Skip to content

EKUATISO KEPATA | OLONJALI

Longisa Omãla Vove Oku Kala Vakualopandu

Longisa Omãla Vove Oku Kala Vakualopandu

 Akonomuiso amue a lekisa okuti, omanu vakualopandu va kuete vali esanju, uhayele, va tẽla oku liyaka lovitangi kuenda va kuete ukamba uwa la vakuavo. Ukonomuisi Robert A. Emmons wa limbuka okuti, oku kala ukualopandu “ci teyuila omunu oku yuvula onya, ocikumbiti, uhembi kuenda onyeño.” a

 Momo lie ci kuetele esilivilo komãla oku kala vakualopandu? Ekonomuiso limue lianyamo akuãla lia lingiwa kamalẽhe va soka 700 lia lekisa okuti, vana va lekisa ocituwa colopandu, ka va siatele oku kopiyala poku linga oloseteko kosikola, va yuvula olodroga, lovina vi koluisa, ale oku lekisa ovituwa vi va kokela ovitangi.

  •   Ovisimĩlo vioku sesamẽla cimue vi honguisa ocituwa coku kala ukualopandu. Omãla vamue va siata oku sima okuti, ovina viwa vi pita lavio, vi lingiwa omo okuti va sesamẽla ovina viaco. Ci tĩla calua oku lekisa olopandu nda o sima okuti, ovina viwa o tambula wa ci sesamẽlele okuti, ku ci tendi ndombanjaile.

     Ocituwa caco ca siata calua koloneke vilo. Ina umue o tukuiwa Katherine wa popia hati: “Oluali lu longisa okuti omanu va sukila oku kuata ovina viosi va yongola. Ovina vi lekisiwa vo Midia vi tu vetiya oku kuata cosi ‘tu sesamẽla’ kuenda vi lekisavo okuti, tu sukila oku kala omanu vatete poku kuata ovina viaco.”

  •   Omãla va sukila oku lilongisa oku kala vakualopandu tunde vutila. Ina umue o tukuiwa Kaye wa popia hati: “Omãla va lilongisa lonjanga. Oku va longisa ovituwa viwa osimbu va kasi vatito, ci kasi nduti umue u kuatisa ocikũla cimue oku kula lonjila ya suñama ciwa.”

Ndomo o longisa omãla vove oku kala vakualopandu

  •   Va longisa eci o sukila oku popia. Toke muẽle omãla vatito va pondola oku lilongisa oku popia vati, “tua pandula” eci a tambula ombanjaile yimue ale ceci umue a lekisa ohenda kokuaye. Osimbu va kula loku kuata olondunge, va kapako calua esilivilo lioku kala ukuakueca.

     Ceci Embimbimbiliya li popia: “Olonjanja viosi eci olopandu.”—Va Kolosai 3:15.

     Onekulu yetu yi kuete anyamo atatu olonjanja viosi yi popia hati, ‘nda pandula’ kuenda olonjanja viosi a pinga cimue o popia ndoco, ‘mange ohenda.’ Eye wa lilongisa ovina viaco lolonjali viaye. Omo okuti wa pindisiwa ciwa loku popia olonjanja viosi hati ‘nda pandula,’ va kasi oku longisa omõlavo oku kala ukualopandu.”—Jeffrey

  •   Va longisa eci va sukila oku linga. Onjanja yikuavo eci omõlove a tambula ombanjaile yimue, momo lie ku u vetiyila oku soneha okokanda kamue kolopandu? Handi vali, nda eca komõla ovopange amue okonjo, ci ko kuatisa oku kuata elomboloko lieci ca kongela oku kuata onjo yimue yongotiyiwa ciwa.

     Ceci Embimbiliya li popia: “Esanju li tunda koku eca olio lia velapo, li tunda koku tambula li sule.”—Ovilinga 20:35.

     “Omãla vetu vatito va siata oku kuatisa epata oku teleka, loku linga ovopange akuavo konjo. Eci ci va kuatisa oku velisapo alikolisilo etu tu lonjali loku kala vakualopandu omo liovina tua siata oku linga.”—Beverly

  •   Va longisa ovituwa va sukila oku kuata. Ndeci osi yimue yiwa yi kuete esilivilo koku kuatisa ocikũla cimue oku kula ciwa, ocituwa colopandu ci kulilavo “vutima” una muli umbombe. Omunu embombe wa kũlĩha okuti, olonjanja viosi o sukila ekuatiso lia vakuavo kuenje ci u vetiya oku eca olopandu kekuatiso a tambula.

     Ceci Embimbiliya li popia: “Loku omboka tendi vakuene okuti va velapo ene vu sule, ko ka sokololi ovina viene lika, puãi sokololivo ovina via vakuene.”—Va Filipoi 2:3, 4.

     Olonjanja vimue kondalelo tu linga olomapalo vimue okuti, omunu lomunu o popia ocina cimue ci u vetiya oku eca olopandu. Poku ci linga ci kuatisa omunu lomunu oku yuvula ovina ka via sungulukile, pole o tiamisila utima kovina viwa.”—Tamara.

 Onumbi. Eca ongangu. Ci leluka vali omõlove oku lilongisa oku kala ukualopandu nda eye wa limbuka okuti ove olonjanja viosi o lekisa olopandu ku vakuene ca piãla enene kokuaye.

a Elivulu losapi, Agradeça e Seja Feliz!