Skip to content

Skip to table of contents

KO HA FETALANOAʻAKI MO HA KAUNGĀʻAPI

ʻOku Tokanga Mai ʻa e ʻOtuá Fekauʻaki mo ʻEtau Faingataʻaʻiá?

ʻOku Tokanga Mai ʻa e ʻOtuá Fekauʻaki mo ʻEtau Faingataʻaʻiá?

Ko ha sīpinga fetalanoaʻaki eni ʻe fai nai ʻe he taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo ha kaungāʻapi. Tau fakaʻuta atu eni ko ha tokotaha Fakamoʻoni ko hono hingoá ko Māsela ne ʻalu atu ki he ʻapi ʻo ha fefine ko hono hingoá ko Sōfia.

ʻOKU ANGA-FĒFĒ ʻENE TUKU KE HOKO ʻA E MEʻÁ NI?

Māsela: ʻI he ʻahó ni ʻoku ou tufa ai ʻa e tulekí ni ki he tokotaha kotoa ʻi he feituʻu ko ení. ʻOku fakakaveinga Te Ke Fieʻilo ki he Moʻoní? Ko ena hoʻo tatau.

Sōfia: ʻOku fekauʻaki eni mo e lotú?

Māsela: ʻIo. Fakatokangaʻi ʻa e fehuʻi ʻe ono ʻoku fakahokohoko ʻi he takafí. Ko fē ʻi he ngaahi fehuʻí ni—

Sōfia: Tali siʻi angé. ʻE fakamole taimi hoʻo talanoa mo aú.

Māsela: Ko e hā ʻokú ke siʻi lea pehē aí?

Sōfia: Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi ʻe au pē ʻoku ou tui koā ki he ʻOtuá.

Māsela: Sai, ʻoku ou houngaʻia ʻi hoʻo lea totonu mai kiate aú. ʻE sai pē ke u ʻeke atu, ʻokú ke ongoʻi pehē maʻu pē?

Sōfia: ʻIkai, naʻá ku ʻalu pē au ki he lotú ʻi heʻeku tupu haké. Ka kuo fuʻu fuoloa mai eni ʻeku taʻeʻalu ʻaku ki he lotú.

Māsela: Ko ia. Kae kehe, fēfē ke u fakafeʻiloaki atu au ko hoku hingoá ko Māsela.

Sōfia: Ko Sōfia au.

Māsela: ʻOku ou fiefia he feʻiloaki mo koé, Sōfia.

Sōfia: Tatau pē mo au.

Māsela: ʻOku ʻikai ke u ʻi hení Sōfia ke fakamālohiʻi koe ke ke tui mai. Neongo ia, ʻoku ou fieʻilo. ʻOku ʻi ai ha meʻa pau ʻokú ne ʻai koe ke ke veiveiua pe ʻoku ʻi ai ha ʻOtua?

Sōfia: ʻIo. Ko ʻeku fineʻeikí naʻe kau ia ʻi he fakatuʻutāmaki ʻi ha kā ʻi he taʻu ʻe 17 kuohilí.

Māsela: Fakaʻofa moʻoni ia. Naʻe lavea lahi?

Sōfia: ʻIo, talu mei ai mo ʻene mamatea.

Māsela: He meʻa fakalotomamahi moʻoni ia. Kuo pau pē naʻá ke loto-mamahi lahi.

Sōfia: ʻOku ou ongoʻi pehē. Ko e meʻa ia naʻá ku fifili ki aí, kapau ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, ko e hā ʻokú ne tuku ai ke hoko ʻa e meʻá ni? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ke tau faingataʻaʻia pehē aí?

ʻOKU HALA KE ʻEKE HONO ʻUHINGÁ?

Māsela: Ko hoʻo ngaahi ongoʻí mo hoʻo fehuʻí ko e meʻa ia ʻoku mahino ngofua. ʻI he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí, ʻoku fakanatula pē ia ke tau fifili ki hono ʻuhingá. Ko hono moʻoní, naʻa mo e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú naʻa nau fifili fekauʻaki mo e meʻa ko iá!

Sōfia: Ko hoʻo moʻoni?

Māsela: ʻIo. ʻE sai pē ke u fakahā atu ha fakatātā mei he Tohi Tapú?

Sōfia: Te u saiʻia ai.

Māsela: Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe ʻeke ʻe he palōfita faitōnunga ko Hapakuké ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lēkooti ʻi he Hapakuke vahe 1, veesi 2 mo e 3: “Kofutu, ʻEiki, ʻeku tangi atu, kae ʻikai te ke ongoʻi? ʻOku ou ʻioho atu, Ko eni e! fakapo e! Kae ʻikai te ke fakahaofi. Ko e ha ʻoku ke tuku ai ke u sio ki he kovi? pea ke moʻu vakaia ʻe koe ʻa e fakamamahi?” ʻOku meimei tatau nai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení mo e ngaahi fehuʻi kuó ke ʻeké?

Sōfia: ʻIo, ʻoku pehē.

Māsela: Naʻe ʻikai ʻaupito tafuluʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Hapakuke ʻi heʻene ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá, pea naʻe ʻikai ke ne tala ange kia Hapakuke ʻoku fiemaʻu pē ke lahi ʻene tuí.

Sōfia: Mālie moʻoni.

ʻOKU FEHIʻA ʻA SIHOVA ʻI HE FAINGATAʻAʻIÁ

Māsela: ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau faingataʻaʻiá pea ʻokú ne tokanga mai fekauʻaki mo ia.

Sōfia: Ko e hā hoʻo ʻuhinga?

Māsela: Te u fakahā atu ʻa e fakatātā ko ení mei he ʻEkisoto 3:7. Te ke fie lau ʻa e veesi ko iá?

Sōfia: ʻIo. ʻOku pehē: “Kuo u matuʻaki mamata ki he ngaohikoviʻi ʻo hoku kakai ʻoku ʻi Isipite, pea kuo ongo mai ʻenau tautapa koeʻuhi ko honau kau ofisa; he ʻoku ou ʻiloʻi ʻenau ngaahi mamahi.’”

Māsela: Mālō. Makatuʻunga ʻi he konga Tohi Tapu ko ení, ʻoku ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e taimi ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa ʻene kakaí?

Sōfia: ʻIo, ngalingali ʻokú ne ʻiloʻi.

Māsela: Pea ʻoku ʻikai ke ne ʻilo pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokó. Toe sio hifo ki he konga fakaʻosi ʻo e veesi ko iá. Naʻe pehē ai ʻe he ʻOtuá: “ʻOku ou ʻiloʻi ʻenau ngaahi mamahi.” ʻOku hā mei he ngaahi lea ko ení ko e ʻOtua ʻoku taʻeʻofa pe taʻetokanga?

Sōfia: ʻIkai, ʻikai ʻaupito.

Māsela: Ko ia, ko e meʻa ʻe taha ko e ʻiloʻi ʻa e tuʻungá, ka ke ueʻi ʻe he meʻa ko iá—ke maʻu ʻa e ongoʻi fekauʻaki mo e tuʻungá—ko ha meʻa kehe ʻaupito ia.

Sōfia: Moʻoni.

Māsela: ʻI he fakakaukau ki aí, ta lau angé ha toe meʻa meimei tatau fekauʻaki mo e taimi naʻe mamahi ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku hiki ia ʻi he ʻAisea 63:9. Ko e ʻuluaki konga ʻo e vēsí ʻoku pehē: “ʻI he mamahi kotoa naʻe hoko kiate kinautolu naʻe hoko ha mamahi ki Heʻene ʻAfio.” Te ke pehē nai naʻe uesia ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa ʻene kakaí?

Sōfia: Ko ia.

Māsela: Ko e moʻoní Sōfia, ʻoku tokanga ʻaupito mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu pea ʻokú ne fehiʻa ke sio mai ʻoku tau faingataʻaʻia. ʻI he taimi ʻoku tau mamahi aí, ʻoku mamahi fakataha ia mo kitautolu.

KO E HĀ NAʻÁ NE TATALI AÍ?

Māsela: Ki muʻa ke u ʻalú, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku ou saiʻia ke u tala atu kiate koe.

Sōfia: Fakaʻofoʻofa.

Māsela: Fakakaukau ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ko e veesi ʻoku ou fakakaukau ki aí ko e Selemaia 10:12. Te ke saiʻia ke lau ia?

Sōfia: ʻIo. ʻOku pehē ai: “Naʻa ne ngaohi ʻa e fonua ʻaki hono ivi, naʻa ne fokotuʻu ʻa e mama nofoʻanga ʻaki ʻene poto, pea ʻi he faiʻaki hono ʻatamai naʻa ne fola ʻa e ngaahi langi.”

Māsela: Mālō. Ta kiʻi fakakaukau angé ki he veesi ko ení. Naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ha mālohi lahi ke ngaohi ʻa e ʻuniveesi kāfakafá mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ʻi aí?

Sōfia: ʻIo.

Māsela: Ko ia, kapau ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ke ngaohi ʻa e meʻa kotoa takatakai ʻia kitautolú, ʻikai te tau ʻamanekina ʻokú ne toe maʻu ha mālohi ke puleʻi ʻene meʻa fakatupú?

Sōfia: ʻIo.

Māsela: Toe fakakaukau angé ki hoʻo fineʻeikí. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne fakahohaʻasi koe ʻi he sio ki heʻene faingataʻaʻiá?

Sōfia: Koeʻuhí he ʻoku ou ʻofa ai he ko ʻeku fineʻeikí ia.

Māsela: Kapau naʻá ke maʻu ha mālohi ke fakamoʻui ia ʻi he ʻahó ni, te ke fai pehē?

Sōfia: Ko ia.

Māsela: Fakakaukau angé ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau faingataʻaʻiá, ʻokú ne ongoʻi kitautolu pea ʻoku ʻi ai hono mālohi kāfakafa. ʻOku lava ke ke sioloto atu leva ki he lahi ʻo e mapuleʻi-kita ʻoku pau ke maʻu ʻe he ʻOtuá ʻi he ʻikai ke kau mai ʻo fakangata leva ʻetau faingataʻaʻiá?

Sōfia: Naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻaku fakakaukau ʻaku ki ai ki muʻa.

Māsela: ʻIkai ʻoku ʻi ai ʻene ʻuhinga lelei ʻi he ʻikai ke ne tuʻu-ʻi-vahaʻa ke fakangata ʻetau ngaahi palopalemá? *

Sōfia: ʻIo. Mahalo pē.

Māsela: ʻOku ou fanongo atu ʻoku tatangi hoʻo telefoní, ʻe lava ke u foki mai ʻi ha taimi kehe ke ta lāulea lahi ange ai ki he kaveinga ko ení.

Sōfia: Mālō. Te u saiʻia ai. *

ʻOku ʻi ai ha kaveinga pau Fakatohitapu kuó ke fifili fekauʻaki mo ia? ʻOkú ke fieʻilo nai fekauʻaki mo ha taha ʻo e ngaahi tui pe ngaahi tōʻonga fakalotu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? Kapau ko ia, ʻoua ʻe toumoua ke ʻeke ki he taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Te ne fiefia ke fai ha lāulea mo koe ki he ngaahi kaveinga ko iá.

^ Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 11 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú? Ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

^ Ko ha kupu he kahaʻú ʻi he konga hokohoko ko ení ʻe lāulea ki he ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá.