Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Istina o poreklu Božića

Istina o poreklu Božića

Istina o poreklu Božića

DA LI vam je religiozna istina važna? Ako jeste, verovatno ste nekada postavili sledeća pitanja: (1) Da li je Isus zaista rođen 25. decembra, to jest 7. januara? (2) Ko su bili „mudraci“ i da li ih je zaista bilo tri? (3) Kakva ih je „zvezda“ vodila do Isusa? (4) Kakva veza postoji između Deda Mraza i Isusovog rođenja? (5) Kako Bog gleda na božićne običaje darivanja, ili, tačnije rečeno, razmenjivanja darova?

Osmotrimo ova pitanja u svetlu Biblije i istorijskih činjenica.

(1) Da li je Isus rođen 25. decembra, to jest 7. januara?

Tradicija: Prema tradiciji, Isus se rodio 25. decembra, koji prema julijanskom kalendaru pada 7. januara. Prema Enciklopediji srpskog naroda, Božić je „praznik kojim se proslavlja dan Hristovog rođenja“.

Poreklo: „Datum 25. decembar ne potiče iz Biblije“, navodi The Christmas Encyclopedia, „već od paganskih rimskih praznika koji su se održavali krajem godine“ u vreme kratkodnevice na severnoj hemisferi. Ti praznici su obuhvatali Saturnalije u čast boga poljoprivrede Saturna „i praznike u čast dva boga sunca, rimskog Sola i persijskog Mitre“. Rođendani oba ta boga proslavljali su se 25. decembra, kada po julijanskom kalendaru pada kratkodnevica.

Hristijanizacija ovih paganskih praznika počela je 350. godine, kada je papa Julije I proglasio 25. decembar datumom Hristovog rođenja. „Božić je postepeno usvajao i konačno zamenio sve druge običaje solarnog kulta“, objašnjava Encyclopedia of Religion. „Prikaz Sunca se sve više koristio kao prikaz uskrsnulog Hrista (koji je takođe nazivan nepobedivo Sunce), a nekadašnji Sunčev krug postao je oreol hrišćanskih svetaca.“

Šta kaže Biblija: U Bibliji se ne spominje datum Isusovog rođenja. Ipak, možemo jasno zaključiti da se nije rodio 25. decembra, to jest 7. januara. Zašto? Biblija kaže da su u vreme Isusovog rođenja pastiri noću „boravili napolju“ čuvajući stada u blizini Vitlejema (Luka 2:8). Hladan, kišni period je obično počinjao u oktobru i pastiri bi noću sklonili stado u zatvoren prostor — posebno u višim hladnijim predelima, kao što je okolina Vitlejema. Najhladnije vreme, ponekad praćeno snegom, bilo je u decembru. *

Vredi zapaziti da prvi hrišćani, uključujući i one koji su sledili Isusa dok je bio na zemlji, nisu izdvojili nijedan dan kada bi slavili njegovo rođenje. Umesto toga, oni su u skladu s njegovom zapovešću obeležavali samo njegovu smrt (Luka 22:17-20; 1. Korinćanima 11:23-26). Pa ipak, neko bi mogao reći: ’Da li je uopšte važno što Božić ima pagansko poreklo?‘ Zaista, da li je važno? Važno je Bogu. „Pravi obožavaoci [će] obožavati Oca duhom i istinom“, rekao je Isus Hrist (Jovan 4:23).

(2) Ko su „mudraci“ i koliko ih je bilo?

Tradicija: Tri „mudraca“ vođena „zvezdom“ sa istoka prikazuju se kako daruju Isusa položenog u jasle. Ponekad su prikazani i pastiri.

Poreklo: Osim kratkog izveštaja iz Biblije, „svi zapisi o Mudracima najvećim delom se zasnivaju na legendama“, navodi The Christmas Encyclopedia.

Šta kaže Biblija: Biblija ne kaže koliko je „mudraca“ posetilo Isusa. Možda su bila dvojica ili pak trojica, četvorica ili više njih. Premda se u nekim prevodima Biblije nazivaju „mudracima“, u izvornom tekstu se koristi reč magoi, što znači astrolozi ili vračari — za čije se postupke u Bibliji kaže da su ’odvratni Jehovi‘ (Ponovljeni zakoni 18:10-12). Pošto su dugo putovali sa Istoka, astrolozi nisu stigli u vreme kada je Isus kao beba bio u jaslama, u štali. Zapravo, pošto su verovatno putovali više meseci, stigli su „u kuću“ u kojoj je bio Isus. Tamo su videli „dete s Marijom, njegovom majkom“ (Matej 2:11).

(3) Kakva je zvezda vodila astrologe?

To možemo razumeti na osnovu onoga što je postignuto ovom zvezdom. Kao prvo, ona nije vodila ljude direktno do Vitlejema, već do Jerusalima, gde je do ušiju kralja Iroda doprlo da su se raspitivali o Isusu. Irod je zatim „tajno pozvao astrologe“ koji su mu rekli da se rodio ’kralj judejski‘. Tada im je rekao: „Idite i dobro se raspitajte za dete. Kad ga pronađete, javite mi.“ Međutim, Irodovo zanimanje za Isusa bilo je sve samo ne plemenito. Štaviše, ovaj oholi i nemilosrdni vladar bio je rešen da ubije Isusa! (Matej 2:1-8, 16).

Zanimljivo je da je „zvezda“ tada odvela astrologe na jug do Vitlejema. Tamo se „zaustavila“ iznad kuće u kojoj je bio Isus (Matej 2:9, 10).

Jasno je da to nije bila obična zvezda. Zašto bi Bog, koji je poniznim pastirima objavio Isusovo rođenje preko anđela, sada koristio zvezdu da vodi paganske astrologe najpre do Isusovog neprijatelja, a zatim do samog Isusa? Jedini logičan zaključak je da je zvezda bilo Satanino zlobno sredstvo, pošto on ima moć da čini takve čudesne znakove (2. Solunjanima 2:9, 10). Ironično je što se ukras koji se naziva vitlejemska zvezda obično stavlja na vrh božićne jelke.

(4) Kakva veza postoji između Deda Mraza i Isusovog rođenja?

Tradicija: U mnogim zemljama se kaže da Deda Mraz donosi deci poklone. * Deca mu obično pišu šta bi želela da dobiju i onda on, prema tradiciji, pakuje poklone uz pomoć patuljaka u svom prebivalištu na Severnom polu.

Poreklo: Prema prihvaćenom gledištu, mit o Deda Mrazu duguje svoje poreklo Svetom Nikoli, arhiepiskopu iz Mire u sadašnjoj Turskoj u Maloj Aziji. „Gotovo sve što je napisano o Svetom Nikoli zasniva se na legendama“, navodi The Christmas Encyclopedia. Na nekim jezicima naziv za Deda Mraza, na primer engleski Santa Klaus, potiče od latinskog naziva za Svetog Nikolu (Sanctus Nicolaus). Istorijski i biblijski gledano, Deda Mraz nema nikakve veze sa Isusom Hristom.

Šta kaže Biblija: „Sada kad ste odbacili laž, govorite istinu svaki svom bližnjem.“ Najbliži su nam članovi porodice (Efešanima 4:25). Biblija takođe kaže da treba da ’volimo istinu‘ i da ’govorimo istinu u svom srcu‘ (Zaharija 8:19; Psalam 15:2). Kada se detetu kaže da Deda Mraz donosi poklone na Božić, to možda izgleda kao bezazlena laž. Ali da li je mudro i ispravno lagati decu čak i ako to nije s lošim namerama? Zar nije ironično da prilika u kojoj navodno treba iskazivati čast Isusu u stvari bude vreme kada se deci govore laži?

(5) Kako Bog gleda na božićno veselje i razmenjivanje poklona?

Tradicija: Darivanje u vreme Božića karakteristično je po tome što podrazumeva razmenjivanje poklona, a božićni praznici su vreme opuštanja, gozbe i veselja.

Poreklo: Drevne rimske Saturnalije počinjale su 17. a završavale se 24. decembra, kada su se razmenjivali pokloni. U kućama i na ulicama bilo je veoma živo dok se narod gostio, opijao i neobuzdano slavio. Nakon Saturnalija usledila je proslava prvog januara. To je takođe bio praznik i obično je trajao tri dana. Verovatno su Saturnalije i prvi dan januara bili spojeni u jedan praznik.

Šta kaže Biblija: Radost i velikodušnost su odlike obožavanja pravog Boga. „Veselite se, pravednici! Kličite radosno“, stoji u Bibliji (Psalam 32:11). Takva radost se često povezuje s velikodušnošću (Poslovice 11:25). „Više usrećuje davanje nego primanje“, rekao je Isus Hrist (Dela apostolska 20:35). Takođe je savetovao: „Dajte“, čime je ukazao da to treba da bude deo našeg života (Luka 6:38).

Takvo davanje nema skoro ništa zajedničko sa običajnim darivanjem ili davanjem koje je iznuđeno jer se očekuje u društvu. Opisujući pravu velikodušnost, Biblija kaže: „Neka svako učini kako je odlučio u srcu, ne nerado ili na silu, jer Bog voli onoga ko radosno daje“ (2. Korinćanima 9:7). Oni koji slede ova izuzetna biblijska načela daju poklone zato što ih na to navodi velikodušno srce, i to u bilo koje doba godine. Bog sigurno s naklonošću gleda na takvo davanje i ono nikada nije teret.

Falsifikat!

Kada se ispita u svetlu Biblije, gotovo svaki božićni običaj je ili paganskog porekla ili se temelji na iskrivljenim biblijskim izveštajima. Dakle, božićni običaji se samo nazivaju hrišćanskim. Kako je došlo do toga? Vekovima nakon Hristove smrti, pojavili su se mnogi lažni učitelji, baš kao što je Biblija prorekla (2. Timoteju 4:3, 4). Ti beskrupulozni ljudi bili su više zainteresovani da hrišćanstvo učine privlačnim širokim narodnim masama nego za poučavanje istine. Tako su postepeno usvojili popularne paganske verske praznike i proglasili ih „hrišćanskim“.

Biblija je upozorila da će takvi „lažni učitelji“ druge „iskorišćavati lažljivim rečima. Ali osuda koja im je davno izrečena ne kasni i njihova propast ne drema“ (2. Petrova 2:1-3). Jehovini svedoci ozbiljno shvataju te reči — kao što ozbiljno prihvataju celu Bibliju, na koju gledaju kao na Božju pisanu Reč (2. Timoteju 3:16). Zato odbacuju lažne religiozne običaje i proslave. Da li su zbog toga lišeni radosti? Naprotiv! Kao što ćemo sada videti, oni iz iskustva znaju da biblijska istina oslobađa!

[Fusnote]

^ Izgleda da je Isus rođen u mesecu etanimu (septembar-oktobar) prema drevnom jevrejskom kalendaru.

^ Prema izveštaju BBC-ja, u nekim evropskim zemljama, kao što je Austrija, „Deda Mrazu se ne raduju toliko kao Kristkindu“, to jest Hristu prikazanom kao malom detetu koje prema verovanju donosi poklone. U svakom slučaju, naglasak je na poklonima.

[Okvir/Slika na 8. strani]

KOROV SE SEJE, KOROV SE I ŽANJE

Crkvene vlasti su se nekada „grčevito borile protiv tragova paganizma“, navodi knjiga Christmas Customs and Traditions — Their History and Significance. Međutim, s vremenom je verskim vođama postalo važnije da napune svoje crkve nego da poučavaju istini. Zato su počeli da „gledaju kroz prste“ paganskim običajima. Kasnije su ih i usvojili.

„Šta čovek poseje, to će i požnjeti“, kaže Biblija (Galatima 6:7). Pošto su svoja polja posejali semenom paganske religije, crkve ne treba da se čude što napreduje „korov“. Proslave koje su navodno u čast Isusovog rođenja postale su izgovor za opijanje i razuzdano ponašanje, šoping-centri su postali popularniji od crkve, porodice se zadužuju kako bi kupovale poklone a deca ne razlikuju mit od istine povezujući Deda Mraza sa Isusom Hristom. Zaista, Bog je s dobrim razlogom rekao: „Ne dotičite više ništa nečisto“ (2. Korinćanima 6:17).

[Slike na 7. strani]

Kao i drevne svetkovine Saturnalije, Božić je vreme veselja, gozbe i opijanja

[Izvor]

© Mary Evans Picture Library