Skip to content

Skip to table of contents

Planeta mundu

Planeta mundu

Tinan atus ida liubá mak ema foin komesa komprende katak, se la iha buat furak hanesan tuirmai neʼe, moris hotu neʼebé iha mundu neʼe la bele iha.

  • Mundu iha pozisaun neʼebé loos iha galáksia Via Láctea no sistema solár nia laran, no haleʼu loro-matan tuir dalan neʼebé loos. Mundu mós haliʼis ho loloos no hadulas an la neineik liu ka la lalais liu, no mós fulan proteje mundu.

  • Forsa magnétika no atmosfera neʼebé haleʼu mundu mak hanesan buat rua neʼebé proteje mundu neʼe husi perigu.

  • Mundu iha siklu ka sistema neʼebé troka ka hamoos anin no bee atu buat sira-neʼe la sai menus no la lakon. Kuandu Ita lee informasaun tuirmai neʼe, husu ba Ita-nia an: “Mundu kapás neʼe mosu derrepente deʼit ka halo ho matenek?”

Mundu iha “diresaun” neʼebé loos

Iha universu laran, iha ka lae pozisaun seluk neʼebé diʼak liu ba mundu atubele apoia moris iha laran?

Kuandu Ita hakerek Ita-nia diresaun ka hela-fatin, saida deʼit mak Ita hakerek? Karik Ita hakerek kona-ba nasaun, sidade, no estrada nia naran. Mundu mós iha ninia diresaun, tan neʼe mai ita bolu galáksia Via Láctea nuʼudar mundu nia “nasaun”. Sistema solár, katak loro-matan no planeta sira neʼebé haleʼu loro-matan, mak nuʼudar mundu nia “sidade”, no mundu haleʼu loro-matan tuir ninia “estrada”. Matenek-naʼin sira estuda didiʼak no agora hatene katak ita-nia mundu nia pozisaun mak espesiál duni iha universu.

Ita-nia sistema solár ka “sidade” iha pozisaun neʼebé loos iha galáksia Via Láctea, la besik liu no mós la dook liu husi galáksia neʼe nia klaran. Sientista sira hatete katak, iha área neʼe mak iha buat sira neʼebé presiza atu moris, buat sira-neʼe la barak liu no la menus liu. Se dook liu husi galáksia neʼe nia klaran, buat sira-neʼe sai menus. Se besik liu karik, mundu sei kona radiasaun barak liu neʼebé bele hamate buat neʼebé moris, no kona mós perigu seluseluk tan. Livru Scientific American hatete: “Ita hela iha área neʼebé kapás tebetebes.”1

“Estrada” neʼebé loos: Buat neʼebé kapás mós mak “estrada” neʼebé mundu uza atu haleʼu loro-matan iha ita-nia sistema solár ka “sidade”. Mundu nia estrada dook husi loro-matan maizumenus kilómetru millaun 150 (150.000.000), ho nuneʼe mundu la sai malirin liu no manas liu. Liután neʼe, mundu nia “estrada” atu besik kabuar loos, ida-neʼe halo mundu nafatin iha pozisaun neʼebé loos kuandu dulas haleʼu loro-matan tinan ida dala ida.

Liután neʼe, loro-matan mak “jeradór” neʼebé kapás tebes. Jeradór neʼe nia boot mak natoon deʼit, no nafatin fó enerjia neʼebé la barak liu no la menus liu. Tan neʼe, ita bele bolu loro-matan nuʼudar “fitun ida neʼebé espesiál tebes”.2

“Viziñu” neʼebé kapás tebes: Se ita presiza hili “viziñu” ba mundu, ita la bele hetan viziñu neʼebé diʼak liu fali fulan. Se kompara ho mundu, fulan nia diámetru maizumenus 1/4. Maski planeta seluk iha ita-nia sistema solár mós iha buat neʼebé hanesan fulan, maibé fulan sira-neʼe nia boot latoʼo 1/4 se kompara ho sira-nia planeta. Ida-neʼe mosu mesak deʼit ka lae? Karik lae.

Ita-nia fulan halo tasi-maran no tasi-nakonu, ida-neʼe importante ba moris iha rai. Fulan mós ajuda mundu atu dulas iha pozisaun neʼebé loos no la nakdoko. Se fulan la iha, ita-nia planeta sei dulas arbiru deʼit. Se nuneʼe, mundu sei sai manas liu ka malirin liu, tasi sei sai maran ka saʼe derrepente deʼit, no lori mós dezastre boot seluk.

Mundu haliʼis no hadulas an ho loloos: Mundu haliʼis maizumenus grau 23,4. Ida-neʼe bele halo tempu troka tinan-tinan, porezemplu iha tempu bailoro no mós iha tempu udan. Tanba mundu haliʼis ho loloos, ida-neʼe mós ajuda mundu atu labele sai manas demais ka malirin demais, no bele iha klima oioin. Livru Rare Earth—Why Complex Life Is Uncommon in the Universe hatete: “Ita-nia planeta haliʼis ho perfeitu.”3

Tanba mundu hadulas an ka halo rotasaun ho loloos, ita bele iha kalan no loron neʼebé la naruk demais no mós la badak demais. Se mundu dulas neineik liu, loron sei sai naruk liu no parte husi rai neʼebé kona loron sei sai manas no motuk, no parte neʼebé la kona loron sei sai malirin demais. Nuneʼe mós, se mundu dulas lalais liu, loron sei sai badak liu, karik ba oras balu deʼit, no anin iha mundu sei huu makaʼas demais no mós sei hamosu buat aat seluk tan.

Mundu hetan protesaun

Iha mundu nia liʼur mak fatin neʼebé perigu tanba loro-matan ka fitun sira hasai radiasaun neʼebé aat tebes, no iha mós meteoróide ka fatuk neʼebé semo bá-mai neʼebé bele kona mundu. Maibé, ita-nia planeta furak neʼe ladún hetan problema husi buat sira-neʼe. Tanbasá? Tanba forsa magnétika no atmosfera mak fó protesaun ba mundu.

Forsa magnétika neʼebé proteje mundu

Mundu nia forsa magnétika: Iha mundu nia laran iha buat neʼebé hanesan besi been neʼebé hadulas an lalais tebes, ida-neʼe halo ita-nia mundu atu iha forsa magnétika makaʼas, no forsa neʼe sai toʼo mundu nia liʼur. Forsa neʼe proteje ita husi radiasaun ka enerjia aat husi loro-matan no fitun sira. Porezemplu, loro-matan hasai beibeik ahi ho forsa makaʼas liu fali bomba rihun ba rihun; no mós iha loro-matan nia liʼur, ka koroa, sempre iha buat neʼebé nakfera hanesan bomba hodi hasai matéria barak tebes. Tan neʼe, mundu nia forsa magnétika mak importante atu fó protesaun ba moris hotu iha mundu. Dala ruma ema bele haree rezultadu ida husi protesaun neʼe besik iha área ártiku no antártiku. Kuandu ahi ka enerjia husi loro-matan kona forsa magnétika, ida-neʼe bele hamosu aurora ka naroman ho kór furak oioin iha atmosfera.

Aurora borealis

Mundu nia atmosfera: Atmosfera katak ár no gás sira neʼebé haleʼu mundu. Atmosfera laʼós deʼit atu ajuda ita atu dada iis, maibé mós fó protesaun husi perigu oioin. Parte liʼur husi atmosfera mak estratosfera, ida-neʼe forma husi oksijéniu neʼebé bolu ozonu, ozonu neʼe xupa porsentu 99 husi radiasaun ultravioleta (UV) neʼebé atu tama ba mundu. Tan neʼe, ozonu neʼebé haleʼu mundu proteje moris hotu iha mundu husi radiasaun neʼebé perigu, inklui ai kiʼik neʼebé iha bee laran neʼebé fó oksijéniu barak no mós ema. Kuantidade ozonu iha parte neʼe sempre la hanesan. Ida-neʼe bele troka depende ba kuantidade radiasaun UV nian, kuandu radiasaun neʼe sai barak, ozonu mós sai mahar. Nuneʼe, ozonu nia mahar ka mihis sempre tuir situasaun, no ida-neʼe bele fó protesaun ho diʼak.

Atmosfera proteje ita husi fatuk sira neʼebé monu husi mundu nia liʼur

Atmosfera mós proteje ita husi fatuk ka buat oioin neʼebé semo bá-mai iha mundu nia liʼur. Antes toʼo rai, buat sira-neʼe barak kona atmosfera no sunu tiha hodi sai fali hanesan ahi nia nabilan neʼebé bolu nuʼudar meteoru. Maski nuneʼe, atmosfera la hanetik radiasaun neʼebé diʼak ba moris hanesan manas no naroman. Atmosfera mós ajuda atu fahe loro-matan nia manas ba rai hotu, no iha kalan atmosfera sai hanesan manta hodi ajuda atu rai la bele lakon nia manas lalais.

Mundu nia atmosfera no forsa magnétika mak buat neʼebé kapás tebes no ita ema seidauk komprende ho didiʼak. Buat ida seluk neʼebé ita seidauk komprende ho didiʼak mak siklu ka sistema neʼebé apoia moris hotu iha planeta neʼe.

Buat kapás rua neʼebé proteje ita-nia planeta mundu mak mosu mesak deʼit ka lae?

Siklu naturál

Se sidade ida la iha tan bee no anin neʼebé moos, sidade neʼe lakleur deʼit sei nakonu ho moras no mate. Maibé ita-nia planeta mundu nunka lakon buat neʼebé apoia moris hotu. Porezemplu, hanoin toʼok kona-ba restaurante ida: Restaurante sempre simu modo no foos husi liʼur no foʼer hotu hasai tiha hodi soe iha fatin seluk. Maibé ita-nia planeta la hanesan neʼe. Bee no anin neʼebé moos la mai husi planeta seluk, no buat neʼebé foʼer la bele soe tiha ba fatin seluk. Entaun, tansá mak mundu nafatin moos no diʼak nuʼudar hela-fatin? Resposta mak: siklu naturál hanesan siklu bee, karbonu, oksijéniu, no nitrojéniu. Mai ita haree hamutuk kona-ba buat sira-neʼe.

Siklu bee nian: Bee mak buat neʼebé importante tebes ba moris. Se la iha bee ba loron balu deʼit, ita sei mate. Mundu neʼe sempre iha bee neʼebé moos no fresku tanba siklu bee nian. Siklu neʼe iha hakat tolu. (1) Loro-matan nia manas halo bee iha rai no tasi sai fali hanesan suar no saʼe ba atmosfera. (2) Bee-suar sira-neʼe halibur an hamutuk no sai kalohan. (3) Ikusmai kalohan neʼe sai fali udan-been, jelu-fatuk no jelu-rahun, neʼebé monu fali ba rai, no fila ba hakat primeiru. Tinan-tinan, bee neʼebé saʼe ba atmosfera no fila fali ba rai, barak oinsá? Tuir sientista sira, bee sira-neʼe toʼo atu taka rai tomak ho ninia naruk maizumenus sentímetru 80.4

Siklu karbonu no oksijéniu nian: Ita hotu hatene katak atu bele moris ita presiza dada iis, hodi hatama oksijéniu no hasai dióksidu-karbonu. Maibé, ema no animál rihun ba rihun halo hanesan neʼe. Entaun, tansá mak mundu neʼe la kuran oksijéniu no nakonu fali ho dióksidu-karbonu? Resposta mak siklu oksijéniu nian. (1) Liuhusi prosesu kapás tebetebes neʼebé ita bolu nuʼudar fotosínteze, ai-horis xupa dióksidu-karbonu neʼebé ita hasai, no uza ida-neʼe hamutuk ho enerjia husi loro-matan atu halo hahán ba nia an rasik no hasai fali oksijéniu. (2) Ita hatama oksijéniu, depois fila fali ba hakat primeiru. Prosesu neʼe hotu laʼo iha dalan neʼebé loos no moos.

Siklu nitrojéniu nian: Moris hotu iha rai depende mós ba molékula orgánika hanesan proteína. (A) Atu bele iha molékula neʼe, presiza nitrojéniu. Buat neʼebé diʼak tebes mak husi ita-nia atmosfera porsentu 78 mak nitrojéniu. Rai-lakan troka nitrojéniu atu sai fali buat neʼebé ai-horis sira bele xupa. (B) Tuirmai, animál sira han ai-horis sira-neʼe no nitrojéniu mós tama iha animál sira-neʼe nia isin. (C) Ikusmai, kuandu ai-horis no animál sira mate, baktéria sira harahun fali nitrojéniu iha buat sira-neʼe nia laran. Prosesu neʼe husik fali nitrojéniu ba rai no atmosfera.

Hafoun filafali!

Maski ema iha teknolojia diʼak oioin, maibé tinan-tinan sira mós hamosu foʼer barak neʼebé iha venenu. Maibé mundu bele hafoun filafali foʼer hotu, hodi uza ninia sistema neʼebé kapás tebes.

Tuir Ita-nia hanoin, oinsá mak mosu mundu nia sistema atu hafoun filafali foʼer hotu? Matenek-naʼin ida kona-ba relijiaun no siénsia naran M. A. Corey hatete: “Se mundu nia sistema atu hafoun filafali foʼer hotu mak mosu mesak deʼit, karik mundu sei la iha sistema kapás hanesan neʼe.”5 Ita mós hanoin hanesan neʼe ka lae?