Skip to content

Skip to table of contents

FA‘IFA‘ITAKI KI HE‘ENAU TUÍ | ‘ĪNOKE

“Na‘á Ne Fakahōifua‘i Lelei ‘a e ‘Otuá”

“Na‘á Ne Fakahōifua‘i Lelei ‘a e ‘Otuá”

NA‘E mo‘ui ‘a ‘Īnoke ‘i ha vaha‘a taimi fuoloa. ‘E faingata‘a nai ke tau fakakaukau atu ki ai, ka ko e mo‘ui ‘a e tangata ko ení na‘e lōloa ‘o fe‘unga mo ha ta‘u ‘e 365 nai—‘o lōloa ange ia ‘i he liunga fā ‘o e mo‘ui ‘i he lolotonga ní! Ka na‘e anga-maheni pē ia ‘i he vakai ‘a e kakai ‘i hono taimí. ‘I he taimi ko iá, laka hake ‘i he senituli ‘e 50 kuohilí, na‘e mo‘ui fuoloa ange ‘a e kakaí ‘i he kakai ‘o e ‘aho ní. Ko ‘Ātama ‘a e ‘uluaki tangatá, na‘e mo‘ui ‘o laka hake ‘i he ta‘u ‘e ono ngeau ‘i he taimi na‘e fā‘ele‘i ai ‘a ‘Īnoké, pea toe mo‘ui atu ‘a ‘Ātama ‘i ha toe senituli ‘e tolu! Ko e ni‘ihi ‘i he hako ‘o ‘Ātamá na‘a nau toe mo‘ui ‘o fuoloa ange ‘i ai. Ko ia ‘i he ta‘u 365 ‘a ‘Īnoké na‘á ne kei longomo‘ui pē ‘o hangē ko ha tangata ‘oku kei toe lahi ange hono ta‘u ke mo‘ui aí. Neongo ia, na‘e ‘ikai ke hoko eni.

Ngalingali ko ‘Īnoké na‘á ne ‘i he tu‘unga fakatu‘utāmaki. Sioloto atu kiate ia ‘okú ne hola, ‘o ‘ikai malava ke to‘o mei he‘ene fakakaukaú ‘a e fakafeangai ‘a e kakai na‘á ne toki vahevahe ki ai ‘a e pōpoaki mei he ‘Otuá. Na‘e hā mei honau matá ‘enau fehi‘a kiate iá. Na‘a nau ta‘etoka‘i ‘ene pōpoakí, pea nau fehi‘a ki he ‘Otua na‘á ne fekau‘i iá. Na‘e ‘ikai malava ke nau ‘ohofi ‘a e ‘Otua ‘o ‘Īnoké ‘a Sihova, ka na‘e malava ke nau ‘ohofi ‘a e tangata ko ení! Na‘e fifili nai ‘a ‘Īnoke pe ‘e toe fetaulaki koā mo hono fāmilí. Na‘á ne fakakaukau ki hono uaifí mo hono ngaahi ‘ofefiné pe ko hono fohá ‘a Mētuisela pe ko hono mokopuna ko Lēmekí? (Sēnesi 5:21-23, 25) Ko e ngata‘angá nai eni?

Kae kehe ko ‘Īnoke ‘oku ‘ikai ke lahi ha fakamatala kiate ia ‘a e Tohi Tapú. Ko e ngaahi konga Tohi Tapu nounou pē ‘e tolu ‘oku talanoa ‘o fekau‘aki mo ia. (Sēnesi 5:21-24; Hepelū 11:5; Sute 14, 15) Neongo ia ‘oku ‘omai ‘i he ngaahi veesi ko ení ‘a e fakamatala fe‘unga ki ha tangata na‘e lahi ‘ene tuí. ‘Okú ke tokonaki ma‘a ho fāmilí? Kuó ke fehangahangai mo ha faingata‘a ke tu‘u ki he me‘a ‘okú ke ‘ilo‘i ‘oku mo‘oní? Kapau ko ia, te ke ako nai ha me‘a lahi mei he tui ‘a ‘Īnoké.

“PEA TAKAUA ‘A INOKE MO E ‘OTUA”

Ko e fa‘ahinga ‘o e tangatá na‘a nau ‘i ha ‘alunga kovi ‘i he taimi na‘e mo‘ui ai ‘a ‘Īnoké. Ko e to‘utangata ia hono fitu ‘i he laine ‘o ‘Ātamá. Ko e fa‘ahinga ko eni ‘o e tangatá na‘a nau ki‘i ofi ange kinautolu ki he haohaoa fakaesino na‘e ma‘u ‘e ‘Ātama mo ‘Iví ‘a ē na‘e molé. Ko e ‘uhinga ia na‘e kei mo‘ui fuoloa ai ‘a e kakaí. Neongo ia, na‘a nau kei ‘i ha tu‘unga kovi fakae‘ulungaanga mo fakalaumālie. Na‘e kei mafolalahia pē ‘a e fakamālohí. Ko e hehema ko ení na‘e kamata ia ‘i he to‘utangata hono ua hili hono tāmate‘i ‘e Keini hono tokoua ko ‘Ēpelí. Ko ha taha ‘i he hako ‘o Keiní na‘e hā ngali na‘á ne laukau‘aki ‘ene fakamālohi mo faisāuni ange ‘ia Keiní! ‘I he to‘utangata hono tolú, na‘e toe hoko ha founga kovi kehe. Na‘e kamata ke ui ‘a e kakaí ki he huafa ‘o Sihová, kae ‘ikai ke fai ia ‘i he founga faka‘apa‘apa ‘o e lotú. Na‘e kamata ke nau takuanoa ‘a e huafa toputapu ‘o e ‘Otuá ‘i ha founga ta‘efaka‘apa‘apa.—Sēnesi 4:8, 23-26.

Ko e founga lotu fakamele‘i ko ení na‘e anga-maheni ia ‘i he taimi ‘o ‘Īnoké. ‘I he tupu hake ‘a ‘Īnoké na‘á ne fehangahangai mo ha fili ke fai. ‘E kau mo e fa‘ahinga tokolahi ‘i hono ‘ahó? Pe ‘e kumi ki he ‘Otua mo‘oní ‘a Sihova, na‘á ne ngaohi ‘a e langí mo e māmaní? Kuo pau pē na‘e ue‘i loloto ia ‘i he‘ene ako fekau‘aki mo ‘Ēpeli ‘a ia na‘á ne mate fakamā‘ata koe‘uhi ko ‘ene lotu ‘i he founga na‘e fakahōifua kia Sihová. Na‘e fakakaukau ‘a ‘Īnoke ke ne fai ‘a e me‘a tatau. ‘Oku tala mai ‘e he Sēnesi 5:22: “Pea takaua ‘a Inoke mo e ‘Otua.” Ko e fakamatala ko ení ‘okú ne fakahaa‘i ai ‘a ‘Īnoke ko ha tangata anga-faka‘otua ‘i ha māmani anga-ta‘efaka‘otua. Ko e ‘uluaki tangata ia ‘oku fakamatala‘i ‘e he Tohi Tapú ‘i he foungá ni.

Ko e veesi Tohi Tapu tatau pē eni na‘e pehē ai ko ‘Īnoké na‘á ne hokohoko atu ‘ene takua mo Sihová hili e fanau‘i hono foha ko Mētuiselá. ‘Oku tau sio heni na‘e ma‘u fāmili ‘a ‘Īnoke ‘i hono ta‘u 65 nai. Na‘e ‘i ai hono uaifi mo hono “ngaahi foha mo ha ngaahi ‘ofefine” ‘oku ‘ikai hā honau hingoá pe tokolahí ‘i he Tohi Tapú. Kapau ‘oku ‘i ai ha tamai ke takaua mo e ‘Otuá lolotonga ‘a e tauhi mo e tokonaki ma‘a hono fāmilí, kuo pau ke feinga ke tokanga‘i hono fāmilí ‘i he founga ‘a e ‘Otuá. Na‘e mahino‘i ‘e ‘Īnoke ‘oku ‘amanekina ‘e Sihova meiate ia ke tauhi faitōnunga ki hono uaifí. (Sēnesi 2:24) Pea na‘á ne fakapapau‘i ke fai hono lelei tahá ‘i hono fakahinohino‘i ‘ene fānaú fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá. Ko e hā ‘a e olá?

Ko e lēkooti kuo fakamānava‘í ‘oku ‘ikai ke ne ‘omai ha fakaikiiki lahi ‘i he tu‘ungá ni. ‘Oku ‘ikai ke ne lea‘aki ha me‘a ‘o fekau‘aki mo e tui ‘a e foha ‘o ‘Īnoke ko Mētuiselá, ko e tokotaha mo‘ui fuoloa taha ia kuo lēkooti ‘i he Tohi Tapú, ‘o ngata ‘i he ta‘u na‘e tō mai ai ‘a e fu‘u Lōmakí. Kae kehe, na‘e ma‘u ‘e Mētuisela ha foha ko hono hingoá ko Lēmeki. Na‘e mo‘ui ‘a Lēmeki ‘oku kei mo‘ui pē ‘ene kui tangata ko ‘Īnoké ‘o laka hake ‘i ha senituli. Pea na‘e tupu hake ‘a Lēmeki ‘o fakahāhā ‘a e tui. Na‘e fakamānava‘i ‘e Sihova ia ke ne tala ‘a e kikite fekau‘aki mo Noa, ko e foha ‘o Lēmekí, pea na‘e hoko mo‘oni ‘a e kikite ko iá ‘i he hili ‘a e Lōmakí. Na‘e hangē ‘a Noa ko ‘ene kui-ua ko ‘Īnoké, na‘e ‘iloa ko e tangata na‘e takaua mo e ‘Otuá. Na‘e te‘eki ai ke fetaulaki ‘a Noa mo ‘Īnoke. Ka na‘e tuku ‘e ‘Īnoke ha tofi‘a mahu‘inga. Na‘e lava ke ‘ilo ‘e Noa ko e tofi‘a eni mei he‘ene tamaí tonu, ‘a Lēmeki, pe mei he‘ene kui tangata ko Mētuiselá pe ko Sēleti nai, tamai ‘a ‘Īnoké ‘a ia na‘e mate ‘i he ta‘u 366 ‘a Noá.—Sēnesi 5:25-29; 6:9; 9:1.

Fakakaukau ki he faikehekehe ‘o ‘Īnoke mo ‘Ātamá. Neongo na‘e haohaoa ‘a ‘Ātama, ka na‘á ne faiangahala kia Sihova peá ne tuku atu ‘a e tofi‘a ki hono hakó ko e angatu‘u mo e faingata‘a‘ia. Ko ‘Īnoke na‘e ta‘ehaohaoa, ka na‘á ne takaua mo e ‘Otuá peá ne tuku atu ha tofi‘a ki hono hakó ko e tui. Na‘e mate ‘a ‘Ātama ‘i he ta‘u 308 ‘a ‘Īnoké. Na‘e mamahi ‘a e fāmili ‘o ‘Ātamá ‘i he‘enau kui siokitá? ‘Oku ‘ikai ke tau ‘ilo‘i. ‘I ha tu‘unga pē, na‘e “takaua ‘a Inoke mo e ‘Otua.”—Sēnesi 5:24.

Kapau ‘okú ke tokonaki ki he fāmilí, fakakaukau ki he me‘a ‘oku lava ke ke ako mei he tui ‘a ‘Īnoké. Neongo ‘oku mahu‘inga ke tokonaki fakamatelie ma‘a ho fāmilí, ka ‘oku ‘ikai mahu‘inga ange ia ‘i he tokonaki fakalaumālié. (1 Tīmote 5:8) ‘Okú ke fakalato ‘a e fiema‘u ko iá ‘o ‘ikai ngata pē ‘i he me‘a ‘okú ke lea‘akí ka ko e me‘a ‘okú ke faí. Kapau te ke fili ke takaua mo e ‘Otuá ‘o hangē ko ia na‘e fai ‘e ‘Īnoké, tuku ki he tataki fakamānava‘i ‘a e ‘Otuá ke tataki koe ‘i ho‘o mo‘uí, te ke lava mo koe foki ‘o tuku ha tofi‘a mahu‘inga ma‘a ho fāmilí—​ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga ‘oku ta‘efakatataua ke nau fa‘ifa‘itaki ki ai.

KO ‘ĪNOKE “NA‘Á NE KIKITE . . . ‘O FEKAU‘AKI MO KINAUTOLU”

Na‘e ongo‘i ta‘elata nai ‘a ‘Īnoke koe‘uhi ko e tangata ia ‘o e tuí ‘i ha māmani ta‘etui. Ka na‘e fakatokanga‘i ia ‘e hono ‘Otua ko Sihová? ‘Io. Na‘e hoko mai ‘a e taimi na‘e fetu‘utaki ai ‘a Sihova mo ‘ene sevāniti faitōnunga ko ení. Na‘e ‘oange ‘e Sihova kia ‘Īnoke ha pōpoaki ke tala ki he kakai ‘i hono ‘ahó. Na‘á ne ‘ai ‘a ‘Īnoke ko ha palōfita, ko e ‘uluaki tokotaha ia ke ne fakahā ‘a e pōpoaki ‘oku ‘i he Tohi Tapú. ‘Oku tau ‘ilo‘i eni koe‘uhi ko Sute, na‘e fa‘ē taha mo Sīsū, na‘e fakamānava‘i ia ke ne hiki ‘a e ngaahi lea fakaekikite ‘a ‘Īnoké ‘i he hili ha ngaahi senituli mei ai. *

Ko e hā ‘a e kikite ‘a ‘Īnoké? ‘Oku pehē: “Vakai! Kuo ha‘u ‘a Sihova mo ‘ene kau ‘āngelo mā‘oni‘oni ‘e laui manó, ke fakahoko ‘a e fakamaau ki he tokotaha kotoa, pea ke fakahalaia‘i ‘a e kau anga-ta‘efaka‘otuá kotoa ko e me‘a ‘i he kotoa ‘o ‘enau ngaahi ngāue ta‘efaka‘otua na‘a nau fai ‘i ha founga ta‘efaka‘otuá, pea pehē ki he kotoa ‘o e ngaahi me‘a fakalilifu na‘e lea‘aki ‘e he kau angahala anga-ta‘efaka‘otuá kiate iá.” (Sute 14, 15) ‘I he taimi ko ení te ke fakatokanga‘i nai ko e lea eni ‘a ‘Īnoke ‘i he taimi kuo ‘osi ‘o hangē kuo ‘osi fakahoko ‘e he ‘Otuá ia ‘a e kikite ko ení. Ko e sīpinga eni na‘e muimui ki ai ‘a e ngaahi kikite lahi. Ko e fakakaukaú eni: ‘Oku lea ‘a e palōfitá ki ha me‘a ‘oku fakapapau‘i ke hoko ka ‘oku fakamatala‘i nai ia kuo ‘osi hoko!—‘Aisea 46:10.

Na‘e talaki ta‘emanavahē ‘e ‘Īnoke ‘a e pōpoakí ‘i ha māmani fakafili

Na‘e ongo‘i fēfē ‘a ‘Īnoke ‘i he teu ke ne talaki ‘a e pōpoakí ‘a ia ko e malanga nai ki he fa‘ahinga kotoa te nau fanongó? Fakatokanga‘i ‘a e mālohi ‘o e fakatokangá—​na‘e tu‘o fā hono ngāue‘aki ‘a e lea “ta‘efaka‘otua” ke talatalaaki‘i ‘a e kakaí koe‘uhi ko ‘enau ngaahi ngāué pea mo e founga na‘a nau fakahoko‘aki ‘a e ngaahi ngāue ko iá. Na‘e toe fakatokanga ‘a e kikité ko e kotoa ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá kuo fakamele‘i lahi talu mei he kapusi mei ‘Ītení. Ko e māmani ko ení te nau fehangahangai mo ha ngata‘anga ta‘engata ‘i he taimi ‘e hoko mai ai ‘a Sihova mo ‘ene “kau ‘āngelo mā‘oni‘oni ‘e laui manó”—​ko ha kau tau ‘āngelo mālohi​—‘oku teu ke nau fai ‘a e faka‘auhá. Na‘e fanongonongo ta‘emanavahē ‘e ‘Īnoke ‘a e fakatokanga faka‘otua ko ení pea na‘á ne fai tokotaha pē ia! Ngalingali na‘e vakai ‘a e ki‘i talavou ko Lēmekí ki he loto-to‘a ta‘emanavahē ‘ene kui tangatá. Kapau ko ia, ‘oku lava ke tau mahino‘i lelei ‘a e ‘uhingá.

‘E ue‘i nai kitautolu ‘e he tui ‘a ‘Īnoké ke tau ‘eke hifo pe ‘oku tau vakai ki he māmani ‘oku tau mo‘ui aí ‘o tatau mo e vakai ki ai ‘a e ‘Otuá. Ko e fakamaau na‘e talaki loto-to‘a ‘e ‘Īnoké ‘oku kei tu‘u pē; ‘oku kaunga ia ki he māmani hotau ‘aho ní ‘o hangē pē ko ia ‘i he māmani ‘i he ‘aho ‘o ‘Īnoké. ‘I he fehoanaki mo e fakatokanga ‘a ‘Īnoké, na‘e ‘omai ‘e Sihova ‘a e fu‘u Lōmaki ki he māmani ta‘efaka‘otua ‘i he ‘aho ‘o Noá. Ka ko e faka‘auha ko iá ‘okú ne fokotu‘u mai ha sīpinga ‘o ha faka‘auha lahi ange ‘oku teu ke hoko mai. (Mātiu 24:38, 39; 2 Pita 2:4-6) Ko ia ai, ‘i he ‘ahó ni ‘oku tu‘u mateuteu ‘a e ‘Otuá mo ‘ene kau ‘āngelo mā‘oni‘oni ‘e laui manó ke ‘omai ha fakamaau mā‘oni‘oni ki he māmani anga-ta‘efaka‘otua ko ení. Ko kitautolu taki taha ‘oku fiema‘u ke tau tukuloto‘i ‘a e fakatokanga ‘a ‘Īnoké pea vahevahe ia mo e ni‘ihi kehé. Ko hotau fāmilí mo hotau kaungāme‘á te nau mavahe nai meiate kitautolu. Te tau ongo‘i li‘ekina nai ‘i ha ngaahi taimi. Ka na‘e ‘ikai ‘aupito ke li‘ekina ‘e Sihova ‘a ‘Īnoke, pea taumaiā te ne li‘aki ‘ene kau sevāniti faitōnunga ‘i he ‘aho ní!

“NA‘E ‘AVE . . . KOE‘UHI KE ‘OUA TE NE SIO ‘I HE MATÉ”

Na‘e fēfē ‘a e ngata‘anga ‘o ‘Īnoké? ‘I ha founga, na‘e si‘i ange ‘a e fakamatala ‘o fekau‘aki mo ‘ene maté ‘i he‘ene mo‘uí. ‘Oku pehē pē hono fakamatala‘i ‘ia Sēnesí: “Pea takaua ‘a Inoke mo e ‘Otua; pea ‘iloange kuo ‘ikai; he na‘e ‘ave ia ‘e he ‘Otua.” (Sēnesi 5:24) ‘I he founga fē na‘e ‘ave ai ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Īnoké? Na‘e fakamatala ki mui ai ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “‘I he tuí na‘e ‘ave ai ‘a ‘Īnoke koe‘uhi ke ‘oua te ne sio ‘i he maté, pea na‘e ‘ikai ke ne toe ‘ilo‘iloa koe‘uhí na‘e ‘ave ia ‘e he ‘Otuá; ka ki mu‘a ke ‘ave iá na‘á ne ma‘u ‘a e fakamo‘oni fekau‘aki mo ia na‘á ne fakahōifua‘i lelei ‘a e ‘Otuá.” (Hepelū 11:5) Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘a Paula ‘i he‘ene pehē “‘ave . . . koe‘uhi ke ‘oua te ne sio ‘i he maté”? ‘Oku pehē ‘e he ngaahi liliu Tohi Tapu ‘e ni‘ihi na‘e ‘ave ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Īnoke ki hēvani. Ka na‘e ‘ikai ke pehē. ‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú ko Sīsū Kalaisi ‘a e ‘uluaki tokotaha na‘e fokotu‘u hake ki hēvaní.—Sione 3:13.

Pea ‘i he founga fē na‘e “‘ave” ai ‘a ‘Īnoke koe‘uhi ke ‘oua te ne toe “sio ‘i he maté”? Ngalingali na‘e ‘ave ‘e Sihova ‘a ‘Īnoke ‘i ha founga mei he mo‘uí ki he maté, ‘o ‘ikai ke ne hokosia ‘a e ha‘aha‘a ‘o e maté. Kae ‘uluakí, na‘e ma‘u ‘e ‘Īnoke “‘a e fakamo‘oni fekau‘aki mo ia na‘á ne fakahōifua‘i lelei ‘a e ‘Otuá.” ‘I he founga fē? Ki mu‘a si‘i pē peá ne pekiá, na‘e ma‘u nai ‘e ‘Īnoke ha vīsone mei he ‘Otuá, ‘o fakahaa‘i ange nai kiate ia ‘a e māmaní ko ha palataisi. ‘I ha fakamo‘oni mā‘ala‘ala ‘o e hōifua ‘a Sihová, na‘e mohe ai ‘a ‘Īnoke ‘i he maté. ‘I he tohi fekau‘aki mo ‘Īnoke mo e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga kehé, na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “‘I he tuí ko e fa‘ahingá ni kotoa na‘a nau mate.” (Hepelū 11:13) Hili iá, na‘e kumi nai ‘e hono ngaahi filí ki hono sinó, ka “na‘e ‘ikai ke ne toe ‘ilo‘iloa” koe‘uhí na‘e fakapuliki ia ‘e Sihova, ke ‘oua te nau maumau‘i pe ngāue‘aki ia ki he lotu loí. *

‘I he fakakaukau atu ki he faka‘uhinga Fakatohitapu ko iá, tau feinga angé ke sioloto atu ki he founga na‘e mate ai ‘a ‘Īnoké. Sioloto atu ki he me‘a ko eni na‘e hokó pea manatu‘i ‘oku ‘ikai ko e foungá tofu pē eni. ‘Oku hola ‘a ‘Īnoke, pea ‘okú ne hela‘ia ‘aupito. ‘Oku tulimui atu hono kau fakafepakí ‘i he ‘ita lahi koe‘uhi ko e pōpoaki fakaefakamaau na‘á ne talá. Na‘e ma‘u ‘e ‘Īnoke ha feitu‘u ke toi ai pea mālōlō ‘i ha ki‘i taimi, ka ‘okú ne ‘ilo‘i ‘e ‘ikai ke ne hao ai pē. ‘Oku mātu‘aki ofi mai ‘a e maté. ‘I he‘ene mālōloó, na‘á ne lotu ki hono ‘Otuá. Na‘á ne toki ma‘u leva ha nonga lahi. ‘Oku hā mahino, na‘e hoko mo‘oni ‘a e vīsoné ‘o hangē ko e ‘i ai ‘a ‘Īnoké, na‘e ‘ave mama‘o ia.

Na‘e hangē na‘e fehangahangai ‘a ‘Īnoke mo e ngata‘anga ‘o e fakamālohí ‘i he taimi na‘e ‘ave ai ia ‘e Sihová

Fakakaukau atu ki he me‘a na‘á ne mamata ki aí, ‘oku fakahaa‘i ai ha māmani na‘e kehe ‘aupito mei he māmani na‘á ne ‘ilo‘í. Na‘e hangē nai kiate ia ko e ngoue faka‘ofo‘ofa ‘o ‘Ītení, ka na‘e ‘ikai ke ‘i ai ‘a e ongo selupimí ke hanganaki le‘ohi ia mei he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Ko e kakai tangatá mo e kakai fefiné—na‘a nau mo‘ui lelei mo longomo‘ui—na‘a nau tokolahi. Na‘e fonu ‘i he melino ‘i honau ha‘oha‘ongá. Na‘e ‘ikai ke toe ‘i ai ha faka‘ilonga ‘o e fehi‘a mo e fakafepaki fakalotu ‘a ē na‘e ‘ilo‘i lelei ‘e ‘Īnoké. Ko ‘Īnoke tonu, na‘á ne ongo‘i ‘a e nonga, ‘ofa mo e hōifua ‘a Sihová. Na‘á ne tuipau ko e feitu‘u eni na‘á ne tuha mo iá; ko hono ‘apí tonu eni. ‘I he‘ene ongo‘i nonga angé, na‘e kuikui ai ‘a ‘Īnoke peá ne mā‘umohe.

Pea ‘okú ne kei mohe pē ‘o a‘u mai ki hotau ‘ahó ni—​mohe ‘i he maté, pea kei ‘i he manatu ta‘efakangatangata ‘a Sihova ko e ‘Otuá! Hangē pē ko e tala‘ofa ki mui ai ‘a Sīsuú, ‘e ‘i ai ha taimi ko e fa‘ahinga ‘oku nau ‘i he manatu ‘a e ‘Otuá te nau fanongo ki he le‘o ‘o Kalaisí pea te nau hū mai mei he fonualotó, ‘oku ‘ā hake honau matá ‘i ha māmani faka‘ofo‘ofa mo melino.—Sione 5:28, 29.

Te ke sai‘ia ke ke ‘i ai? Sioloto atu ki he vēkeveke ke fetaulaki mo ‘Īnoké. Fakakaukau ki he ngaahi me‘a lelei ‘oku lava ke tau ako meiate iá! Te ne tala mai nai kiate kitautolu pe na‘e mo‘oni ‘a ‘etau sioloto na‘e fai kiate iá. Ka ‘oku ‘i ai ha me‘a ‘oku fu‘u fiema‘u ke tau ako meiate ia ‘i he taimi ní. Hili ‘a e lāulea kia ‘Īnoké, na‘e hoko atu ‘a Paula: “‘I he ‘ikai kau ‘a e tuí ‘oku ‘ikai malava ke fakahōifua‘i lelei ‘a e ‘Otuá.” (Hepelū 11:6) He ‘uhinga mālohi ē ke tau fa‘ifa‘itaki ai ki he tui loto-to‘a ‘a ‘Īnoké!

^ pal. 14 Na‘e fakamo‘oni‘i ‘e ha kau mataotao Tohi Tapu ‘e ni‘ihi ko e ngaahi to‘o lea fakaekikite ‘a Suté ko e to‘o lea ia mei ha ngāue faka‘apokalifa na‘e ui ko e Tohi ‘a ‘Īnoké, ka koe tohi ko iá na‘e ‘ikai falala‘anga mo ta‘epau hono tupu‘angá, pea taku pē ‘o pehē ko e tohi ‘a ‘Īnoke. ‘Oku ‘i ai tonu ‘a e ngaahi kikite ‘a ‘Īnoké, ka na‘e to‘o nai ia mei he ngaahi ma‘u‘anga fakamatala ‘o e kuonga mu‘á ‘a ia kuo mole ia ‘i he taimí ni—‘a ia ko ha fakamatala hiki pe talatukufakaholo. Na‘e ngāue‘aki nai ‘e Sute ‘a e ma‘u‘anga fakamatala tatau ‘o e kuonga mu‘á, pe na‘á ne ‘ilo‘i nai ‘a ‘Īnoke meia Sīsū ‘a ia na‘á ne lāu‘ilo mei hēvani ki he ‘alunga mo‘ui ‘a ‘Īnoké.

^ pal. 20 ‘I he tu‘unga meimei tatau, na‘e pehē pē mo e me‘a na‘e fai ‘e he ‘Otuá ki he sino ‘o Mōsese mo Sīsuú ‘a ia na‘e ‘ikai ke ‘ilo‘i ia ‘e he kau fakafepakí.—Teutalōnome 34:5, 6; Luke 24:3-6; Sute 9.