Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

?Boefren Mo Gelfren o Wan Gudfala Fren Nomo?—Pat 2: ?Mi Mi Givim Wanem Tingting Long Hem?

?Boefren Mo Gelfren o Wan Gudfala Fren Nomo?—Pat 2: ?Mi Mi Givim Wanem Tingting Long Hem?

 Taem wan fren blong yu i wantem storian, oltaem yu glad blong lesin. Be i gat wan fren blong yu, we yu stap storian plante wetem hem long ol wik we i jes pas. Problem se, yu yu wan boe mo hem i wan gel. Yu stap tingting se, ‘Mitufala i gudfala fren nomo,’ mo yu ting se hem tu i gat tingting ya. ?Olsem wanem? ?Yu save kasem trabol from?

 ?Wanem i save hapen?

 I no rong blong boe i gat wan fren we i gel o gel i gat wan fren we i boe. ?Be olsem wanem sipos hem i kam spesel long tingting blong yu? Sipos i hapen olsem, hem i save gat tingting ya se yu yu no wan gudfala fren nomo.

 ?Hemia tingting we yu wantem givim long hem? Tingbaot olsem wanem samting ya i save hapen, nating se yu no minim blong givim rong tingting.

  •   Yu spenem tumas taem blong storian wetem wan boe o wan gel.

     “I tru, yu no save kontrolem filing blong hem. Be sipos yu stap ring mo toktok long hem oltaem, yu stap putum wud long faea, nating we yu talem se yutufala i gudfala fren nomo.”—Sierra.

  •   Yu ansa long ol mesej blong hem.

     “I no mi we i stat blong teksem gel ya, be oltaem mi ansa long ol mesej blong hem. Samting ya i mekem se i had blong talem long hem se hem i jes wan gudfala fren nomo.”—Richard.

  •   Yu pulum filing blong hem.

     “Samfala oli ting se i wan pleplei nomo blong pulum filing blong wan boe o gel. Oli pleplei wetem filing blong hem, be oli no gat tingting blong frenem hem. Mi luk samting ya i hapen plante taem, mo oltaem bambae wan i mas harem nogud.”—Tamara.

 Stamba poen: Sipos yu toktok oltaem long wan boe o gel mo intres long hem, yu save givim tingting long hem se yu wantem frenem hem.

 ? From wanem i impoten?

  •   Yu save spolem filing blong hem.

     Baebol i talem se: “Taem man i stap wet long wan samting be i slo blong kamtru, hat blong hem i soa from.” (Ol Proveb 13:12) ?Bambae yu stap wet long wanem sipos narafala i stap givim tingting long yu se hem i wantem frenem yu?

     “I gat wan tok we samfala oli talem se, ‘Letem hem i hang long huk.’ Hemia i stap tokbaot taem yu hukum wan fis, be yu no pulum i kam blong tekemaot huk long hem, yu letem i hang nomo long huk. Sipos yu no wantem frenem wan boe o gel be yu letem hem i hang ‘long huk,’ yu save mekem hem i harem nogud tumas.”—Jessica.

  •   Yu spolem gudnem blong yu.

     Baebol i talem se: “Yufala i no mas tingbaot yufala nomo, be yufala i mas tingbaot ol narafala man tu.” (Filipae 2:4) ?Yu ting se boe o gel we i tingbaot hem wan nomo, i gat gudfala fasin? ?Fasin ya bambae i givim gudnem long hem?

     “Boe we i pleplei wetem filing blong ol gel, i no pulum mi nating. Maet fasin ya i soemaot se bambae hem i no stap tru long waef blong hem taem hem i mared. Sipos yu harem gud blong pleplei wetem filing blong ol gel, yu stap tingbaot yu wan nomo.”—Julia.

 Stamba poen: Boe we i givim tingting long wan gel se i laekem hem be i no gat tingting blong frenem hem, i spolem gel ya mo i spolem hem wan tu.

 ?Yu save mekem wanem?

  •   Baebol i talem se yu mas mekem “long ol yangfala man olsem we oli brata blong yu,” mo mekem “long ol yangfala woman olsem we oli sista blong yu.” (1 Timoti 5:1, 2) Sipos yu mekem olsem, bambae yu lukaot gud long fasin fren we yu gat wetem ol gel mo boe.

     “Sipos mi mi mared finis, bambae mi no pleplei wetem filing blong hasban blong narafala woman. Taswe i gud se naoia, bifo we mi mared, mi lanem blong gat stret tingting long ol boe.”—Leah.

  •   Baebol i talem se: “Taem i gat tumas toktok, man i no save blokem mastik.” (Ol Proveb 10:19) Advaes ya i no minim nomo taem we yu toktok stret long fes blong narafala, be i minim ol teks mesej tu. Antap long hemia, i minim hamas taem yutufala i toktok mo samting we yutufala i tokbaot.

     “Sipos yu no gat plan blong frenem wan gel, i no nid blong yu teksem hem evri dei.”—Brian.

  •   Baebol i talem se: “Nambawan samting long waes we i kamaot long heven, hemia se hem i klin gud.” (Jemes 3:17) Yu save hagem narafala long fasin we i klin, o yu save givim tingting se yu gat filing long hem.

     “Taem mi storian wetem wan boe, mi no go klosap tumas long hem, long ol toktok blong mi mo long bodi tu.”—Maria.

 Stamba poen: Skelem gud fasin blong yu wetem ol boe mo gel. Yangfala Jennifer i talem se: “I had blong faenem ol gudfala fren. Taswe yu no wantem givim rong tingting long olgeta mo spolem gudfala fasin fren we yu gat.”

 Ol advaes

  •    Lesin long samting we ol narafala oli talem. Sipos wan i askem se, “?Yutufala i stap fren?” maet samting ya i soemaot se yutufala i stap kam klosap tumas.

  •    Sipos yu yu wan gel, mekem i sem mak oltaem long ol boe. Sipos yu wan boe, mekem i sem mak oltaem long ol gel. Yu no mas toktok moa wetem wan i bitim ol narawan.

  •   Lukaot long ol teks mesej. Hemia i minim hamas taem yu sanem teks mesej, samting we yu raetem, mo wanem taem blong dei we yu sanem. Wan gel we nem blong hem Alyssa, i talem se: “Yu no nid blong teksem wan boe long medel naet.”