Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E NAFEA TA OUTOU MAU Ô E FAAOHIPAHIA ˈI?

Hoê huru papairaa o te taui i te huru oraraa

Hoê huru papairaa o te taui i te huru oraraa

1 NO ATOPA 2021

 I roto i Te Pare Tiairaa 1 no Tiunu 1912 (Farani), ua papaihia: “Peneiaˈe, ua matau outou i te hoê taata matapo. E nehenehe o ˈna e fanaˈo i te mau papai ma te tamoni ore. . . . Ua neneihia teie vea e te mau papairaa ta te matapo e nehenehe e taio atu.” Te parau atoa ra tera Pare Tiairaa: “Ua mauruuru roa e rave rahi o ratou a haapii ai e fatata te taata i te fanaˈo i te haamaitairaa e rave rau.”

 I te taime i papaihia ˈi taua mau parau ra, aita â te papairaa parauhia braille na roto i te reo Beretane i haamau-maitai-hia. Ua nenei aˈena râ te mau Ite no Iehova i te mau papai Bibilia ma te faaohipa i te papairaa no te matapo, mai te braille. E tera ta matou e tamau nei i te rave! I teie mahana, te fanaˈo nei te matapo i te mau papai na roto hau atu 50 reo. E nafea te reira i te neneiraahia?

No te papai hoê reta na roto i te braille, e titauhia hoê e tae atu i te ono moti.

Te papairaa e te neneiraa

 No te nenei i te mau papai no te matapo, e titauhia na mua roa ia papai i te buka na roto i te braille. Te faataa ra Michael Millen e haapao ra i te huru papairaa o ta tatou mau buka i Patterson: “Na mua ˈˈe, ua hoo mai matou i te hoê porotarama roro uira no te faaohipa i te mau piapa braille. Aita râ i nehenehe e papai i te reira na roto i te rahiraa o te mau reo. I teie nei, te vai ra ia matou te porotarama roro uira Watchtower Translation System. Maoti te reira, e nehenehe matou e faaohipa i te piapa braille na roto e rave rahi reo. Aita vau i ite aˈenei i te hoê porotarama roro uira mai tera.”

 I roto i te mau papai no te matapo, ua faataahia te mau hohoˈa. Ei hiˈoraa, teie tei papaihia no te hohoˈa matamua o te buka Ia ora oe e a muri noa ˈtu! na roto i te braille: “Te haere ra te hoê taata na nia i te tahi eˈa i te hoê vahi ruperupe haaatihia i te mouˈa.” Te parau ra Jamshed, hoê tavini tauturu e pionie matapo: “Mea faufaa roa no ˈu te faataaraa o te mau hohoˈa.”

 I muri aˈe i te papairaa na roto i te braille, e haponohia te reira i te mau amaa o te nehenehe e nenei i tera mau papai. E neneihia te reira i nia i te hoê papie o te vai maoro e o te ore e mutu hanoa. Aita atoa te reira e mohimohi a mairi ai te tau noa ˈtu e faaohipa-pinepine-hia no te taio. I muri iho, e haaputuputuhia te mau papie neneihia ei buka e e haponohia i te mau amuiraa. E nehenehe atoa e hapono i te reira ma te tamoni ore i te mau fare rata te vai ra tera faanahoraa no te matapo. Ia anihia, e hapono oioi roa ˈtu te mau amaa i te mau neneiraa i te mau taeae e tuahine matapo ia nehenehe ratou e fanaˈo i te reira i te taime tano no te mau putuputuraa.

 Ia tere maitai te ohipa, e titauhia e rave rahi taime e moni. Ei faaauraa, te faataa ra te Tuhaa neneiraa i Walkill e e titauhia hoê â taime no te nenei 50 000 Bibilia no te feia e ite ra e no te nenei e piti noa Bibilia no te matapo. E titauhia ia tatai 123 te faito moni no te aufau i te neneiraa o te hoê Bibilia no te matapo, e 25 buka hoi to te taatoaraa o te reira. a E aufauhia 16 000 moni farane no hoê noa vehî buka o na 25 buka.

E 25 buka neneihia no te Bibilia Huriraa o te ao apî na roto i te braille papairaa haapotohia.

 Eaha te huru o te feia e ohipa ra i roto i te neneiraa i te mau papai no te matapo? Te parau ra Nadia, no Afirika: “E ere i te mea ohie no to tatou mau taeae e tuahine matapo. Te oaoa nei ïa vau i te tauturu ia ratou. Papu maitai, ua here roa Iehova ia ratou.”

No te haapii i te braille

 Eaha te rave mai te peu aita te taata matapo e ite i te taio i te braille? Tau matahiti i mairi aˈenei, ua pia matou i te hoê buka (reo Beretane) no te haapii i te taio i te braille. I roto i tera buka, te vai ra te mau papairaa no te matapo e te papairaa ta tatou e matau nei. Ua neneihia te reira ia tauturuhia te matapo ia haapii i te taio. Apiti i tera buka, te vai ra te mau mauhaa no te tauturu i te matapo ia papai. Mea ohie ïa no ˈna ia haamanaˈo i te piapa braille e i te taio i te reira.

“Aita vau i fiu i te taio i te reira”

 E nafea te mau taeae e tuahine matapo e faufaahia ˈi i tera mau buka? I Haïti, ua matau Ernst i te haere i te mau putuputuraa, aita râ e buka na roto i te braille. E titauhia ïa ia ˈna ia tamau aau i ta ˈna mau tumu parau aore ra pahonoraa. Te parau ra o ˈna: “I teie nei, e nehenehe au e toro i te rima e e horoa i te hoê pahonoraa i te mau taime atoa. No ˈu, ua tauturu te reira ia ˈu ia haamori i te Atua ma te auhoê e to ˈu mau taeae e tuahine. Te fanaˈo nei tatou pauroa i te hoê â maa pae varua.”

 Te parau ra Jan, te hoê matahiapo matapo no Auteteria o te haapao i te haapiiraa o Te Pare Tiairaa e te haapiiraa bibilia no te amuiraa: ”Mea ohie aˈe ia taa i ta tatou mau papai na roto i te braille ia faaauhia i te tahi atu mau buka ta ˈu i taio na. Ei hiˈoraa, te vai ra te numera o te mau api, te mau nota mea ohie ia ite teihea roa e te mau faataaraa hohoˈa papu maitai.”

 Te ora ra Seon-ok i Korea apatoa. E pionie matapo o ˈna e te tariˈa turi. Na mua ˈtu, ua apiti o ˈna i te mau putuputuraa na roto i te reo apǎraa rima. Ua titauhia ia ˈna ia tapea i te rima o te taata huri. I teie nei, e nehenehe o ˈna e taio o ˈna anaˈe i te mau papai Bibilia na roto i te braille. Te na ô ra o ˈna: “No ˈu, e ere i te mea ohie ia taio i te tahi atu mau buka na roto i te braille no te mea ua moˈehia te tahi mau piapa, ua fefe te mau pereota i te neneiraahia aore ra mea rairai roa te papie. Mea ohie aˈe râ no ˈu ia taio i ta tatou mau papai. Ua faaohipa hoi te mau Ite no Iehova i te hoê papie maitai roa e ua nenei-maitai-hia te mau piapa.” Te parau atoa ra o ˈna: “Na mua ˈtu, ua titauhia ia tauturu te hoê hoa ia ˈu no te haapii i ta tatou mau papai Bibilia. I teie nei râ, e nehenehe au e na reira o vau anaˈe. Ua oaoa roa vau i te faaineineraa i te mau putuputuraa e i te pahono atu. Ua taio vau pauroa o ta tatou mau papai na roto i te braille. E nehenehe e parau e aita vau i fiu i te taio i te reira.”

Mai tei matauhia, ua papai atoa matou i teie parau i roto i te mau buka na roto i te braille: “E ere teie papai i te mea hoo. E tuhaa te reira no te hoê ohipa haapiiraa Bibilia na te ao atoa nei e turuhia ra e te mau ô horoa noa.” Te haamauruuru nei matou ia outou i te faaohiparaa i te reni natirara donate.dan124.com no te horoa i te mau ô. Maoti te reira, e nehenehe matou e nenei i te maa pae varua no te taata atoa, oia atoa te feia matapo.

a I roto i te tahi mau piapa braille, ua haapotohia te papairaa o te mau taˈo ia iti mai te mau papie faaohipahia no te neneiraa. Ei hiˈoraa, e faaohipahia hoê â huru papairaa no te tahi mau taˈo e no te tahi mau reta. Ua iti roa mai ïa te buka neneihia.