Skip to content

Momo Lie Olonjali Viange ka vi Yonguila Okuti Ñuata Elianjo Lialua?

Momo Lie Olonjali Viange ka vi Yonguila Okuti Ñuata Elianjo Lialua?

Sokolola ulandu owu:

Ove o yongola oku enda kocipito cimue, pole kua kũlĩhĩle nda olonjali viove vi ka ku ecelela ale sio. Onjila yipi nda wa nõlapo?

  1.  1. KU KA PINGE—KUENDE ÑO

  2.  KU KA PINGE—KU KA ENDE

  3.  PINGA—KEVELELA ETAMBULULO

 1. KU KA PINGE—KUENDE ÑO

 Esunga lieci okuti pamue o kuata ocisimĩlo caco: Ove o yongola oku vetiya akamba vove oku kũlĩha okuti o kuete elianjo lialua. O sima okuti wa kũlĩha ovina vialua okuti olonjali viove ci sule ale ku kapiko ovisimĩlo viavo.—Olosapo 14:18.

 Ceci ci yililako: Akamba vove pamue va komõha, pole va ka limbukavo okuti ove kua koleliwile. Nda o kemba olonjali viove, o pondolavo oku kemba akamba vove. Handi vali, nda olonjali viove vi ci limbuka vi sumua, kuenda ci kala ndu okuti wa va pakula, kuenje citava okuti va ku kangisa!—Olosapo 12:15.

 2. KU KA PINGE—KU KA ENDE

 Esunga lieci okuti pamue o kuata ocisimĩlo caco: Ove o sokolola kelaleko liaco kuenda o limbuka okuti ka ci li kuata lovina o lilongisa ale omanu vamue va ka kalako, ka va kuete ovituwa viwa. (1 Va Korindo 15:33; Va Filipoi 4:8) Ale, ove pamue o yongola oku enda, pole ku kuete utõi woku pinga oco ende.

Ceci ci yililako: Nda ove kua endele omo okuti wa kũlĩha okuti ocisimĩlo caco ka ca sungulukile, o ka kuata utõi poku tambulula akamba vove. Pole, nda kua endele omo okuti ku kuete utõi woku pinga kolonjali viove, o ka kala konjo lesumuo kuenda o ka sima okuti ove lika ku kuete elianjo.

 3. PINGA—KEVELELA ETAMBULULO

Esunga lieci okuti pamue o kuata ocisimĩlo caco: Wa limbuka ocikele olonjali viove vi kuete, kuenda wa sumbila ocisimĩlo cavo. (Va Kolosai 3:20) O sole olonjali viove, kuenda ku yongola oku va sumuisa poku enda lakamba vove okuti ku u sika. (Olosapo 10:1) Oku ci linga ci ku kuatisa oku kuata epuluvi lioku situlula ovisimĩlo viove.

Ceci ci yililako: Olonjali viove vi ka limbuka okuti o va sole kuenda wa va sumbila. Kuenje, nda va limbuka okuti epingilo liove ya sunguluka, va ka tava.

Esunga Lieci Olonjali Pamue ka vi Tava

Ndeci vakuakuyovola vokalunga, olonjali via kũlĩha ovina vi pondola oku ku kokela ohele

Esunga limue li pondola oku sokisiwa ndoco: Nda ove wa ponduile oku nõla, ci tava okuti nda wa nõla oku li teva vokalunga muna mu sangiwa vakuakuyovola. Momo lie? Momo, osimbu o kasi oku liteva, kua kapeleko ohele. Pole, vana va kuete ocikele coku yovola vana va kasi oku vomba, va kũlĩha olohele viosi. Cimuamue haico, omo okuti olonjali viove via loñoloha calua, vi pondola oku limbuka olohele ove ku lete. Ndeci vakuakuyovola vana va kasi oku vomba, ocimaho colonjali viove hakunyolako elianjo liove, pole va yongola oku ku kuatisa oku yuvula ovitangi vi pondola oku nyola esanju liove.

Esunga likuavo: Olonjali viove vi yongola oku ku teyuila. Omo liocisola va ku kuetele, vi ku sapuila hati oco, eci ci tava kuenda sio, eci ci sukiliwa. Eci o pinga kokuavo okuti o yongola oku linga cimue, ovo va li pula ndoco: ‘Nda tua tava kepingilo liaye, tu ka tẽla hẽ oku li yaka locitangi ci pondola oku yililako? Ovo va ka tava lika kepingilo liove nda va limbuka okuti, ovina o ka linga ka vi ka ku nenela ovitangi.

Ceci o Sukila Oku Linga Oco Olonjali Viove vi ku Ĩhe Elianjo

Ceci o sukila oku linga

Kala ukuacili: Lipula ndoco: Momo lie njonguila oku ka ñuala ñuala lakamba vange? Anga hẽ ndi sole ovina va ka linga ale njongola ño oku kala lavo? Ale njongola oku ka mola umue ndi sole okuti o ka kalapo? Kuenje vangula ocili lolonjali viove. Ovo va kala ale amalẽhe kuenda va ku kũlĩha ciwa. Omo liaco, ci tava okuti, ovo va limbuka ovina via kongelamo. Nda wa vangula ocili, ovo va ka ci sanjukila kuenda o kuatisiwa lolondunge viavo. (Olosapo 7:1, 2) Nda kua vanguile ocili, ka va ka ku kolela vali kuenda lalimue eteke o yeva ondaka yokuti, oco.

Nõla elivala lia sunguluka: Ku ka pinge ovina vialua kolonjali viove eci va tunda kupange ale osimbu va kasi oku linga ovopange akuavo. Sapela lavo velivala lina okuti va mãla oku linga upange wavo. Ku ka vangule lavo velivala va kuete otembo yitito loku va kisika oku eca etambululo velivala liaco. Ovo ka va ka sanjukila oku nõla lonjanga onjila yimue yi kuamiwa. Nda wa linga epingilo liove selo, ci va ecelela oku sokolola lutate.

Tukula ovina via kongelamo: Ku ka limbike lacimue. Lombolola ovina viosi o yongola oku linga. Olonjali ka vi sole etambululo liokuti “Si cĩ,” ca piãla enene eci va linga epulilo liokuti: “Helie o ka kalapo?” “Ku ka kala ukulu umue o ka lavulula ovina ndomo vi ka enda?” ale “O tiuka owola ya nye?”

Kuata ovisimĩlo via sunguluka: Ku ka sokise olonjali viove ndu okuti ovanyãli vove. O sukila oku va tenda ndakamba vove, momo ovo akamba vove muẽle. Nda wa ci linga, ku ka kuata ovitangi vialua kuenda ovo va ka ku kuatisa.

Lekisa kolonjali viove okuti o kuete olondunge vioku tava konjila ovo va nõla. Nda wa ci linga ovo va ka lekisa esumbilo kokuove. Kuenje onjanja yikuavo, va ka tava okuti o linga ovina o yongola.