Skip to content

Skip to table of contents

Wa ci Kũlĩha?

Wa ci Kũlĩha?

Olusapo lua Yesu luatiamẽla “kolombua” lua kala hẽ epembulo?

Omõla umue wo ko Helasi ale wo ko Roma o kasi lombua (kocita catete O.Y. toke kocita cavali K.K.)

Eteke limue eci Yesu a kala oku tunda kovikanjo vio Isareli ko Roma kolupale luo Asuria, ukãi umue u Helasi weya kokuaye oku pinga ekuatiso. Etambululo lia Yesu mua kongelele olusapo lumue lua sokisa vana ka va kalele va Yudea ‘ndolombua.’ Vocihandeleko ca Mose, olombua via enda oku tendiwa ndovinyama ka via yelisiwile. (Ovisila 11:27) Anga hẽ Yesu wa kala oku pembula ukãi u Helasi kuenda vana okuti ka va kaile va Yudea?

Sio. Yesu wa kala oku lombolola kolondonge viaye okuti onjongole yaye ya kala yoku kuatisa va Yudea. Omo liaco, wa tukula olusapo poku sapuila ukãi u Helasi hati: “Ka ca sungulukile oku upa ombolo yomãla loku yeca kolombua.” (Mateo 15:21-26; Marko 7:26) Pokati ka va Helasi kuenda va Roma, olombua via kala ovinyama vimue via soliwile lamuẽlianjo kuenda via enda oku papala lomãla. Ondaka yokuti “olombua” ya kuatisa omanu oku sokolola. Ukãi u Helasi wa kuata elomboloko liolondaka via Yesu kuenje wa tambulula hati: “Ocili, a Ñala, pole olombua vi lia olosisi vi tunda komesa ya va cime cavo.” Yesu wa limbuka ekolelo ukãi waco a kuata kuenje wa sakula omõlaye ukãi.—Mateo 15:27, 28.

Momo lie upostolo Paulu a eca elungulo lioku liwekapo oku linga ungende lonaviyu?

Ociluvialuvia cimue conaviyu (kocita catete K.K.)

Ocimbaluku Paulu a londa oco a ende ko Italia ca kala oku tatekiwa lofela. Vokuenda kuepuluvi limue, upostolo wa lungula vakuakuendisa oco va liwekepo lungende waco. (Ovilinga 27:9-12) Momo lie a ecela elungulo liaco?

Vakuakuendisa olonaviyu va kũlĩhĩle okuti ka ca lelukile oku linga ungende vokalunga ko Mediteraneo vokuenda kuolosãi viaco. Vokuenda kuosãi ya Kuvala toke Yelombo, okalunga ka tema. Pole, ungende Paulu a tukula wa kala kosãi Yenyenye Linene ale ya Mbalavipembe. Usonehi umue wo ko Roma o tukuiwa hati, Vegetius wo (kocita cakuãla K.K.) wa lombolola eci catiamẽla koku endela vokalunga poku popia ndoco: “Olosãi vimue vi ecelela oku linga ungende, vikuavo ka ca lelukile kuenda vimue ka citava muẽle.” Vegetius wa popia okuti ca leluka oku linga ungende oku upisa keteke 27 ya Kupemba toke 14 Yenyenye Linene. Pole kuli ohele yoku linga ungende oku u pisa keteke 15 Yenyenye Linene toke keteke 11 ya Kuvala kuenda keteke 11 Yelombo toke 26 ya Kupemba. Paulu omo okuti wa kala ukuakulinga ovongende wa kũlĩhĩle ciwa ekalo liaco. Usongui kuenda Vakuakuendisa olonaviyu va kũlĩhĩlevo ekalo liaco, pole ka va kapeleko elungulo lia Paulu. Ungende waco wa sulila poku vomba kuonaviyu.—Ovilinga 27:13-44.