʻaiʻai kinautolu ke tutui atu ʻi he ngāue ʻa Sihová. ʻI he vīsone hono nimá naʻe sio ai ʻa Sākalaia ki ha tuʻunga-maama mo ha ongo fuʻu ʻōlive.

5. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

5 Ko kitautolu kotoa ʻoku tau loto-siʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko ia ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei he lāulea ki he fakalototoʻa naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí fakafou ʻi he vīsone hono nima ʻa Sākalaiá. Ko hono mahinoʻi ʻa e vīsone ko ení ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi faitōnunga kia Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e fakafepakí, ʻi he taimi ʻoku tau fekuki ai mo e liliú pea mo e taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakahinohino ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi.

FEHANGAHANGAI MO E FAKAFEPAKÍ

ʻOku mamata ʻa Sākalaia ʻi ha vīsone fekauʻaki mo ha ongo fuʻu ʻōlive ʻokú na tokonaki ʻa e lolo ki ha tuʻunga-maama ʻoku ʻi ai hono maama ʻe fitu (Sio ki he palakalafi 6)

6. Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻa e kau Siú ʻe he vīsone ʻi he Sākalaia 4:1-3 fekauʻaki mo e tuʻunga-māmá mo e ongo fuʻu ʻōlivé? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)

6 Lau ʻa e Sākalaia 4:1-3. Ko e vīsone fekauʻaki mo e tuʻunga-māmá mo e ongo fuʻu ʻōlivé naʻe ʻoange ai ki he kau Siú ʻa e loto-toʻa ke ikuʻi ʻa e fakafepakí. Anga-fēfē? Naʻá ke fakatokangaʻi naʻe ʻikai pē ke maha ʻa e lolo ʻi he tuʻunga-māmá? Naʻe ʻi ai ha ongo fuʻu ʻōlive naʻá na tuku ange mai ʻa e loló ʻo tānaki ki ha poulu, ʻo toki tafe ai ki he maama taki taha ʻe fitu ʻi he tuʻunga-māmá. Ko e lolo ko ení naʻá ne ʻai ke ulo ai pē ʻa e ngaahi māmá ʻo ʻikai mate. Naʻe ʻeke ʻe Sākalaia: “Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻá ni?” Naʻe tala ange ʻe he ʻāngeló ʻa e pōpoaki ko eni meia Sihová: “‘ʻE ʻikai fakatuʻunga ʻi ha kongakau, pe ʻi ha mafai, ka ʻi hoku laumālié ʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa,’ ko e folofola ia ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau taú.” (Sāk. 4:4, 6) Ko e lolo mei he ongo fuʻu ʻōlivé naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e laumālie māʻoniʻoni mālohi ʻo Sihová, ko ha tokonaki ia heʻikai toe ʻosi. Ko e kotoa ʻo e kongakau mālohi ʻo e ʻEmipaea Pēsiá naʻe ʻikai teitei ofi honau mālohí ki he laumālie ʻo e ʻOtuá. Koeʻuhi ko e kau ʻa Sihova mo e kau langa ʻo e temipalé, ʻe malava ai ke nau talitekeʻi ha faʻahinga fakafepaki pē pea fakakakato ʻenau ngāué. He pōpoaki fakalototoʻa ē! Ko e meʻa pē naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he kau Siú ko ʻenau falala kia Sihova pea hoko atu ʻa e ngāué. Ko e meʻa tofu pē ia naʻa nau faí neongo naʻe kei tapui pē ʻa e ngāué.

7. Ko e hā ʻa e liliu naʻe ʻoatu ai ha nonga ki he kau langa ʻo e temipalé?

7 Naʻe ʻi ai ha liliu naʻe ʻoatu ai ha nonga ki he kau langa ʻo e temipalé. Ko e hā ʻa e liliu ko iá? ʻI he 520 K.M., naʻe pule ai ha tuʻi foʻou ki Pēsia, ko Talaiasi I. ʻI he taʻu hono ua ʻene pulé, naʻá ne ʻiloʻi naʻe taʻefakalao hono tapui ʻa e langa ʻo e temipalé. Naʻe ʻoatu leva ʻe Talaiasi ʻa e ngofua ke fakakakato ʻa e ngāué. (ʻĒsela 6:1-3) Ko e ongoongo ko iá naʻe fakaʻohovale ki he taha kotoa​—ka naʻe ʻi ai mo e toe ngaahi meʻa lahi ange. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he tuʻí ki he kakai naʻe nofo takatakaí ke ʻoua te nau toe fakahohaʻasi ʻa e ngāue langá pea ke nau ʻoatu ʻa e paʻanga mo e naunau ke poupou ki he ngāué! (ʻĒsela 6:7-12) Ko hono olá, naʻe fakakakato ʻe he kau Siú ʻa e langa ʻo e temipalé ʻi he hili pē ha taʻu nai ʻe fā mei ai, ʻi he 515 K.M.​—ʻĒsela 6:15.

Falala ki he mālohi ʻo Sihová ʻi hoʻo fehangahangai mo e fakafepakí (Sio ki he palakalafi 8)

8. Ko e hā ʻe lava ke ke loto-toʻa ai ʻi hoʻo fehangahangai mo e fakafepakí?

8 ʻI he ʻahó ni foki, ko e tokolahi ʻo e kau lotu ʻa Sihová ʻoku nau fehangahangai mo e fakafepaki. Ko e fakatātaá, ʻoku nofo ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi fonua ʻoku fakangatangata ai ʻetau ngāué. ʻI he ngaahi fonua ko iá, ko e fanga tokouá ʻoku puke nai kinautolu pea ʻoatu “ki he ʻao ʻo e kau kōvana mo e ngaahi tuʻi” ko ha fakamoʻoni kiate kinautolu. (Māt. 10:17, 18) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko ha liliu ʻi he tuʻunga-pulé te ne ʻomai nai ha nonga. Pe ʻe fakahoko nai ʻe ha fakamaau ʻoku fakamaau totonu ha tuʻutuʻuni ke tauʻatāina ai ʻetau ngāué. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻe niʻihi ʻoku nau fehangahangai mo ha fakafepaki ʻoku kiʻi kehe. ʻOku nau nofo ʻi ha fonua ʻa ia ʻoku tauʻatāina ai ʻa e lotu kia Sihová, ka ʻoku nau kei fehangahangai pē mo e fakafepaki mei he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku nau fakapapauʻi ke taʻofi kinautolu mei he tauhi ki honau ʻOtuá. (Māt. 10:32-36) ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ʻi hono ʻiloʻi ʻe he kau fakafepakí ko e koto kulanoa pē ʻenau feinga ke fakalotosiʻiʻi honau kāinga Fakamoʻoní, ʻoku ʻikai leva ke nau toe fakafepaki. Pea ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko e faʻahinga naʻa nau fakafepaki anga-kakahá kuo nau hoko ki mui ange ko e Kau Fakamoʻoni faivelenga. ʻI he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e fakafepakí, ʻoua ʻe foʻi! Hoko ʻo loto-toʻa. ʻOku ʻi ho tafaʻakí ʻa Sihova pea pehē ki hono laumālie māʻoniʻoni mālohí, ko ia ʻoku ʻikai ʻaupito ha meʻa ke ke ilifia ki ai!

FEKUKI MO E LILIÚ

9. Ko e hā naʻe loto-mamahi ai ʻa e niʻihi ʻo e kau Siú ʻi he taimi naʻe fakatoka ai ʻa e fakavaʻe ʻo e temipale foʻoú?

9 ʻI he taimi naʻe fakatoka ai ʻa e fakavaʻe ʻo e temipalé, naʻe tangi ʻa e niʻihi ʻo e kau Siu taʻumotuʻá. (ʻĒsela 3:12) Naʻa nau vakai ki he tuʻunga lāngilangiʻia ʻo e temipale naʻe langa ʻe Solomoné, pea naʻa nau ongoʻi ko e temipale foʻou ko ení “ʻoku hangē ia ko ha meʻa noa peé ʻi hono fakahoa atu” ki he temipale ki muʻá. (Hāk. 2:2, 3) Ko e faikehekehe ko ia ʻi he temipale motuʻá mo e temipale foʻoú naʻe ʻikai ke nau ala makātakiʻi. Ko e vīsone ʻa Sākalaiá naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke ikuʻi ʻenau loto-mamahí. Anga-fēfē?

10. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he ngaahi lea ʻa e ʻāngeló ʻi he Sākalaia 4:8-10 ʻa e kau Siú ke ikuʻi ʻenau loto-mamahí?

10 Lau ʻa e Sākalaia 4:8-10. Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e ʻāngeló ʻi heʻene pehē ko e kau Siú te nau “fiefia pea vakai atu ki he palamú ʻi he nima [ʻo e kōvana Siu ko] Seluipēpelí”? Ko e palamú ko ha meʻangāue ia ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e tonu mātē ʻa ha meʻa ʻoku tuʻu hangatonu ki ʻolunga. Ko ia naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻāngeló ki he kakai ʻa e ʻOtuá, neongo ko e tuʻunga ʻo e temipalé naʻe hā ngali ʻikai fuʻu lāngilangiʻia ki he niʻihi, ka ʻe pau pē ke kakato pea fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. Te ne hōifua ki ai, ko ia ko e hā ka ʻikai ke nau leleiʻia ai ʻi aí? Ko e meʻa naʻe mahuʻinga kia Sihová ko e lotu ʻe fakahoko ʻi he temipale foʻoú ke fehoanaki mo ʻene ngaahi fiemaʻú. Kapau naʻe tokangataha ʻa e kau Siú ke fakahoko ʻenau lotu kia Sihová ʻi he founga totonú pea ke maʻu ʻene hōifuá, te nau toe hoko ʻo fiefia.

Fakatupulekina ha vakai pau ki ho tuʻunga foʻoú (Sio ki he palakalafi 11-12) *

11. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo e niʻihi ʻo e kau lotu ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní?

11 Ko e liliú ʻoku hoko ko ha pole ki he tokolahi ʻo kitautolu. Ko e niʻihi naʻa nau ngāue taimi-kakato makehe ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa kuo liliu nai honau vāhenga-ngāué. Ko e niʻihi naʻe pau ke nau tuku ange ha monū naʻa nau koloaʻaki koeʻuhí ko honau taʻumotuʻá. ʻOku anga-maheni pē ke tau ongoʻi loto-mamahi ʻi he hoko ha liliu pehē. ʻI he kamatá, heʻikai nai ke tau mahinoʻi kakato ʻa e fili ko iá pe loto-tatau mo ia. Te tau ongoʻi nai ʻa e ʻikai ke tau toe fai ʻa e ngāue naʻa tau fai ki muʻá. Pea te tau hoko nai ʻo loto-siʻi, ʻo ongoʻi ʻoku ʻikai ke fuʻu ʻi ai hatau ʻaonga kia Sihova ʻi hotau tuʻunga foʻoú. (Pal. 24:10) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he vīsone ʻa Sākalaiá ke tau foaki ai pē hotau lelei tahá ki hotau ʻOtuá?

12. ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he vīsone ʻa Sākalaiá ke fekuki mo e loto-mamahi ʻi he liliu hotau tuʻungá?

12 ʻOku tau fekuki lelei ange mo e liliú ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki he ngaahi meʻá ʻo hangē ko e vakai ʻa Sihová. ʻOkú ne fakahoko ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻi he ʻahó ni, pea ʻoku tau maʻu ʻa e monū makehe ko e hoko ko hono kaungāngāue. (1 Kol. 3:9) ʻE liliu nai hotau ngaahi fatongiá, ka heʻikai ke liliu ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú. Ko ia ai, kapau ʻoku kaunga fakafoʻituitui kiate koe ha liliu ʻa e kautahá, fakaʻehiʻehi mei he nōfoʻi ʻi he fakakaukau ki he ngaahi ʻuhinga ʻo e liliú. ʻI he ʻikai ke fakaʻamu ki he “ngaahi ʻaho ki muʻá,” vakai ʻi he faʻa lotu ki he lelei ʻo e liliú. (Tml. 7:10) ʻI he ʻikai ke fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke ke toe faí, fakakaukau ki he ngaahi meʻa kotoa ʻoku lava ke ke faí. ʻOku tau ako mei he vīsone ʻa Sākalaiá ʻa e mahuʻinga ʻo ʻetau tauhi maʻu ha fakakaukau pau. Ko ia te tau nofoʻaki fiefia ai mo faitōnunga naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku liliu ai hotau tuʻungá.

ʻI HE TAIMI ʻOKU FAINGATAʻA AI KE MUIMUI KI HA FAKAHINOHINO

13. Ko e hā naʻe ongoʻi nai ai ʻe he kau ʻIsileli ʻe niʻihi naʻe taʻefakapotopoto ʻa e fakahinohino ke toe hoko atu hono langa ʻo e temipalé?

13 Ko e ngāue ke toe langa ʻo e temipalé naʻe tapui. Neongo ia, ko e ongo tangata naʻe fakanofo ke takimuʻá​—ʻa e Taulaʻeiki Lahi ko Sīsuá (Siosiua) mo e Kōvana ko Seluipēpelí​—‘naʻe kamata ke na toe langa ʻa e fale ʻo e ʻOtuá.’ (ʻĒsela 5:1, 2) Ko e fili ko iá naʻe hā ngali taʻefakapotopoto nai ki he kau Siu ʻe niʻihi. Ko e ngāue ki hono langa ʻo e temipalé heʻikai lava ke fūfuuʻi ia mei he filí, ʻa ia te nau feinga ʻaki honau kotoá ke taʻofi. Ko e ongo tangata fua fatongiá, ʻa Siosiua mo Seluipēpeli, naʻá na fiemaʻu ha fakapapauʻiʻanga ʻokú na maʻu ʻa e poupou ʻa Sihová. Naʻá na maʻu ia. Anga-fēfē?

14. Fakatatau ki he Sākalaia 4:12, 14, ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga naʻe maʻu ʻe he Taulaʻeiki Lahi ko Siosiuá mo Kōvana Seluipēpelí?

14 Lau ʻa e Sākalaia 4:12, 14. ʻI he konga ko eni ʻo e vīsone ʻa Sākalaiá, ʻoku fakahaaʻi ʻe he ʻāngeló ki he palōfita faitōnunga ʻa e ʻOtuá ko e ongo fuʻu ʻōlivé naʻá na fakafofongaʻi ʻa e “ongo pani ʻe toko ua”​—ʻa Siosiua mo Seluipēpeli. Ko e ongo tangata ko ení naʻe fakatātaaʻi ia ʻo hangē “ʻokú na tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEiki ʻo e māmaní kotoa,” ʻa Sihova. He tuʻunga lāngilangi ē ke ʻi ai! Naʻe falala pau ʻa Sihova kiate kinaua. Ko ia naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ʻuhinga kakato ke falala pau ki ha fakahinohino pē naʻe tala ange ʻe he ongo tangatá ke nau fai, koeʻuhí ko Sihova naʻá ne ngāueʻaki kinaua ke tataki kinautolú.

15. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fakahinohino ʻa Sihova ʻi heʻene Folofolá?

15 Ko e founga ʻe taha ʻoku hokohoko atu ai hono ʻomai ʻe Sihova ʻa e fakahinohino ki heʻene kakaí ʻi he ʻaho ní ko ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. ʻI he tohi māʻoniʻoni ko iá, ʻokú ne tala mai ai ʻa e founga totonu ke tau lotu ai kiate iá. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fakahinohino ʻoku tau maʻu mei he Folofola ʻa e ʻOtuá? ʻAki ʻetau tokangataha ki ai pea vaheʻi ʻa e taimi ke mahinoʻi ai ia. ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻI heʻeku lau ʻa e Tohi Tapú pe ko ʻetau ʻū tohí, ʻoku ou kiʻi tuʻu pea fakalaulauloto? ʻOku ou kumi ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi moʻoni Fakatohitapu ʻoku “faingataʻa ke mahinoʻi”? Pe ʻoku ou lau fakavave pē ʻa e fakamatalá?’ (2 Pita 3:16) Kapau te tau vaheʻi ʻa e taimi ke fakakaukauloto ai ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe Sihova kiate kitautolú, ʻe malava ke tau muimui ki heʻene fakahinohinó pea fakahoko ʻetau ngāue fakamalangá.​—1 Tīm. 4:15, 16.

Falala ki he fakahinohino ʻokú ke maʻu mei he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” (Sio ki he palakalafi 16) *

16. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi kakato ai ʻa e fakahinohino mei he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó,” ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke muimui ki aí?

16 Ko e founga ʻe taha ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e fakahinohinó ʻoku fakafou ʻi he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó.” (Māt. 24:45) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe ʻomai nai ʻe he tamaioʻeikí ha fakahinohino ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi kakato. Ko e fakatātaá, te tau maʻu nai ha fakahinohino pau ʻo fakataumuʻa ke teuʻi kitautolu ki ha fakatamaki fakanatula ʻa ia ʻoku tau pehē heʻikai nai ke hoko ia ʻi hotau feituʻú. Pe te tau ongoʻi nai ʻoku fuʻu hohaʻa tōtuʻa ʻa e tamaioʻeikí ʻi he tō ha mahaki fakaʻauha. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai kapau ʻoku tau ongoʻi ko e ngaahi fakahinohino ʻoku ʻomaí ʻoku ʻikai ʻaonga? ʻE lava ke tau fakakaukau ki he founga naʻe maʻu ʻaonga ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he talangofua ki he fekau naʻe ʻomai fakafou ʻia Siosiua mo Seluipēpelí. ʻE lava foki ke tau fakakaukau ki he ngaahi fakamatala Fakatohitapu kehe naʻa tau lau. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e fakahinohino ʻoku hā ngali ʻikai ʻaonga mei he vakai ʻa e tangatá ka naʻe iku atu ʻo fakahaofi ai ʻa e moʻuí.​—Fkm. 7:7; 8:10.

SIO KI HE MEʻA NAʻE MAMATA KI AI ʻA SĀKALAIÁ

17. Ko e hā ʻa e ola ʻo e vīsone fekauʻaki mo e tuʻunga-māmá mo e ongo fuʻu ʻōlivé ki he kau Siú?

17 Ko e vīsone hono nima naʻe sio ki ai ʻa Sākalaiá naʻe nounou pē nai, ka naʻe ʻoange ai ki he kau Siú ha vakai pau ki heʻenau ngāué mo ʻenau lotú. Pea ʻi heʻenau ngāue ʻo fakatatau ki he meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Sākalaiá, naʻa nau ongoʻi ʻa e poupou anga-ʻofa mo e fakahinohino ʻa Sihová. Fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoni mālohi ʻo Sihová, naʻá ne tokoniʻi ai kinautolu ke hokohoko atu ʻenau ngāué pea nau toe fiefia.​—ʻĒsela 6:16.

18. ʻE lava fēfē ke tākiekina koe ʻe he vīsone ʻa Sākalaiá?

18 Ko e vīsone ʻa Sākalaia fekauʻaki mo e tuʻunga-māmá mo e ongo fuʻu ʻōlivé ʻe lava ke ne tākiekina mālohi hoʻo moʻuí. Hangē ko ia naʻa tau lāulea ki aí, ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke maʻu ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ke fehangahangai ai mo e kau fakafepakí, ko e fiefia ʻoku fiemaʻu ke ke fekuki ai mo ha liliu ʻi ho tuʻungá, pea mo e falala ʻoku fiemaʻu ke ke talangofua ai ʻi hoʻo maʻu ha fakahinohino ʻoku ʻikai ke ke mahinoʻi. Ko e hā ʻoku totonu ke ke fai ʻi hoʻo hokosia ʻa e ngaahi pole ʻi hoʻo moʻuí? ʻUluakí, sio ki he meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Sākalaiá​—ʻa e fakamoʻoni ko Sihova ʻokú ne tokangaʻi ʻEne kakaí. Pea ngāue leva ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ke sio ki aí ʻaki ʻa e falala kia Sihova pea hokohoko atu ke lotu kiate ia ʻaki ho lotó kotoa. (Māt. 22:37) Kapau te ke fai ia, ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova ke ke tauhi kiate ia ʻi he fiefia ʻo taʻengata.​—Kol. 1:10, 11.

HIVA 7 Sihova, Hotau Mālohingá

^ pal. 5 Naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he palōfita ko Sākalaiá ha ngaahi vīsone hokohoko fakatoʻoaloto. Ko e meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Sākalaiá naʻe ʻoange ai kiate ia mo e kakai ʻa Sihová ʻa e mālohi ke ikuʻi ʻa e ngaahi pole naʻa nau fehangahangai mo ia ʻi heʻenau fāinga ke toe fokotuʻu ʻa e lotu moʻoní. Ko e ngaahi vīsone ko iá ʻe lava ke ne toe tokoniʻi kitautolu ke tauhi faitōnunga kia Sihova neongo ʻetau fāinga mo e ngaahi polé. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻe lava ke tau ako mei he vīsone ʻa Sākalaia fekauʻaki mo ha tuʻunga-maama mo ha ongo fuʻu ʻōlivé.

^ pal. 3 ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, ʻi he ʻaho ʻo Kōvana Nehemaiá, ko ha pule ʻe taha ko ʻAtasease naʻá ne anga-lelei ʻaupito ki he kau Siú.

^ pal. 60 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke ne feʻunuʻaki ki he liliu ʻoku ʻomai ʻe he taʻumotuʻá mo e mahamahakí.

^ pal. 62 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tuofefine ʻokú ne fakakaukauloto ki he moʻoniʻi meʻa ʻoku poupouʻi ʻe Sihova ʻa e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó,” ʻo hangē pē ko ia naʻá ne fai kia Siosiua mo Seluipēpelí.