ʼE Kotou Fakatonutonuʼi Feafeaʼi Anai ʼAkotou Fanau?
“Neʼe au fakalogo fakalelei ki te fakalaka ʼo te motoka. Ko te tuʼa tolu leva ʼae ʼo te mole fakaʼapaʼapa ʼa Jordan ki te hola ʼae neʼe tonu ke liliu mai ai ki fale. Neʼe au feʼuiʼaki fenei: ʼE ʼifea koa ia ia? Neʼe hoko koa ki ai he meʼa? ʼE ina iloʼi koa ʼe ma hoha ʼi tana puli? ʼI te temi ʼae ʼe tau mai ai, kua kovi ʼosi toku ita.”—GEORGE.
“Neʼe kekē taku taʼahine, pea neʼe kovi ʼosi toku mataku. Neʼe au maliu mai pea neʼe au sio ʼe ina puke tona ʼulu pea mo tana tagi. Neʼe fepataki ia ia e tona tokolua ʼae ʼe muʼa ia ia ia taʼu ʼe fa.”—NICOLE.
“Neʼe tagi fenei ia Natalie, tamā taʼahine ʼe taʼu ono pea ʼe mata kelo: ‘Neʼe mole au kaihaʼa te foʼi mama. Neʼe au maʼu!ʼ ʼI tana faiga malohi, neʼe matou fai fetagihi. Neʼe ma iloʼi neʼe ina lohiʼi maua.”—STEPHEN.
KAPAU ʼe ʼi ai hakotou fanau, ʼe lagi kotou mahino ki te ʼu fakamatala ʼaeni. Ka hoko he ʼu aluʼaga feia, ʼe lagi kotou feʼekeʼaki pe ʼe tonu ke kotou fakatonutonuʼi takotou fanau. ʼE kovi koa ia te fakatonutonuʼi ʼo te fanau?
KOTEA IA TE FAKATONUTONU?
ʼI te Tohi-Tapu, ko te kupu “fakatonutonu,” ʼe mole fakaʼuhiga pe ki he fakatuʼā. ʼE fakaʼuhiga tafitō ia te kupu fakatonutonu ki te ako. ʼE mole fakaʼuhiga ia ki te fakamalohiʼi peʼe ko te aga fefeka.—Taaga Lea 4:1, 2.
ʼE feala ke tou fakatatau ia te fakatonutonu ʼae ʼe fai e te ʼu matuʼā ki te fai ʼoloto. Ko te tagata fai ʼoloto ʼe ina teuteuʼi ia te kele, ʼe ina fakapala pea mo tokaga ki te fuʼu ʼakau. ʼE tokaga naʼa mate te fuʼu ʼakau ʼuhi ko te ʼu manu peʼe ko te vao kovi. ʼI te lahilahi ake ʼo te fuʼu ʼakau, ʼe tautau tuʼusi e te tagata fai ʼoloto ia te ʼu vaʼa ʼo te fuʼu ʼakau ke feala hana maʼuli lelei. Pea ʼe iloʼi e te tagata fai ʼoloto kapau ʼe ina fakaʼaogaʼi ʼihi faʼahiga fai ʼoloto, ʼe feala ke maʼuli lelei te fuʼu ʼakau ʼaia. ʼO toe feia aipe, ʼe lahi te ʼu aluʼaga ʼe feala ke tokakaga ai te ʼu matuʼā ki ʼanatou fanau. Kaʼe ʼi te temi ʼae ʼe ʼaoga ai ke fakatonutonuʼi ʼana manatu kei tautonu pea mo tokoni ki te fanau ke lahilahi ake ʼi te faʼahiga maʼuli ʼae ʼe lelei, ohage pe ko te fuʼu ʼakau, ʼae ʼe tonu ʼi ʼihi temi ke tuʼusi ʼona vaʼa ke feala hana maʼuli lelei. Koia, ʼe tonu ai ke tou tokakaga moka tou tuʼusi te ʼu vaʼa ʼo he fuʼu ʼakau, heʼe feala ke maʼuli kinakina ai. ʼO toe feia mo te fakatonutonu ʼa te ʼu matuʼā, ʼe tonu anai ke fai ʼaki te ʼofa.
Ko Sehova, te ʼAtua ʼo te Tohi-Tapu, ʼe ina foaki mai ia he faʼifaʼitaki lelei. Ko tana faʼahiga fakatonutonuʼi ʼana kaugana fakalogo ʼe lelei ʼaupito, ʼo tupu ai tanatou ‘ofa ki te fakatonutonu.ʼ (Taaga Lea 12:1) ʼE natou “taofi ke mau te [fakatonutonu]”, pea ‘ ʼe mole natou tuku kehe ia ia.ʼ (Taaga Lea 4:13) ʼE feala ke kotou tokoni ki ʼakotou fanau ke natou tali ia te fakatonutonu, ʼo kotou fakaʼaogaʼi ia te ʼu puani ʼaeni ʼe tolu ʼo te fakatonutonu ʼa te ʼAtua: (1) ia te ʼofa, (2) ia te fakapotopoto, (3) ke ʼaua naʼa fetogi ia te fakatonutonu.
TE FAKATONUTONU ʼAKI IA TE ʼOFA
Ko te ʼofa ʼae ʼe ina uga ia te ʼAtua ke ina fakatonutonuʼi he tahi. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Koteuhi e tauteai e [Sehova] ia ia ae e ofa ia ki ai, o hage ko he tamai ki te fanau ae e ofa mamahi ia ia ki ai.” (Taaga Lea 3:12) Pea tahi, ko Sehova ʼe “manavaʼofa, pea mo agaʼofa, tuai ʼi te ita.” (Ekesote 34:6, MN) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te mole agakovi ʼa Sehova pea ʼe fakapotopoto. ʼE mole palalau itaita, ʼe mole fatufatu peʼe palalau fefeka “o hage ko he heleta.”—Taaga Lea 12:18.
ʼE moʼoni, ʼe mole feala ke mulimuli katoa te ʼu matuʼā ki te faʼifaʼitaki ʼo Sehova ʼo ʼuhiga mo te loto lolomi. ʼI ʼihi temi, ʼe ʼahiʼahiʼi ai takotou faʼa kataki. Kaʼe kotou manatuʼi ko te fakatonutonu ʼae ʼe fai ʼaki te ita ʼe mole fakapotopoto pea ʼe mole fua lelei. Pea tahi, ko te fakatonutonu ʼae ʼe fai ʼaki te ita, ʼe mole ko he fakatonutonu. ʼE mole pe kei kotou maʼu ia te loto lolomi.
Kaʼe kapau ʼe kotou fakatonutonu ʼaki ia te ʼofa pea mo te loto lolomi, ʼe kotou maʼu anai he ʼu fua lelei. Kotou manatuʼi pe kotea ʼae neʼe fai e George pea mo Nicole ʼae neʼe tou talanoa ki ai ʼi te kamataʼaga ʼo te alatike ʼaeni.
“ʼI te tau mai ʼa Jordan, neʼe ma iita taumatuʼa. Neʼe au loto lolomi ʼi te temi ʼae neʼe fai fakamahino mai ai. Koteʼuhi ʼae neʼe kua afiafi fau, neʼe matou fakatuʼutuʼu ke hoki matou palalau ki te faʼahi ʼaia ʼi te uhu ake. Neʼe matou faikole fakatahi pea neʼe matou tahi vete ʼo momoe. ʼI te uhu ake, neʼe feala ai ke matou faipalalau ʼi te fakatokatoka pea mo fai he ʼu palalau ke malave ki te loto ʼa tamā tama. Neʼe ina tali te ʼu tuʼakoi neʼe ma fakaha age pea neʼe ina tokagaʼi ʼana hala. Neʼe ma mahino kapau ʼe ma tali ʼaki te ita, ʼe mole feala ke fua lelei. Kapau ʼe ma ʼuluaki fakalogo fakalelei, ʼi te agamahani ʼe fua lelei.”—George.
“Neʼe kovi ʼosi toku ʼita ʼi taku sio ʼae ki taku tama neʼe ina fepataki ia tona kiʼi tokolua. Mole ui ke au fai fakavilivili he meʼa, neʼe au kapu ke alu ki tona koga fale he ʼi te lahi fau ʼo toku ita neʼe mole feala ke au fai he tonu fakapotopoto. Ki muli age, ʼi te kua puli ʼo toku ita, neʼe au fakamahino age ʼe mole lelei ia te agamalohi pea mo fakaha age neʼe mole lelei ia te meʼa ʼae neʼe ina fai ki tona kiʼi tokolua. Neʼe fua lelei ia te faʼahi ʼaia kia ia. Neʼe faifakalelei ki tona kiʼi tokolua pea neʼe nā fefaʼufuaʼaki.”—Nicole.
ʼE mahino ia ko te fakatonutonu ʼae ʼe lelei, ʼe fakahoko tuʼumaʼu pe ia ʼuhi ko te ʼofa, tatau aipe pe ʼe maʼua ke fai he tautea.
KOTOU FAKAPOTOPOTO MOKA KOTOU FAKATONUTONUʼI ʼAKOTOU FANAU
ʼE fakatonutonuʼi tuʼumaʼu e Sehova “i te faitotonu.” (Selemia 30:11; 46:28) ʼE ina tokagaʼi ia te ʼu aluʼaga fuli, ʼo kau ai mo ʼae ʼe mole faʼa maʼuhiga. ʼE lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi e te ʼu matuʼā ia ia? ʼE fakamahino fenei e Stephen, ʼae neʼe tou talanoa ki ai ʼi te kamata: “ʼE moʼoni neʼe ma lotomamahi, kaʼe neʼe mole ma mahino pe ko ʼe neʼe loi, neʼe mole ina kaihaʼa te foʼi mama. Neʼe ma faigaʼi ke ma tokagaʼi tona taʼu pea mo te ʼu meʼa ʼae kua mahino ki ai.”
Ko Robert, te ʼohoana ʼo Nicole, neʼe toe faiga ke ina tokagaʼi te ʼu faʼahi fuli. Ka logogataʼa te ʼu fanau, ʼe ina ui pe ʼi tona loto: “Ko tona hoki hoko ʼae peʼe ko hana koa agamahani ? ʼE gaʼegaʼe peʼe mahaki koa te fanau? ʼE mole koa ʼi ai he fihifihia ʼe mole au mahino ki ai?”
Ko te ʼu matuʼā ʼae ʼe fakapotopoto ʼe nā lotomahino ko te ʼu fanau ʼe kei aga fakatamaliki. Neʼe mahino ki ai te apositolo ko Paulo ʼi tana tohi fenei: “I te temi ae nee au tamasii ai, nee au palalau fakatamaliki, nee au manatu fakatamaliki.” (1 Kolinito 13:11) Neʼe ui fenei e Robert: “Ko te faʼahi ʼae neʼe tokoni mai ke au mahino pea ke ʼaua naʼa au hoko ita, ʼe ko taku manatuʼi ʼae neʼe au toe feia mo au ʼi taku kei veliveli.”
ʼE lelei ke ʼaua naʼa tou aga fefeka fau ki ʼatatou fanau, ke ʼaua naʼa tou kumi he ʼu takuʼaki peʼe tou fakalakatonuʼi he aga ʼe mole lelei. Kapau ʼe tou tokagaʼi te ʼu fealagia ʼo te fanau, mo ʼona tuʼakoi pea mo te ʼu aluʼaga, ʼe feala anai ke fakapotopoto ia tatatou fakatonutonuʼi ia ia.
KE ʼAUA NAʼA FETOGI TAKOTOU FAKATONUTONUʼI ʼAKOTOU FANAU
ʼE ui fenei ia Malakia 3:6, MN: “Ko au ia Sehova; ʼe mole heʼeki au fetogi.” ʼE fakamoʼoni ia te ʼu kaugana ʼa ʼAtua ki te ʼu palalau ʼaia. ʼE toe ʼaoga ke ʼaua naʼa fetogi ia te fakatonutonu ʼae ʼe fai ki te ʼu fanau. Kapau ʼe fetogi ʼakotou lekula ʼo mulimuli ki tokotou agaaga, ʼe mole feala anai ke mahino takotou fanau peʼe itaita.
Neʼe ui fenei e Sesu: “Ko takotou io ke io, pea ko takotou kailoa ke kailoa.” ʼE toe fakaʼuhiga te ʼu palalau ʼaia ki te ʼu matuʼā. (Mateo 5:37) Kotou fakakaukauʼi fakalelei ʼi muʼa ʼo takotou fakaha he ʼu fakatuʼā ʼe mole kotou fakahoko anai. Kapau neʼe kotou ui age ki takotou fanau ʼe kotou fakatuʼā anai ia ia ʼuhi ko hana gaue kovi, kotou fai ia te faʼahi ʼaia.
ʼE maʼuhiga ki te ʼu matuʼā ke nā felogoʼi ke ʼaua naʼa fetogi tana fakatonutonu. ʼE fakamahino fenei e Robert: “ʼI ʼihi temi, ʼe faiga e te ʼu fanau ke au fakagafua age he ʼu meʼa neʼe mole tali e tanatou faʼe. Ka au iloʼi, ʼe au fetogi taku tonu ke alu tahi mo ʼae ʼo toku ʼohoana.” Kapau ʼe mole logotahi te ʼu matuʼā ki he aluʼaga, ʼe lelei ke nā felogoʼi ʼateaina ki te faʼahi ʼaia pea mo nā toʼo he tonu.
ʼE MAʼUHIGA TE FAKATONUTONU
Kapau ʼe kotou faʼifaʼitakiʼi te fakatonutonu ʼa Sehova, ʼae ʼe fonu ʼi te ʼofa, ʼe fakapotopoto pea ʼe mole fetogi, ʼe mahino papau ia, ʼe fua lelei anai ʼakotou faiga ki ʼakotou fanau. Kapau ʼe kotou takitaki natou ʼaki ia te ʼofa, ʼe kotou tokoni anai kia natou ke natou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe fakapotopoto, ʼe popoto ʼi te faʼufaʼu ʼo tonatou maʼuli pea mo fakapotopoto. Ohage ko tona ui ʼi te Tohi-Tapu: “Ako te fanau o mulimuli ki te ala ae e tonu ke mulimuli ai; pea ka liliu anai ia o matua, e mole anai toe liliu ia mai ai.”—Taaga Lea 22:6.