Eaha to roto?

No te aha Iesu i pohe ai?

No te aha Iesu i pohe ai?

Te pahonoraa a te Bibilia

 Ua pohe Iesu no te faaore i te mau hara a te taata e ia fanaˈo ratou i te ora mure ore. (Roma 6:23; Ephesia 1:7) Ua haapapu maitai te poheraa o Iesu e nehenehe te hoê taata e vai taiva ore noa i te Atua i mua i te mau tamataraa atoa.—Hebera 4:15.

 A hiˈo mea nafea te pohe o te hoê taata e hopoi mai i te mau haamaitairaa.

  1.   Ua pohe Iesu no te “faaoreraa i ta tatou mau hara.”—Kolosa 1:14.

     Ua poietehia te taata matamua o Adamu ei taata tia, aita ta ˈna e hara. Tera râ, ua faaroo ore o ˈna i te Atua. No to Adamu faaroo-ore-raa aore ra hara, ua mauiui roa ta ˈna huaai. Te parau ra te Bibilia: “Na roto hoi i te faaroo ore o te taata hoê ra i faarirohia ˈi e rave rahi ei feia hara.”—Roma 5:19.

     E taata tia atoa Iesu, tera râ aita roa o ˈna i hara. No reira, e “tusia o te tapoˈi i te hara hoi o ˈna no ta tatou mau hara.” (Ioane 1, 2:2, nota) No to Adamu faaroo-ore-raa ua hara ïa te mau taata atoa. Na te pohe râ o Iesu e faaore i te hara a te mau taata atoa o te faatupu ra i te faaroo ia ˈna.

     Oia mau, ua hoo Adamu i te taata ei tîtî no te hara area ra Iesu ua horoa o ˈna i to ˈna ora no tatou e ua hoo mai o ˈna i te huitaata. No reira te parau ra te Bibilia: “Ia rave noa ˈtu râ te tahi taata i te hara, e tauturu to tatou tei te Metua ra, o Iesu Mesia te taata parau-tia.”—Ioane 1, 2:1.

  2.   Ua pohe Iesu “ia ore ia mou te taata atoa o te faatupu i te faaroo ia ˈna, ia roaa râ ia ratou te ora mure ore.”—Ioane 3:16.

     Noa ˈtu e ua poietehia Adamu ia ora e a muri noa ˈtu, no ta ˈna râ hara ua faautuahia o ˈna i te pohe. Na roto ia Adamu “te hara i ô mai i te ao nei . . . e te pohe na roto i te hara, e ua raea roa te mau taata atoa i te pohe no te mea ua hara ratou paatoa.”—Roma 5:12.

     Mea taa ê râ te pohe o Iesu no te mea e faaore te reira i te hara e e faaora atoa i te taata o te faatupu ra i te faaroo ia ˈna. Teie hoi ta te Bibilia e parau ra: “Mai te hara e te pohe i mana i nia i te taata, ia nehenehe atoa ïa te hamani maitai rahi e mana na roto i te parau-tia o te aratai i te ora mure ore na roto ia Iesu Mesia to tatou Fatu.”—Roma 5:21.

     Parau mau, aita te mau taata e ora maoro i teie nei. Tera râ, ua fafau te Atua e horoa o ˈna i te ora mure ore i te mau taata parau tia e e faatia mai o ˈna i tei pohe ia nehenehe atoa ratou e fanaˈo i te mau haamaitairaa maoti te tusia taraehara o Iesu.—Salamo 37:29; Korinetia 1, 15:22.

  3.   “Ua auraro noa [Iesu] e tae noa ˈtu i te pohe,” ua faaite ïa o ˈna e nehenehe te hoê taata e vai taiva ore noa i te Atua noa ˈtu te mau tamataraa atoa.—Philipi 2:8.

     Noa ˈtu mea tia te feruriraa e te tino o Adamu aita o ˈna i faaroo i te Atua e ua faatupu o ˈna te tahi hinaaro tano ore. (Genese 2:16, 17; 3:6) I muri aˈe ua parau Satani te enemi rahi o te Atua aita te mau taata e vai taiva ore noa i te Atua mai te peu e haapohehia ratou. (Ioba 2:4) Tera râ, ei taata tia ua faaroo Iesu i te Atua e ua vai taiva ore noa o ˈna noa ˈtu te mau faaoooraa e te pohe mauiui mau. (Hebera 7:26) E haapapuraa ïa teie e nehenehe te hoê taata e vai taiva ore noa i te Atua noa ˈtu te mau faahemaraa aore ra tamataraa.

Te mau uiraa no nia i te pohe o Iesu

  •   No te aha i titauhia ˈi ia mauiui e ia pohe Iesu no te hoo mai i te mau taata? No te aha aita te Atua i faaore noa ˈi te utua o te pohe?

     Te parau ra te Ture a te Atua “ta te hara hoi e aufau mai i te taata, o te pohe ïa.” (Roma 6:23) Aita te Atua i huna i ta ˈna mau ture ia Adamu, ua faaite maitai o ˈna o te pohe ïa te utua o te faaroo-ore-raa i te Atua. (Genese 3:3) I te taime a hara ˈi Adamu ua rave te Atua mai ta ˈna i parau no te mea e Atua o ˈna “te ore e nehenehe e haavare.” (Tito 1:2) Aita noa Adamu i tutuu i te hara i ta ˈna huaai te pohe atoa râ.

     Noa ˈtu râ tei raro aˈe te mau taata i te utua o te pohe, ua faaite te Atua ia ratou “te rahi o [to ˈna] hamani maitai.” (Ephesia 1:7) Ua horoa te Atua ia Iesu ei tusia tia roa no te hoo mai i te huitaata. E Atua parau-tia e te aroha hamani maitai hoi oia.

  •   Afea Iesu i pohe ai?

     Ua pohe Iesu “i te iva o te hora” mai te hitiraa mahana aore ra i te hora toru i te avatea o te taio mahana o te oroa Pasa ati Iuda. (Mareko 15:33-37, nota) Ia au i ta tatou mau tarena e topa tera mahana i te Mahana pae 1 no Eperera, i te matahiti 33.

  •   Ihea Iesu i pohe ai?

     Ua haapohehia Iesu i “te vahi parauhia Apu upoo aore ra Gologota na roto i te reo Hebera.” (Ioane 19:17, 18) I te tau o Iesu te “rapae mai i te uputa oire” o Ierusalema teie vahi. (Hebera 13:12) Peneiaˈe tei nia i te hoê mouˈa no te mea te parau ra te Bibilia e nehenehe te mau taata e hiˈo i te haapoheraa o Iesu “na te atea mai.” (Mareko 15:40) Tera râ, i teie mahana aita e papu ihea mau na teie vahi o Gologota.

  •   Mea nafea Iesu i pohe ai?

     Noa ˈtu e tiaturi vetahi ua haapohehia Iesu i nia i te hoê satauro, te parau ra te Bibilia: “Ua amo oia i ta tatou mau hara i roto i to ˈna iho tino i nia i te raau.” (Petero 1, 2:24, nota) Ua faaohipa te mau papai Bibilia e piti taˈo Heleni stauros e xylon no te mauhaa haapoheraa o Iesu. Te haapapu ra te mau aivanaa e ua faaohipahia teie mau taˈo no te faataa hoê tâpû raau aore ra hoê pou tia.

  •   Mea nafea e tia ˈi ia haamanaˈo i te pohe o Iesu?

     I te po o te oroa Pasa ati Iuda ua haamau Iesu i te hoê oroa e ta ˈna mau pǐpǐ e ua faaue o ˈna ia ratou: “A tamau i te rave i te reira ei manaˈoraa ia ˈu.” (Korinetia 1, 11:24) Tau hora i muri iho ua haapohehia Iesu.

     Ua faaau te mau papai Bibilia ia Iesu i te arenio faatusiahia i te oroa Pasa. (Korinetia 1, 5:7) Ua faatupu te nunaa Iseraela i te oroa Pasa no te haamanaˈo e ua faatiamâhia ratou i te faatîtîraa i Aiphiti. Oia atoa, e faatupu te mau Kerisetiano i te Oroa haamanaˈoraa i te pohe o Iesu Mesia no te haamanaˈo e ua faatiamâhia ratou i te hara e te pohe. Ua faatupuhia te oroa Pasa i te mau matahiti atoa i te 14 no Nisana ia au i te tarena avaˈe. Ua titau-atoa-hia ïa i te mau Kerisetiano matamua ia faatupu i te Oroa haamanaˈoraa hoê noa taime i te matahiti.

     I te mau matahiti atoa, i te taio mahana e topa ˈi i te 14 no Nisana e mirioni taata na te ao nei o te haamanaˈo ra i te pohe o Iesu.