Bai na kontenido

Bai na kontenido

APÈNDIKS

Kon pa Identifiká ‘Babilonia e Grandi’

Kon pa Identifiká ‘Babilonia e Grandi’

E BUKI di Revelashon ta kontené ekspreshonnan ku nos no mester komprondé literalmente. (Revelashon 1:1, NW) Por ehèmpel, e ta menshoná un muhé ku tin e nòmber ‘Babilonia e Grandi’ skirbí riba su frenta. Beibel ta bisa ku e muhé aki ta sintá riba “multitutnan i nashonnan.” (Revelashon 17:1, 5, 15) Ya ku ningun muhé literal por hasi esaki, Babilonia e Grandi mester ta simbóliko. Pues, kiko e prostituta simbóliko aki ta representá?

Revelashon 17:18 ta deskribí e mesun muhé simbóliko aki komo “e gran stat ku ta reina riba e reinan di tera.” E palabra “stat” ta indiká un grupo di hende organisá. Siendo ku e “gran stat” tin kontròl riba “e reinan di tera,” e muhé ku yama Babilonia e Grandi mester ta un organisashon di hopi influensia i di alkanse internashonal. Por yam’é debidamente un imperio mundial. Ki klase di imperio? Un imperio religioso. Tuma nota kon algun pasashi relashoná kuné den e buki di Revelashon ta hiba nos na e konklushon aki.

Un imperio por ta polítiko, komersial òf religioso. E muhé ku yama Babilonia e Grandi no ta un imperio polítiko pasobra e Palabra di Dios ta deklará ku “e reinan di tera,” esta, e elementonan polítiko di e mundu aki, “a kometé aktonan di inmoralidat” kuné. Su aktonan di inmoralidat ta referí na e aliansanan ku el a sera ku gobernantenan di e mundu aki i esei ta splika dikon Beibel ta yam’é “e gran prostituta.”—Revelashon 17:1, 2; Santiago 4:4.

Babilonia e Grandi no por ta un imperio komersial pasobra e “komersiantenan di tera,” ku ta representá e elementonan komersial, lo yora na momentu di su destrukshon. De echo, Revelashon ta deskribí ku tantu e reinan komo e komersiantenan lo para wak Babilonia e Grandi “na un distansia.” (Revelashon 18: 3, 9, 10, 15-17) P’esei, ta rasonabel pa konkluí ku Babilonia e Grandi no ta un imperio polítiko ni komersial, sino un imperio religioso.

E identidat religioso di Babilonia e Grandi ta keda konfirmá mas aleu dor di e deklarashon ku e ta gaña tur e nashonnan pa medio di su “bruheria.” (Revelashon 18:23) Siendo ku tur forma di spiritismo ta un práktika religioso i inspirá pa demoño, no ta un sorpresa ku Beibel ta yama Babilonia e Grandi “un lugá di biba pa demoñonan.” (Revelashon 18:2; Deuteronomio 18:10-12) E imperio aki ta keda deskribí tambe komo un imperio ku aktivamente ta oponé religion berdadero, persiguiendo “profetanan” i “santunan.” (Revelashon 18:24) De echo, Babilonia e Grandi tin un odio asina profundo pa religion berdadero ku e ta persiguí violentamente “e testigunan di Hesus” i asta ta mata nan. (Revelashon 17:6) Pues anto, e muhé aki ku yama Babilonia e Grandi klaramente ta representá e imperio mundial di religion falsu, ku ta inkluí tur religion ku ta bai kontra Yehova Dios.