Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

¿Ku bin wa utsil tiʼ máak ikil u yeʼesik u yutsil tiʼ u maasil?

¿Ku bin wa utsil tiʼ máak ikil u yeʼesik u yutsil tiʼ u maasil?

Desde úucheʼ le máakoʼoboʼ ku creerkoʼobeʼ wa ku yeʼesik u yutsiloʼobeʼ yaan u bintiʼob utsil. Por ejemplo Confucio, juntúul filósofo kuxlaj tu añoil 551 tak 479 táanil tiʼ u taal Jesúseʼ, tu yaʼalaj: «Maʼ a beetik tiʼ u maasil le baʼax maʼ a kʼáat ka beetaʼaktechoʼ». * Yaʼab máakoʼob kajaʼanoʼob Asiaeʼ bey xan u tuukuloʼoboʼ.

BAʼAX KU BEETIK YAʼAB MÁAK

Yaʼab máakoʼob xaneʼ ku creerkoʼobeʼ utiaʼal u bintiʼob utsileʼ kʼaʼabéet u yeʼeskoʼob u yutsiloʼob, le oʼolal ku respetarkoʼob u maasil, ku yeʼeskoʼob jatsʼuts modos, ku yáantkoʼob u maasil yéetel ku yilik u yantaltiʼob junpʼéel toj kuxtal. Linh, juntúul koʼolel kajaʼan Vietnameʼ, ku yaʼalik: «Teneʼ in wojel kaʼacheʼ wa kin weʼesik in wutsileʼ yaan u binten maʼalobil».

Uláakʼ máakoʼob xaneʼ ku yeʼesik u yutsiloʼob tumen bey u kaʼansaʼaltiʼob tu religiónoʼoboʼ. Hsu-Yun, juntúul máak kajaʼan Taiwáneʼ, ku yaʼalik: «Tiʼ teneʼ kaʼansaʼabeʼ wa juntúul máak ku yeʼesik u yutsileʼ kéen kíimkeʼ yaan u kiʼimaktal u yóol, pero wa maʼ tu yeʼesaj u yutsileʼ yaan u muʼyaj mantatsʼ».

BIX U BINTIʼOB

U jaajileʼ maas maʼalob u bin tiʼ le máaxoʼob ku yeʼesik u yutsiloʼoboʼ. Chéen baʼaleʼ yaan máaxoʼobeʼ kex ku yeʼeskoʼob u yutsiloʼob tiʼ u maasiloʼobeʼ tsʼoʼok u tsʼáaikoʼob cuenta maʼ tu bintiʼob maʼalobil jeʼex u tuklikoʼobeʼ. Shiu Ping, juntúul koʼolel kajaʼan Hong Kongeʼ, ku yaʼalik: «Tsʼoʼok in wilkeʼ maʼ tuláakal le máaxoʼob ku yeʼesik u yutsiloʼob ku bin maʼalobil tiʼoboʼ. Teneʼ tin kíimsinba meyaj utiaʼal in kanáantik in familia yéetel utiaʼal maʼ u bineltik mix baʼal tiʼob, pero ka máan kʼiineʼ in wíichameʼ tu pʼaten tin juunal yéetel in chan hijo».

Yaʼab máakoʼobeʼ tsʼoʼok u tsʼáaikoʼob cuentaeʼ le máaxoʼob yaan u religiónoʼoboʼ maʼ tu beetkoʼob baʼaloʼob maʼalobtak. Etsuko, juntúul koʼolel kajaʼan Japóneʼ, ku yaʼalik: «Teneʼ tiaʼanen kaʼach tiʼ junpʼéel religióneʼ yéetel teen programartik baʼax ku beetik le táankelmoʼoboʼ. Jach lúub in wóol le ka tin wilaj le máaxoʼob yanoʼob tin religiónoʼ maʼ tu beetkoʼob le baʼax ku kaʼansaʼaltiʼoboʼ. Tsʼoʼoleʼ yaʼab u baʼateloʼob yéetel chéen bey u xupikoʼob u taakʼinil le iglesiaoʼ».

«Teneʼ tin kíimsinba meyaj utiaʼal in kanáantik in familia yéetel utiaʼal maʼ u bineltik mix baʼal tiʼob, pero ka máan kʼiineʼ in wíichameʼ tu pʼaten tin juunal yéetel in chan hijo» (SHIU PING, HONG KONG)

Yaan máakoʼob yaan u religiónoʼobeʼ jach ku yaatal u yóoloʼob kéen u yiloʼob mix junpʼéel utsil tu kʼamoʼob úuchik u beetkoʼob baʼaloʼob maʼalobtak. Bey tu yuʼubiluba Van, juntúul koʼolel kajaʼan Vietnam, letiʼeʼ ku yaʼalik: «Sáamsamal kin tsʼáaik frutaʼob, flores yéetel janal tin mesa tumen kin tuklikeʼ in láakʼtsiloʼob tsʼoʼok u kíimloʼoboʼ yaan u yáantkenoʼob utiaʼal ka xiʼikten utsil. Máan yaʼab años táan in tsʼáaik in ofrenda tin mesa yéetel kin wilik in beetik baʼaloʼob maʼalobtak, pero kex beyoʼ in wíichameʼ kʼojaʼanchaji yéetel in hija bijaʼan xook táanxel luʼumileʼ kíim le yaan 20 años tiʼoʼ».

Wa u yeʼesik u yutsil máak maʼ tu asegurartik u kuxtaleʼ, ¿baʼax túun jeʼel u yáantajeʼ? Kʼaʼabéettoʼon junpʼéel baʼax ka u nuʼuktoʼon yéetel ka u yáantoʼon k-asegurart k-kuxtal. Pero ¿tuʼux jeʼel u páajtal k-kaxtikeʼ?

^ xóot’ol 2 Wa taak a wojéeltik u maasil yoʼolal baʼax tu kaʼansaj Confucioeʼ, xok le párrafo 31 tak 35 tiʼ le capítulo 7 tiʼ le libro El hombre en busca de Dios ich español, lelaʼ tiaʼan teʼ sitio www.dan124.com.