Skip to content

Ko e hā ʻOku ʻIkai Tali Ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová Honau Ngaahi Tukuakiʻí?

Ko e hā ʻOku ʻIkai Tali Ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová Honau Ngaahi Tukuakiʻí?

 ʻOku muimui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he faleʻi ʻa e Tohi Tapú ke ʻoua ʻe tali ʻa e manukí mo e tukuakiʻi kotoa pē. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe ha palōveepi ʻi he Tohi Tapú: “Ko ia ʻoku ne akonakiʻi ha taha ʻoku manuki, ko ʻene kole pe ha taukae maʻana.” (Palōveepi 9:​7, 8; 26:4) ʻOku ʻikai ke mau kau ʻi ha fakafekiki maumau taimi ʻo ha tukuakiʻi ʻoku loi, ka ʻoku mau tokangataha ki hono fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá.​—Saame 119:69.

 Kae kehe, ko e “ʻaho ke silongo, mo e ʻaho ke lea.” (Koheleti 3:7) ʻOku mau lea ki he kakai loto-moʻoni ʻoku nau mahuʻingaʻia ke kumi ki he moʻoní, ka ʻoku mau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakafekiki noaʻiá. ʻOku mau muimui ai ki he ngaahi akonaki mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū mo e muʻaki kau Kalisitiané.

  •   Naʻe ʻikai ha tali ʻa Sīsū kia Pailato ʻi he taimi naʻe tukuakiʻi loi ai iá. (Mātiu 27:11-​14; 1 Pita 2:​21-​23) Hangē pē ko iá, naʻe ʻikai ha tali ʻa Sīsū ki hono tukuakiʻi ko ha tangata kai fakaputa mo faʻa inu uaine lahi. ʻI hono kehé, naʻá ne tuku ʻene ngāué ke ne fai ʻa e talí, ʻo fehoanaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ia: “ʻoku fakamoʻoniʻi ʻa e māʻoniʻoni ʻa potó ʻe heʻene ngaahi ngāué.” (Mātiu 11:19, fakamatala ʻi lalo) Ka ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ke ne fai ha talí, naʻá ne lea loto-toʻa ki he faʻahinga naʻa nau lauʻikoviʻi loi iá.​—Mātiu 15:​1-3; Maʻake 3:​22-​30.

     Naʻe akoʻi ʻe Sīsū hono kau muimuí ke ʻoua te nau loto-siʻi koeʻuhi ko e ngaahi tukuakiʻi loí. Naʻá ne pehē: “Fiefia ē ko kimoutolu ʻi hono lumaʻi ʻe he kakaí mo fakatangaʻi kimoutolu mo fai ha ngaahi loi kovi kehekehe fekauʻaki mo kimoutolu koeʻuhí ko au.” (Mātiu 5:​11, 12) Ko ia ai, naʻe toe pehē ʻe Sīsū, ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi tukuakiʻí ko ha faingamālie ia ki hono kau muimuí ke fai ai ha fakamoʻoni, te ne fakahoko leva ʻene talaʻofá: “Te u ʻoatu kiate kimoutolu ha ngaahi lea mo ha poto ʻa ia ko hono kotoa homou kau fakafepakí heʻikai te nau lava ke matatali pe fakakikihiʻi.”​—Luke 21:12-​15.

  •   Naʻe faleʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e kau Kalisitiané ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fekīhiaki noaʻia mo e kau fakafepakí, ʻo fakamatalaʻi ʻa e faʻahinga fakakikihi peheé ʻoku “taʻeʻaonga mo iku noa.”​—Taitusi 3:9; Loma 16:17, 18.

  •   Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e kau Kalisitiané ke maluʻi ʻenau tuí ʻo ka malava. (1 Pita 3:​15) Kae kehe, naʻá ne ʻiloʻi ko e lelei taha hono fakahoko iá ʻaki ʻa e ngāué ʻikai ko e leá. Naʻá ne tohi: “ʻI he faileleí ʻe malava ai ke mou fakasīlongoʻi ʻa e talanoa taʻeʻilo ʻa e kau tangata valé.”​—1 Pita 2:​12-​15.