Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Iloa ne Koe?

E Iloa ne Koe?

E mata, ka talia ne te kau Loma ke tanu faka‵lei se tino e pelā mo Iesu, telā ne tamate ne latou i luga i te pou?

E MASANI ‵lei a tino e tokouke mo te tala o Iesu telā ne tautau i te va o tino amio solitulafono e tokolua kae tamate i luga i se pou. (Mata. 27:35-38) Kae ne kinau mai a nisi tino me e se tonu te tala i te Tusi Tapu, me ne fakatoka faka‵lei te foitino o Iesu kae tuku atu ki loto i se tanuga.—Male. 15:42-46.

Ne fakalotolotolua a nisi tino kolā ne taku fakamaseigina ne latou a tala i Evagelia me i te tino telā ne tamate ne talia ke tanu faka‵lei e pelā mo te tuku atu ki loto i se tanuga. I lō te fai penā, ne mafau‵fau latou me e ‵tau o ‵kese a mea ne fai ki ei. A te tino puke tala ko Ariel Sabar, ne tusi mai i te mekesini ko te Smithsonian, ne fakamatala mai ne ia a te pogai o te kilokiloga tenā: “A te ‵tuki o se tino ki luga i se lakau, se fakasalaga telā e ‵tau fua o fai ki toe tino ma‵sei o te fenua, kae e fakatauemu a tino ‵poto ki te manatu māfai e fai faka‵lei ne tino Loma a vaegā tino penā io me tanu faka‵lei.” Ne ma‵nako a te kau Loma ke fakamasiasi a tino amio solitulafono matagā i te ‵toe auala masei, telā ne masani o tuku olotou foitino i luga i pou ko te mea ke kai ne manu fe‵kai. Kae kāti ka ‵pei atu fua a mea e ‵toe mai i ei ki loto i se tanuga masani.

Kae ne fakaasi mai ne tino suke‵suke ki mea mua se mea ‵kese, maise e uiga ki mea ne ‵toe mai i nisi tino Iutaia kolā ne tamate. I te 1968 ne maua atu se fakamatalaga fou e uiga ki mea ne ‵toe mai i te foitino o se tagata telā ne tamate i te senitenali muamua. Ne maua atu i se tanuga o se kāiga Iutaia i tafa o Ielusalema. Ne tuku atu a ivi kolā ne ‵toe mai i se pokisi mō ivi. Ne aofia i ivi konā ko ivi mai i alofivae. Ne ‵tuki atu ki se laupapa telā e 11.5 senitimita (4.5 inisi) mo fiti makai‵kai i ei. “A ivi konā i o te tagata e igoa ki a Yehochanan,” ko pati a Sabar, “kae ne fesoasoani mai ke fakatalitonu aka te ‵tonu o tala i tusi Evagelia e uiga ki te tānuga o Iesu.” Se mea fakaofoofogia, “me i mulivae o Yehochanan se fakaakoakoga o se tagata ne ‵tuki ki luga i se lakau i aso o Iesu telā ne talia ne te kau Loma ke tanu e ‵tusa mo te auala e tanu ei a te kau Iutaia.”

E kese‵kese a kilokiloga e uiga ki te ivi i te mulivae tenei ki te auala ne ‵tuki ei a Iesu i luga i te pou. Kae ko te mea telā ko manino ‵lei me ne tanu faka‵lei eiloa a nisi tino amio solitulafono kolā ne tamate kae ne seki ‵pei atu fua olotou foitino. E manino ‵lei me e fakatalitonu eiloa a pati i te Tusi Tapu e uiga ki te foitino o Iesu telā ne fakatakato i loto i se tanuga ‵lei. E ‵lago atu eiloa te fakamaoniga tenā ki pati i te Tusi Tapu.

Kae sili atu i te tāua, ne ‵valo mai ne Ieova me ka tanu a Iesu i se tanuga a te tagata maumea kae e seai se tino e mafai o taofi aka ne ia te fakataunuga o te muna a te Atua.—Isa. 53:9; 55:11.