Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 22

Hanganaki Fononga ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní”

Hanganaki Fononga ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní”

“ʻE ʻi ai ha hala lahi, . . . ko e Hala ʻo e Māʻoniʻoní.”​—ʻAI. 35:8.

HIVA 31 ʻAʻeva Ā mo e ʻOtuá!

ʻI HE KUPÚ NI a

1-2. Ko e hā ʻa e fili mahuʻinga naʻe pau ke fai ʻe he kau Siu naʻe nofo ʻi Pāpiloné? (ʻĒsela 1:2-4)

 NAʻE ongona ʻa e folofola ʻa e tuʻí! Ko e kau Siú, ʻa ia naʻa nau nofo pōpula ʻi Pāpilone ʻi he taʻu ʻe nai 70, naʻe ʻatā ke nau foki ki honau fonua tupuʻangá, ʻa ʻIsileli. (Lau ʻa e ʻĒsela 1:2-4.) Ko Sihova toko taha pē naʻe lava ke ne fakahoko ʻa e meʻá ni. Ko e hā ʻoku lava ke tau lea pehē aí? Ko Pāpilone ʻoku ʻikai ke anga-maheni ke nau tuku ange ʻenau kau pōpulá. (ʻAi. 14:4, 17) Ka naʻe liua ʻa Pāpilone, pea ko e pule foʻoú naʻá ne tala ki he kau Siú ʻe lava ke nau mavahe mei he fonuá. Ko hono olá, ko e Siu kotoa, tautefito ki he ngaahi ʻuluʻi fāmilí, naʻe pau ke nau fai ha fili: Ke mavahe mei Pāpilone pe ke nofo pē. Naʻe ʻikai nai ko ha fili faingofua ia ke fai. Ko e hā hono ʻuhingá?

2 Ko e taʻumotuʻá naʻá ne taʻofi ʻa e niʻihi mei hono fai ʻa e fononga faingataʻa ko iá. Pea koeʻuhi ko e tokolahi taha ʻo e kau Siú naʻe fanauʻi ʻi Pāpilone, ko e ʻapi pē ia naʻa nau ʻiloʻí. Naʻa nau vakai ki ʻIsileli ko e fonua ia ʻo ʻenau fanga kuí. Ko e kau Siu ʻe niʻihi ʻoku ngalingali naʻa nau mātuʻaki lavameʻa ʻi Pāpilone, ko ia naʻe faingataʻa nai kiate kinautolu ke mavahe mei honau ngaahi ʻapi fakafiemālié pe mei heʻenau pisinisí pea nofo ʻi ha fonua foʻou.

3. Ko e hā ʻa e tāpuaki naʻe fakatatali mai ki he toenga ʻo e kau Siu faitōnunga te nau foki ki ʻIsilelí?

3 ʻI he ʻatamai ʻo e kau Siu faitōnungá, ko e ngaahi ʻaonga ʻo e toe foki ki ʻIsilelí naʻe laka mamaʻo ange ia ʻi ha feilaulau pē te nau fai. Ko e tāpuaki lahi taha naʻe kau ki aí ko ʻenau lotú. Neongo naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi temipale pangani laka hake ʻi he 50 ʻi Pāpilone, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha temipale ʻo Sihova ʻi he kolo ko iá. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ʻōlita ʻa ia ʻe lava ke ʻoatu ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi feilaulau naʻe fiemaʻu ʻe he Lao ʻa Mōsesé, pea naʻe ʻikai ha tuʻunga-taulaʻeiki naʻe fokotuʻu ke nau ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau ko iá. Tānaki atu ki aí, naʻe tokolahi mamaʻo ange ʻa e kau tangata mo e kau fefine panganí, ʻa ia naʻe ʻikai haʻanau tokaʻi ʻe taha ʻa Sihova pe ko ʻEne ngaahi tuʻungá ʻi he kakai ʻa Sihová. Ko ia ko e kau Siu manavahē-ʻOtuá​—ko e laui afe ʻo kinautolu​—naʻa nau fakatuʻotuʻa atu ke foki ki honau fonua tupuʻangá ʻa ia ʻe lava ke nau toe fakafoki mai ai ʻa e lotu maʻá.

4. Ko e hā ʻa e tokoni naʻe talaʻofa ʻe Sihova ke ʻoange ki he kau Siu ʻoku nau foki ki ʻIsilelí?

4 Ko e fononga faingataʻa mei Pāpilone ki ʻIsilelí naʻe feʻunga nai mo e māhina ʻe fā, ka naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga pē naʻe hā ngali te ne taʻofi ʻenau fokí ʻe fakaʻataʻatā. Naʻe tohi ʻe ʻAisea: “Fakaʻataʻatā ʻa e ʻalunga ʻo Sihová! ʻAi ke hangatonu ʻa e hala lahi ʻi he toafá maʻa hotau ʻOtuá. . . . Ko e kelekele tafungofungá kuo pau ke fakatokalelei, pea ko e kelekele tokakoví ke hoko ko ha teleʻa lautoka.” (ʻAi. 40:3, 4) Sioloto atu ki he tuʻunga ko ení: Ko ha hala lahi ʻi he toafá, ko ha teleʻa lautoka kuo fakatokalelei. He tāpuaki ē ko ia ki he kau fonongá! ʻE faingofua ange ke nau fononga ʻi ha hala lahi hangatonu ʻi he kaka hake mo hifo pe ʻalu takai ʻi he ʻotu moʻungá, tafungofungá pe ngaahi teleʻá. ʻE toe vave ange foki ʻenau fonongá.

5. Ko e hā ʻa e hingoa ʻo e hala lahi fakaefakatātā mei Pāpilone ki ʻIsilelí?

5 ʻI he ʻahó ni, ko e ngaahi hala lahí ʻoku uiʻaki ha hingoa pe ko ha fika. Ko e hala lahi fakaefakatātā naʻe tohi ʻa ʻAisea fekauʻaki mo iá naʻe ʻi ai foki mo hono hingoa. ʻOku tau lau: “ʻE ʻi ai ha hala lahi, ʻio, ko ha hala ʻoku ui ko e Hala ʻo e Māʻoniʻoní. ʻE ʻikai ke fononga ai ʻa e tokotaha taʻemaʻá.” (ʻAi. 35:8) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e talaʻofa ko ení ki he kau ʻIsilelí ʻi he taimi ko iá? Pea ko e hā hono ʻuhinga kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní?

“KO E HALA ʻO E MĀʻONIʻONÍ” ​—ʻI HE KUOHILÍ PEA ʻI HE TAIMÍ NI

6. Ko e hā naʻe ui ai ʻa e hala ko ení ʻoku māʻoniʻoní?

6 “Ko e Hala ʻo e Māʻoniʻoní”​—he hingoa fakaʻofoʻofa ē ke uiʻaki ha hala lahi! Ko e hā naʻe ui ai ʻa e halá ʻoku māʻoniʻoní? Heʻikai ha feituʻu ʻi he puleʻanga naʻe toe fakafoki mai ʻo ʻIsilelí maʻá e “tokotaha taʻemaʻá”​—ko ha Siu naʻá ne fakapapauʻi ke tōʻongaʻaki ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, tauhi ʻaitoli pe ko e ngaahi angahala mamafa kehe. Ko e kau Siu ko eni naʻe fokí naʻe pau ke nau hoko “ko ha kakai māʻoniʻoni” ki honau ʻOtuá. (Teu. 7:6) Neongo ia, naʻe ʻikai ʻuhinga iá ko e faʻahinga naʻa nau mavahe mei Pāpiloné naʻe ʻikai toe fiemaʻu ke nau fai ʻa e ngaahi liliu koeʻuhi ke nau fakahōifuaʻi ʻa Sihova.

7. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻe niʻihi naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he kau Siú? ʻOmai ha fakatātā.

7 Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, ko e tokolahi taha ʻo e kau Siú naʻe fanauʻi ʻi Pāpilone, pea ko e tokolahi ʻoku ngalingali naʻa nau anga ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tōʻonga ʻa e kau Pāpiloné. ʻI he laui hongofuluʻi taʻu hili ʻa e toe foki ʻa e fuofua kau Siú ki ʻIsilelí, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒsela ko e kau Siu ʻe niʻihi naʻa nau fai ʻa e ngaahi aleapau fakaemali mo e kau fefine pangani. (ʻEki. 34:15, 16; ʻĒsela 9:1, 2) Ka ki mui ai, naʻe ʻohovale ʻa Kōvana Nehemaia ʻi hono ʻiloʻi ko e fānau naʻe fanauʻi ʻi ʻIsilelí naʻe ʻikai ke nau poto ʻi he lea ʻa e kau Siú. (Teu. 6:6, 7; Nehe. 13:23, 24) ʻE lava fēfē ke ako ʻa e fānau ko iá ke ʻofa mo lotu kia Sihova kapau naʻe ʻikai lava ke nau mahinoʻi ʻa e lea faka-Hepeluú​—ʻa e lea tefito naʻe hiki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá? (ʻĒsela 10:3, 44) Ko ia ko e kau Siu ko iá naʻe pau ke nau fai ʻa e ngaahi liliu lahi, ka ʻe faingofua ange kiate kinautolu ke fai ʻa e ngaahi liliu ko iá ʻi ʻIsileli, ʻa ia naʻe kamata māmālie ke fakafoki ki ai ʻa e lotu maʻá.​—Nehe. 8:8, 9.

Talu mei he 1919 T.S., ko e laui miliona ʻo e kau tangata, kau fefine mo e fānau kuo nau mavahe mei Pāpilone ko e Lahi pea kamata fononga ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” (Sio ki he palakalafi 8)

8. Ko e hā ʻoku totonu ai ke mahuʻinga kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻe hoko fuoloa ʻi he kuohilí? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)

8 ‘ʻOku mātuʻaki fakatupu tokanga kotoa ia,’ ko e fakakaukau nai ia ʻa e niʻihi, ‘ka ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ʻo e meʻa ko ia naʻe hoko fuoloa ki he kau Siú ʻi he kuohilí kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni?’ Ko hono moʻoní ʻio, koeʻuhí, ʻi ha ʻuhinga, ʻoku tau lolotonga fononga ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní.” Tatau ai pē pe ʻoku tau kau ʻi he kau paní pe ko e “fanga sipi kehe,” ʻoku fiemaʻu ke tau nofo ai pē ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” koeʻuhi ʻoku taki atu ai kitautolu ki he palataisi fakalaumālié pea ki he ngaahi tāpuaki ʻo e Puleʻangá ʻi he kahaʻú. b (Sione 10:16) Talu mei he 1919 T.S., ko e laui miliona ʻo e kau tangata, kau fefine mo e fānau kuo nau mavahe mei Pāpilone ko e Lahi, ʻa e ʻemipaea ʻi māmani ʻo e lotu loí, pea kamata ke nau fononga ʻi he hala fakaefakatātā ko iá. ʻOku ngalingali ʻokú ke kau ai. Neongo naʻe fakaava ʻa e halá ʻi he taʻu ʻe 100 nai kuo maliu atú, ko hono teuteu ʻo e hala lahi ko iá naʻe kamata ʻi he laui senituli ki muʻa ange.

TEUTEU ʻA E HALÁ

9. ʻI he fehoanaki mo e ʻAisea 57:14, ʻi he ʻuhinga fē kuo teuteu ai ʻa e “Hala ʻo e Māʻoniʻoní”?

9 Naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova naʻe toʻo ʻa e ngaahi tūkiaʻangá mei he hala ʻo e kau Siu naʻa nau mavahe mei Pāpiloné. (Lau ʻa e ʻAisea 57:14.) Fēfē ʻa e “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” ʻi onopōní? ʻI he laui senituli lahi ʻo aʻu ki he 1919, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ha kau tangata manavahē-ʻOtua ke nau fakaʻataʻatā ʻa e hala ki tuʻa mei Pāpilone ko e Lahí. (Fakafehoanaki mo e ʻAisea 40:3.) Naʻa nau fai ʻa e ngāue teuteu naʻe fiemaʻú​—ko e ngāue ki he hala fakalaumālié​—ke ʻai ke malava ki he kakai loto-totonú ke nau mavahe mei Pāpilone ko e Lahi pea hū ki he palataisi fakalaumālié, ʻa ia kuo toe fakafoki ki ai ʻa e lotu maʻa ʻa Sihová. Ko e hā naʻe kau ki he “ngāue ki he hala” ko ení? Fakakaukau ki he niʻihi ʻo e ngāue teuteu naʻe fakahokó.

ʻI he laui senituli lahi, naʻe tokoni ʻa e kau tangata manavahē-ʻOtuá ki hono fakaʻataʻatā ʻa e hala ki tuʻa mei Pāpilone ko e Lahí (Sio ki he palakalafi 10-11)

10-11. Kuo anga-fēfē ʻa e tokoni hono pulusi mo liliu ʻa e Tohi Tapú ki he fakamafola ʻo e ʻilo Fakatohitapú? (Sio foki ki he fakatātaá.)

10 Pulusi. ʻI he aʻu ki he vaeuaʻanga ʻo e senituli hono 15, ko e Tohi Tapú naʻe hiki-tatau tohinima. Naʻe fuoloa hono fai ʻa e ngāue ko ení, pea ko e ngaahi tatau ʻo e Tohi Tapú naʻe tātātaha hono maʻú pea naʻe mamafa ʻaupito. Ka ʻi he taimi naʻe faʻu ai ha mīsini paaki, naʻe lavangofua ange ke faʻu mo tufaki ʻa e Tohi Tapú.

11 Liliu-lea. ʻI he laui senituli, naʻe ala maʻu tefito pē ʻa e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Latiná, ʻa ia ko e kakai ako leleí pē naʻe lava ke nau mahinoʻí. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe anga-maheni ange ai ʻa e ngāue pulusí, ko e faʻahinga tāutaha manavahē-ʻOtuá naʻa nau fakalahi ʻa e ngāue ki hono liliu ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi lea naʻe ngāueʻaki ʻe he kakai lāuvalé. ʻI he taimi ko ení naʻe lava ke fakahoa ʻe he kau lau Tohi Tapú ʻa e meʻa naʻe akoʻi ange ʻe he haʻa faifekaú mo e meʻa ʻoku akoʻi moʻoni ʻe he Tohi Tapú.

Naʻe tokoni ʻa e kau tangata manavahē-ʻOtuá ki hono fakaʻataʻatā ʻa e hala ki tuʻa mei Pāpilone ko e Lahí (Sio ki he palakalafi 12-14) c

12-13. ʻOmai ha fakatātā ʻo e founga naʻe kamata ai ke fakaeʻa ʻe he kau ako loto-moʻoni ʻo e Tohi Tapú ʻi he senituli hono 19 ʻa e ngaahi akonaki fakalotu loí.

12 Ngaahi meʻangāue tokoni ki he ako Tohi Tapú. Ko e kau ako fakamātoato ʻo e Tohi Tapú naʻa nau ako lahi ʻaupito mei he meʻa naʻa nau lau ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Pea neongo ʻa e ʻita lahi ʻa e haʻa faifekau tokolahi, naʻe ʻikai ke nau fufū ʻa e meʻa naʻa nau ʻiló. Ko e fakatātaá, ʻi he senituli hono 19, naʻe ʻi ai ha kau tangata loto-moʻoni naʻa nau pulusi ʻa e ngaahi tuleki naʻe fakaeʻa ai ʻa e ngaahi akonaki fakalotu loi ʻa e ngaahi siasí.

13 ʻI he 1835 nai ko ha tangata manavahē-ʻOtua ko Henelī Kulū naʻá ne pulusi ha tuleki naʻe lāulea fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e maté. ʻI aí, naʻá ne fakamoʻoniʻi mei he Folofolá ko e moʻui taʻefaʻamaté ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá, ʻo ʻikai ko ha tuʻunga naʻe fanauʻi kotoa mai kitautolu mo ia, ʻo hangē ko e meʻa naʻe akoʻi ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi siasí. ʻI he 1837 ko ha faifekau ko Siaosi Sitoasi naʻá ne maʻu ha tatau ʻo e tuleki ko iá lolotonga ʻene heka ʻi ha lēlue. Naʻá ne lau ia pea tuipau naʻá ne ʻiloʻi ha moʻoni mātuʻaki mahuʻinga. Naʻá ne fakapapauʻi ke vahevahe ʻa e meʻa naʻá ne akó. ʻI he 1842 naʻá ne fai ha ngaahi malanga hokohoko ʻi he kaveinga fakatoʻoaloto “Ko ha Fehuʻi​—ʻOku Taʻefaʻamate ʻa e Fulikivanú?” Ko e ngaahi tohi ʻa Siaosi Sitoasí naʻá ne tākiekina lelei ha kiʻi talavou ko Charles Taze Russell.

14. ʻI he ngaahi founga fē naʻe maʻu ʻaonga ai ʻa Tokoua Russell mo hono kaungāfeohí mei he ngāue ki he hala fakalaumālié ʻi he kuohilí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

14 ʻI he ngaahi founga fē naʻe maʻu ʻaonga ai ʻa Tokoua Russell mo hono kaungāfeohí mei he ngāue ki he hala fakalaumālié naʻe fakahoko ʻi he kuohilí? ʻI heʻenau ngaahi akó, naʻe malava ke nau vakai ki he ngaahi tikisinale, konikōtieni, mo e ngaahi liliu kehekehe ʻo e Tohi Tapú, ʻa ia ko e kotoa ʻo kinautolú naʻe ʻosi teuteu ia ki muʻa ʻi honau taimí. Naʻa nau toe maʻu ʻaonga mei he fekumi Fakatohitapu ʻa e kau tangata hangē ko Henelī Kulū, Siaosi Sitoasi mo e niʻihi kehe. Ko Tokoua Russell mo hono kaungāfeohí naʻa nau tokoni ki he ngāue ki he hala fakalaumālié ʻaki hono faʻu ha ʻū tohi mo e ngaahi tuleki lahi fau naʻe lāulea ai ki he ngaahi kaveinga Fakatohitapu.

15. Ko e hā ʻa e fakalakalaka mahuʻinga naʻe hoko ʻi he 1919?

15 ʻI he 1919, ko Pāpilone ko e Lahi naʻe mole ʻene tākiekina ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he taʻu ko iá, naʻe fakanofo ʻa e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó,” ʻo taimi tonu pē ke ne talitali lelei ʻa e faʻahinga loto-totonú ki he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” naʻe toki fakaava foʻoú. (Māt. 24:45-47) Mālō ki he “kau ngāue hala” faitōnunga ʻo e kuohilí, ko e faʻahinga naʻe kamata ke nau fononga ʻi he hala lahi ko iá naʻe lava ke fakalahi ai ʻenau ʻilo ki he ngaahi taumuʻa ʻa Sihová. (Pal. 4:18) Naʻe lava foki ke nau fakatonutonu ʻenau moʻuí ke fehoanaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová. Kuo ʻikai ke ʻamanekina ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau fai fakaʻangataha ʻa e ngaahi liliu kotoa ʻoku fiemaʻú. ʻI hono kehé, kuó ne fakamaʻa ʻene kakaí ʻi he faai mai ʻa e taimí. (Sio ki he puha “ Fakamaʻa ʻe Sihova ʻEne Kakaí ʻi he Faai Mai ʻa e Taimí.”) He fiefia ē ko kitautolu kotoa ʻi he taimi ʻe malava ai ke tau fakahōifuaʻi ʻa hotau ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau faí!​—Kol. 1:10.

“KO E HALA ʻO E MĀʻONIʻONÍ” ʻOKU KEI ʻATĀ

16. Talu mei he 1919, ko e hā ʻa e ngāue fakalelei kuo fakahoko ki he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní”? (ʻAisea 48:17; 60:17)

16 Ko e hala kotoa pē ʻoku fiemaʻu ke fakaleleiʻi maʻu pē. Talu mei he 1919, ko e ngāue ki hono fakaleleiʻi ʻo e “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” kuo hokohoko atu, fakataha mo ha vakai ke ʻai ke malava ki he kakai tokolahi ange ke nau mavahe mei Pāpilone ko e Lahi. Ko e tamaioʻeiki anga-tonu mo poto naʻe toki fakanofó naʻa nau kau ki he ngāué, pea ʻi he 1921, naʻa nau pulusi ha tohi tokoni ki he ako Tohi Tapú naʻe fakataumuʻa ke tokoniʻi ʻa e niʻihi foʻoú ke ako ʻa e moʻoni Fakatohitapú. Ko e tohi ko iá, ʻa e The Harp of God, naʻe faai atu pē ʻo tufaki ʻa hono tatau ʻo ofi ʻi he ono milioná ʻi he lea ʻe 36, pea ko e tokolahi naʻa nau ako ʻa e moʻoní mei ai. Ki muí ni mai, naʻa tau maʻu ha tohi foʻou ki hono fakahoko ʻa e ngaahi ako Tohi Tapú, ko e Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata! ʻI he kotoa ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, kuo ngāueʻaki ʻe Sihova ʻene kautahá ke tokonaki mai ha fouʻanga tuʻumaʻu ʻo e meʻakai fakalaumālié ke tokoniʻi kitautolu kotoa ke hanganaki fononga ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní.”​—Lau ʻa e ʻAisea 48:17; 60:17.

17-18. ʻOku taki atu ʻa e “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” ki fē?

17 Te tau pehē nai ʻi he taimi ʻoku tali ai ʻe ha taha ha ako Tohi Tapu, ʻokú ne maʻu ʻa e faingamālie ke fou atu ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní.” Ko e niʻihi ʻoku nau fononga taimi nounou pē pea nau afe mei he hala lahí. Ko e niʻihi ʻoku nau fakapapauʻi ke hanganaki fononga pē ʻi he hala ko iá kae ʻoua leva kuo nau aʻu ki he feituʻu ʻoku nau taumuʻa ki aí. Ko e hā ʻa e feituʻu ko iá?

18 Ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ki he moʻui fakahēvaní, ko e “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” ʻoku taki atu ia ki he “palataisi ʻa e ʻOtuá” ʻi hēvani. (Fkh. 2:7) Ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní, ko e hala lahí ʻoku taki atu ia ki he moʻui haohaoa ʻi he ngataʻanga ʻo e taʻu ʻe 1,000. Kapau ʻokú ke lolotonga fononga ʻi he hala lahí he ʻahó ni, ʻoua ʻe toe sio ki mui. Pea ʻoua ʻe afe mei ai kae ʻoua kuó ke aʻu lelei ki he māmani foʻoú. ʻOku mau fakaʻamu pē te ke maʻu ha “fononga lelei.”

HIVA 24 Haʻu ki he Moʻunga ʻo Sihová

a Naʻe ui ʻe Sihova ʻa e hala lahi fakaefakatātā mei Pāpilone ki ʻIsilelí “ko e Hala ʻo e Māʻoniʻoní.” Kuo fakaʻataʻatā ʻe Sihova ʻi ha tuʻunga meimei tatau ha hala ki heʻene kakaí ʻi onopooni? ʻIo! Talu mei he 1919 T.S., ko e laui miliona kuo nau mavahe mei Pāpilone ko e Lahi pea kamata fononga ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní.” Ko kitautolu kotoa kuo pau ke tau fononga ai pē ʻi he hala ko iá kae ʻoua kuo tau aʻu ki he feituʻu fakaʻosi ʻoku tau taumuʻa ki aí.

b Sio ki he Isaiah’s Prophecy​—Light for All Mankind II, p. 56-57.

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko Tokoua Russell mo hono kaungāfeohí naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻangāue tokoni ki he ako Tohi Tapú ʻa ia naʻe teuteu ki muʻa ʻi honau taimí.