Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 114

Omo Okuti Yesu Osoma, o Sombisa Olomeme Kuenda Olohombo

Omo Okuti Yesu Osoma, o Sombisa Olomeme Kuenda Olohombo

MATEO 25:31-46

  • YESU O TA OLUSAPO LUOLOMEME KUENDA LUOLOHOMBO

Komunda Yoliveira, Yesu o mala oku ta alusapo luafeko ekũi kuenda wolotalendo, oco a ece onepa yikuavo yetambululo ovapostolo va linga, liatiamẽla kondimbukiso yoku tukuluka kuaye kuenda yesulilo liovina vi kasi voluali. Yesu o malusula ndati oku eca etambululo liaye? Eye o ci linga poku ta olusapo lua sulako luatiamẽla kolomeme kuenda kolohombo.

Yesu o fetika oku lombolola ulandu ndoco: “Eci Mõlomunu eyilila vulamba waye lovangelo vosi, o ka tumãla kocalo culamba waye.” (Mateo 25:31) Yesu ka si atatahãi okuti eye omunu wa velapo wa tukuiwa volusapo olu. Olonjanja vialua eye wa litukula okuti “Mõlomunu.”—Mateo 8:20; 9:6; 20:18, 28.

Olusapo olu lu tẽlisiwa eci Yesu “eyilila vulamba waye” lovangelo kuenda oku tumãla “kocalo culamba waye.” Eye wa vangula ale catiamẽla ku “Mõlomunu iyilila valende o kilu lunene walua kuenda ulamba,” lovangelo vaye. Otembo yipi ci ka pita? Ci pita “noke yohali.” (Mateo 24:29-31; Marko 13:26, 27; Luka 21:27) Omo liaco, olusapo olu lu tẽlisiwa kovaso yoloneke eci Yesu eyilila vulamba waye. Nye eye a ka linga?

Eye o lombolola hati: “Eci Mõlomunu [eya] . . . olofeka viosi vi liongoluila kokuaye kuenje eye o ka tepisa omanu ndeci ungombo a tepisa olomeme lolohombo. Olomeme o vi kapa kondio yaye, olohombo kepĩli.”—Mateo 25:31-33.

Olomeme vi tepiwa oco vi taviwe la Yesu. Catiamẽla kokuavio eye o popia hati: “Kuenje Soma o ka sapuila vana va kasi kondio yaye hati: ‘Enjui, ene wa sumũlũisui la Isiange, piñali Usoma wo pongiyilui tunde koku sevetiwa kuoluali.” (Mateo 25:34) Momo lie olomeme vi taviwila la Soma?

Soma o lombolola hati: “Momo nda kala onjala kuenje wa nyĩhi cokulia; nda kala lenyona kuenje wa nyĩhi coku nyua. Nda kala ocingendeleyi kuenje wa njekisi; nda kala epẽle kuenje wa mbualisi. Nda vela kuenje wa ndi tati. Nda kala vokayike kuenje wa masuisi.” Eci olomeme viaco “vakuesunga” va pula okuti ndamupi va linga ovina viaco viwa, eye o tambulula hati: “Eci wa lingili ku vamanjange va sule, wa ci lingilivo ame.” (Mateo 25:35, 36, 40, 46) Ovo ka va lingi ovina viaco viwa kilu, momo ka kuli omanu va vela kuenda ava va kasi onjala. Omo liaco, ovilinga viaco viwa vi sukila oku lingiwila ku vamanji a Kristu palo posi.

Nye ci popiwa catiamẽla kolohombo vi kapiwa konele yepĩli? Yesu o popia hati: “[Soma] o ka sapuila ava va kasi kepĩli liaye hati: ‘Nundi, ene wa siñaliwi. Vu wili vondalu ka yi pui ya pongiyiwila Eliapu lovangelo vaye. Momo nda kala onjala kuenje ka wa nyĩhili cokulia; nda kala lenyona kuenje ka wa nyĩhili coku nyua. Nda kala ocingendeleyi kuenje ka wa njekisili; nda kala epẽle kuenje ka wa mbualisili; nda vela kuenda nda kala vokayike kuenje ka wa ndi tateli.’” (Mateo 25:41-43) Olohombo vi sesamẽla esombiso liaco omo okuti, ka via tatele lohenda vamanji a Kristu palo posi ndomo va sukilile oku tatiwa.

Ovapostolo va lilongisa okuti esombiso li ka lingiwa kovaso yoloneke, li ka koka oku nyõliwa elisi. Yesu o va sapuila hati: “[Soma] o ka va [sapuila] hati, ‘Ocili, ndu sapuili siti, eci ka wa lingili ku vamanjange va sule, ka wa ci ndingilivo ame.’ Kuenje ava va ka kuata olofa ka vi pui, pole, vakuesunga va ka tambula omuenyo ko pui.”—Mateo 25:45, 46.

Etambululo Yesu a eca kovapostolo vaye, li kokela olondonge viaye oku sokolola calua okuti, ci va kuatisa oku kũlĩhĩsa ovituwa viavo kuenda ovilinga viavo.