Kalap go long lista

Kalap go long lista bilong ol tok

YU TING WANPELA I BIN WOKIM?

Ol Gras na Diwai i Wokim Kaikai

Ol Gras na Diwai i Wokim Kaikai

OL GRAS na diwai samting i save yusim san lait long wokim kaikai. Ol saveman i kolim dispela olsem fotosintesis. Ol wok painimaut i soim olsem ol gras na diwai samting inap skelim gut hamas kaikai ol bai yusim long nait i go inap long moningtaim.

Tingim: Long de, ol diwai na gras samting i kisim win kabon daioksait na tanim i kamap suga. Na long nait, ol i save yusim dispela suga ol i bin bungim na bai ol i no hangre. Na tu, ol i yusim suga long wokim marasin nutriens na bai ol i gro gut. Ol gras na diwai samting i yusim gut kaikai ol i bungim, i no olsem ol i yusim hariap tumas o isi isi tru. Klostu long bikmoning, ol i yusim inap olsem 95 pesen bilong kaikai, na ol i save redi long wokim nupela kaikai.

Ol saveman i kisim save long dispela taim ol i wokim ol eksperimen long wanpela kain diwai mastet ol i kolim Arabidopsis thaliana. Ol i painimaut olsem dispela diwai i save lukautim gut kaikai bilong en long nait. Maski haptaim bilong nait i longpela olsem 8, 12 o 16 aua, em inap lukautim kaikai i go inap long moningtaim. Dispela diwai i gat bikpela save na em inap long skelim gut hau em bai yusim kaikai long nait i go inap long moning.

Olsem wanem ol gras na diwai samting inap save long hamas kaikai ol i bungim? Olsem wanem ol inap skelim gut taim? Na wanem samting i helpim ol long mekim olsem? Ol saveman i mekim sampela wok painimaut moa bilong painim bekim bilong ol dispela askim.

Yu ting wanem? Save bilong ol gras na diwai samting long wokim kaikai i kamap long rot bilong evolusen? O wanpela i bin wokim?